Znanje i moć PDF
Preview Znanje i moć
Naslovi izvornika Michel Foucault, La volonte de savoir, Editions Gallimard, Paris, 1976. Michel Foucault, L 'ordre du discours, Editions Gallimard, Paris, 197 l. Michel Foucault, Microfisica del potere. Inten;enti politici. A cura di A. Fontana e P. Pasquino, Einaudi, Torino, 1977. Michel Foucault, Le suoci de la verite, »Magazine litteraire«, 207/1984. Knjiga je tiskana potporom Ministarstva znanosti novčanom Republike Hrvatske i Instituta Otvoreno društvo, Hrvatska. Kazalo VOLJA ZA ZNANJEM L Mi Viktorijanci . . ..... . 7 II. Hipoteza o represiji . . . . . 15 l. Poticaj na diskurs . . . 15 2. .. . 28 Usađivanje izopačenog III. Scientia sexualis . . . . . . . . ... 39 IV. Mehanizam seksualnosti ... 55 1. Ulog ... . .. 57 2. Metoda . .. 64 3. .. 72 Područje 4. Periodizacija ·. . .. 80 V. Pravo ua smrt i nad životom .... .. 93 moć POREDAK DISKURSA I MIKROFIZIKA MOĆI . . . Poredak diskursa . . . . . . 115 . .. . . . . . . . Mikrofiiika moći 143 Briga za istinu . . . . . . . . . . . . 163 POGOVOR (R. Kalanj) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173 Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183 185 VOLJA ZA ZNANJEM I. Mi Viktorijanci Smatra se da smo dugo podnosili, i da još danas trpimo, viktori janski poredak. Kraljica bogomoljka još i danas navodno stoji na grbu naše seksualnosti, čedna, nijema i licemjerna. . , ažu da je početkom 17. stoljeća još ~ilo neke iskrenosti. Postupci i L nisu iziskivali nikakvu tajnovitost; riječi su se izgovarale bez pretje . ranog prešućivanja, a stvari imenovale bez suvišnog prijetvorstva; · spram nedopuštenog gajila se trpeljiva bliskost. Propisi o neuljud nom, opscenom, bili su posve labavi usporedimo li ih s nedoličnom propisima 19. stoljeća. Izravne geste, razgovori bez stida, vidljiva prekoračenja, pokazivanja i olako spajanje anatomskih svojstava, snalažljiva dječurlija koja naokolo švrlja bez zazora i užasavanja dok se odrasli smiju; tijela su se »kočoperila«. Za tim svjetlom dana uslijedio je nagli sumrak, a potom jednolične : noći viktorijanskeJ;>J~_rž2~i~· ~'!_aln~~t_j~Ji.td.~tJ?.d~~l!Q~~~~na. ' Preseljenaje u stan. Konfisciraje bračna obitelj. Potpuno je utapa u ozbiljnu funkciju reprodukcije. O seksu se šuti. Bračni par, legitiman i rodan, nameće svoj zakon. On se nameće kao obrazac, zadobija vrijednost norme, prisvaja istinu, zadržava pravo da govori priskr bljujući si načelo tajne. U društvenom prostoru, kao i usred svake kuće, priznato je samo jedno, ali korisno i plodno poprište seksual nosti: roditeljska soba. Sve ostalo može nestati; uljudnost stavova izbjegava tijela, doličnost riječi pročišćava razgovore. A onaj tko je neplodan, ako inzistira i odviše se pokazuje, pretvara se u nenormal nog; on zadobija takav status i morat će snositi posljedice. U Za ono što nije upravljeno prema rađanju i što rađanjem nije eoblikovano nema više vjere ni zakona. Čak ni riječi. Ono je todobno progni:µio, negirano i svedeno na šutnju. Ono ne postoji i ne smije postojati, a ako se na bilo koji način - djelima ili riječima 7 - ipak morat ubrzo nestati. Za djecu se, primjerice, dobro očituje, će zna da nemaju spola: razlog da im se on uskrati, razlog da im _se zabrani da o njemu govore, razlog da zatvorimo oči i začepimo uši kad god se on pojavi u djece, razlog da se nametne i nesporna opća šutnja. To je svojstvo represije i ono što je razlikuje od zabrana koje sadrži jednostavan kazneni zakon: ona funkcionira upravo kao osuda na nestanak, ali i kao zapovijest da se šuti, potvrda nepostojanja, pa, prema tome, i kao zaključak da se nema što reći, vidjeti, znati. Tako se, po svojoj šepavoj logici, kreće licemjerje naših buržoaskih dru- == sfava. Primorana ipak na neke ustupke. Ako zaista treba dati mjesta • nelegitimnim oblicima seksualnosti, neka se to obavi negdje drugdje: I tamo gdje ih je moguće ponovo uvesti ako ne u tokove proizvodnje, . ono barem u tokove profita. Javna kuća i bolnica bit će ta mjesta ~ trpeljivosti: prostitutka, klijent i svodnik, psihijatar i njegov histerik ·, - ti »drugi viktorijanci « kako bi rekao Stephen Marcus - kriomice su izgleda proturili užitak o kojemu se u važećem poretku stvari ne govori; riječi, geste, koji su sada u tišini dopušteni, razmjenjuju se po · H · u .. vrisokoj cijeni. Samo tu divlj!..§~ks ima pravo na istinske, ali čvrsto <riil.eđene i izvorne oblike, na potajne, ograničene, propisane razgo- 11 vore. Posvuda drugdje modemi je puritanizam nametnuo svoju tro l/ jaku odluku o zabrani, nepostojanju i šutnji. --Jesmo li se otrgnuli od tih dvaju dugih stoljeća čija bi se povijest seksualnosti morala čitati ponajprije kao kronika rastuće represije? Još uvijek neznatno, kažu nam. Preko Freuda, možda. Ali uz koju obazrivost, koju medicinsku opreznost, koje znanstveno jamstvo o neškodljivosti i s koliko predostrožnosti da se sve, bez.straha od »provale«, zadrži u najsigurnijem i najskrovitijem prostoru, između divana i diskursa: opet jedno korisno šaputanje na jastuku. A može li i biti drugačije? Objašnjavaju nam: ako je represija, od klasičnog doba, zaista bila temeljni povezanosti znanja i način između moći, seksualnosti, tada se od nje možemo otrgnuti samo uz znatnu cijenu. Bilo bi potrebno ništa manje nego prekoračenje zakona, ukidanje zabrana, provala riječi, obnova užitka u zbilji i posve nova ekonomija u mehanizmima jer i najmanji bljesak istine uvjetovan je moći; politikom. Takvi se učinci, dakle, ne mogu očekivati od puke medi-· cinske prakse ni od teorijskog diskursa, ma kako on bio strog. Tako se Freudov konformizam, normalizatorska funkcija psi razobličuje hoanalize, tolika zgroženost Reichovom žestinom i sve posljedice 8 integriranja do kojih dovode »znanost« o spolnosti i mutne prilično metode seksologije. Taj diskurs o modernoj represiji nad seksom dobro se drži. Nesumnjivo zbog toga što ga je lako održati. Štiti ga zamašne · 17. ·. povijesno i političko jamstvo, kako je qg!?_~_fe]Jre_siJc:. .n~st~lQ.u poslije više stotina godina svježine i slobodp.og izražavanja, stoljeću, ono se lca.Pitti_lizma: ono je sjedinjeno počinje pg,9u_dara.!L~J{IZYOj~I1l s buržoaskim poretkom. Mala kronika seksa i njegovih izazova odmah se prenosi u povijest proizvodnje; njegova svečanu načina ništavnost nestaje. Samim tim ocrtava se jedan princip eksplikacije: ako je seks potisnut s toliko strogosti, onda je to zbog toga što je on nespojiv s i intenzivnim u rad; u epohi kada se ·· općim uključivanjem radna snaga sistematski može Ii se dopustiti da se ona iskorišćuje, rasipa na užitke, osim one, posve minimalne, koji joj da omogućuju se reproducira? Seks i njegove nije možda lako odgonetnuti; učinke a represiju nad njima, kad je teško lako je analizirati. A očitovana, pitanje seksa - njegove slobode, ali i spoznaje o njemu i o pravu da se o njemu govori - sasvim je legitimno povezan o s nekog čašću . političkog pitanja: i seks se upisuje u budućnost. Sumnjičav će se duh možda zapitati nisu li tolike predostrožnosti da se povijesti seksa dade tako kumstvo još uvijek trag negdašnjih ustezanja: kao značajno da su potrebne upravo te vrijednosne korelacije da bi se' taj diskurs mogao održati i prihvatiti. No, možda postoji i drugi razlog zbog kojeg nam se vrlo čini zahvalnim da u terminima represije formuliramo odnose seksa i to je ono što bismo mogli nazvati dobitkom za Ako moći: čitatelja. je seks potisnut, to jest prisiljen na zabranu, nepostojanje i šutnju, sama da se o njemu govori, da se govori o njegovoj represiji činjenica ~obija značenje namjernog prekoračenja. Tko se služi tim jezikom · do izvjesne se mjere stavlja izvan on uzdnnava zakon; antici moći; pira, barem donekle, slob9du. Odatle taj ton kojim se buduću svečani danas govori o seksu. Kad bi ga morali spominjati, prvi su demografi i psihijatri 19. držali umjesnim se što pažnju svojih stoljeća ispričati čitatelja usmjeravaju na tako niske i ništavne.predmete. Što se nas mi desecima godina o njemu govorimo s izvjesnom pozom: tiče, već da prkosimo uspostavljenom poretku, tonom glasa koji daje sviješću do znanja da je subverzivan, žestinom da se ukloni sadašnjost i prizove za koju se doista vjeruje da pridonijeti ubrza budućnost će vanju svitanja. Taj diskurs o seksa svakako je prožet tlačenju nečim 9 kao što je pobuna, obećana sloboda, blisko doba drugačijeg zakona. Tu su oživljene neke stare tradicionalne funkcije proročanstva .. Za sutra dobar seks. Upravo zbog toga što se ta represija potvrđuje još je uvijek moguće da neupadljivo supostoji ono čemu se n1nogi od nas ne mogu približiti radi straha od poruge ili radi gorčine povijesti: revolucija i revolucija i novije, ljepše tijelo ili pak sreća, drugačije, revolucija i užitak. Govoriti protiv jr;ti11µ i mQ~j_,jzric_ati obećavati uživanje, i jedno i drugo povezati s prosvjetljenjem, i oslobođenjem brojnim nasladama obnašati diskurs koji objedinjuje žar znanja, volju za promjenom zakona i priželjkivani vrt naslada - to je bez sumnje ono što podupire našu tvrdoglavost da o seksu govorimo u terminima robnu mi:m;;sije; to je ono što možda objašnjava vrijednost koja se pripisuje ne samo svemu onome što se o njemu kaže i pukoj već činjenici da se slušaju oni koji iz toga žele polučiti učinke. Mi smo, na kraju krajeva, jedina civilizacija u kojoj pretpostavljeni primaju naknadu zato što slušaju sve one koji in1 se povjeravaju o svom seksu: kako želja da se o tome govori i interes koji se od toga znatno očekuje nadilaze slušanja, neki su svoje uši izdali u zakup. mogućnosti čak No u usporedbi s tim ekonomskim sklopom izgleda mi da je u našoj epohi mnogo hitnije postojanje jednog diskursa koji u cjelinu povezuje seks, istine, obrat zakona svijeta, najavu novog dana otkriće i izvjesne Seks danas služi kao oslonac toj staroj, obećanje sreće. Zapadu tako bliskoj i formi propovijedi. Velika seksualna značajnoj prodika - koja je imala svoje suptilne teologe i svoje narodne glasove - desecima godina prožima naša društva; ona je žigo već sala stari poredak, razotkrila licemjerstva, opjevala pravo na nepo srednost i zbiljnost; ona je navela na sanjarenje o drugačijoj zajedni ci. Pomislimo na franjevce. I zapitajmo se kako se moglo dogoditi da se Iirizam, da se religioznost, koja je dugo .pratila revolucionarni naum, u industrijskim i zapadnim društvima barem dobrim dijelom prenese na seks. Ideja o potisnutom seksu nije, dakle, samo pitanje teorije. Afirma cija seksualnosti koja navodno nije s toliko krutosti kao u podređena doba poslovne i licemjerne buržoazije povezana je sa proračunate zanosom diskursa usmjerenog na to da kaže istinu o seksu, da promijeni njegovu ekonomiju u zbilji, da obori zakon koji njime upravlja, da preobrazi njegovu Izraz i oblik budućnost. tlačenja propovijedi svode se jedan na drugoga; oni se uzajamno osnažuju. Reći da seks nije potisnut ili pak reći da odnos seksa i moći nije 10 represija znači zapasti u puki besplodni paradoks. To bi značilo ne samo proturanje dobro poznate teme. Značilo bi to ići protiv svake ekonomije, protiv svih diskurzivnih »interesa« koji je podupiru. To je upravo ono pitanje na koje bih želio usredotočiti niz povijesnih analiza kojima je ova knjiga istodobno uvod i svojevrsni prvi pregled: naznaka stanovitih povijesno značajnih točaka i nacrt nekih teorijskih problema. Riječ je uglavnom o tome da se ispita slučaj društva koje se više od jednog stoljeća bučno žigoše vlastitom , ' hipokrizijom, izdašno govori o svojoj šutnji, uporno iznosi potanko- ! sti o onome što ne govori, razotkriva moći što ih obnaša, te obećava , ' da će se osloboditi zakona prema kojima je funkcioniralo. želio bih sagledati ne samo te diskurse nego i volju koja ih nosi i strategijsku i . ' , '; nakanu koja ih podupire. Pitanje koje bih želio postaviti ne glasi zašto ' j ··"' . smo zauzdani, zašto s toliko strasti, s toliko srdžbe protiv naše već najbliže prošlosti, protiv naše sadašnjice i nas samih govorimo da smo zauzdani. Kojim smo zavojitim putem dospjeli dotle da.tvrdimo kako je seks negiran, da uporno pokazujemo kako ga skrivan10, da govorimo kako ga i to tako što ga formuliramo u prešućujemo, eksplicitnim riječima, ističemo u njegovoj najogoljenijoj zbiljnosti, afirmiramo u pozitivnosti njegove moći i njegovih učinaka? Posve je opravdano zapitati se zbog čega smo tako dugo .J!OV~zivali seki;i . _g_rijeh - valjalo bi tek vidjeti kako se oblikovala ta veza i kloniti se općih i ishitrenih izričaja da je seks »osuđen« - no također bi se trebalo zapitati što se i danas tako žestoko okrivljujemo da smo nekoć od njega napravili grijeh? Kojim smo putovima dospjeli do »krivice« u pogledu našeg seksa? I da smo postali civilizacija prilično čudna za koju se kaže da je zloupotrebom moći dugo »griješila«, a i danas griješi, protiv seksa? Kako se dogodio taj pomak koji nam, nastojeći nas osloboditi griješne naravi seksa, stavlja u teret velil."11 povijesnu krivicu koja bi se trebala sastojati baš u tome da pomišljamo na tu pogrešnu narav i da iz tog vjerovanja lučimo pogubne posljedice? Moglo bi mi se uzvratiti da danas toliko ljudi tu potvrđuje represiju upravo zbog toga što je ona I da o njoj očigledna. činjenica govore tako i dugo proizlazi odatle što je ta represija duboko rječito ukorijenjena, što ima korijene i razloge, što tako kruto čvrste pritišće seks da nas od nje ne može osloboditi puko razobličavanje; rad može biti samo dugotrajan. Nesumnjivo utoliko duži što je svojstvo moći - posebno kakva funkcionira u našem društvu - da bude moći ·-. represivna i da s osobitom pozornošću potiskuje beskorisne energije, ( 11
The list of books you might like
