Zaštita na radu

101 Pages·2007·2.296 MB·Croatian

by  Marija Marić (')

1
SADRŽAJ:

SADRŽAJ:.................................................................................................................................2
1.ZAŠTITA NA RADU OPĆENITO.......................................................................................3
1.1. ZNAČAJ ZAŠTITE PRI RADU.....................................................................................6
1.2. ZAKONSKO REGULIRANJE ZAŠTITE NA RADU..................................................7
1.3. KRETANJE NA RADILIŠTU........................................................................................9
1.4. TRANSPORT MATERIJALA.....................................................................................14
1.5. OPASNOST OD ELEKTRIČNE STRUJE...................................................................30
1.6. POŽAR I EKSPLOZIJE................................................................................................31
1.7. BUKA I VIBRACIJE....................................................................................................33
1.8. POMOĆ I SAMOPOMOĆ............................................................................................34
2. ZAŠTITA KOD GRAĐEVINSKIH RADOVA..................................................................36
2.1. ZEMLJANI RADOVI...................................................................................................36
2.2. ZIDARSKI RADOVI....................................................................................................41
2.3. TESARSKI RADOVI...................................................................................................46
2.4. ARMIRAČKI RADOVI...............................................................................................64
2.5. RADOVI NA BETONIRANJU....................................................................................67
2.6. RADOVI NA PROMETNICAMA I UZ PROMETNICE............................................73
3. ZAŠTITA KOD ZAVRŠNIH RADOVA............................................................................80
3.1. RADOVI NA OBLAGANJU........................................................................................80
3.2. FASADERSKI RADOVI..............................................................................................84
4. OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA.................................................................................92
4.1 Sredstva i oprema za zaštitu glave.................................................................................92
4.2 Sredstva i oprema za zaštitu očiju i lica.........................................................................92
4.3 Sredstva i oprema za zaštitu sluha..................................................................................94
4.4 Sredstva i oprema za zaštitu organa za disanje..............................................................95
4.5 Sredstva i oprema za zaštitu ruku...................................................................................96
4.6 Sredstva i oprema za zaštitu nogu..................................................................................97
4.7 Sredstva i oprema za zaštitu ručnog zgloba...................................................................97
4.8 Sredstva i oprema za zaštitu trbušnih organa.................................................................97
4.9 Sredstva i oprema za zaštitu tijela..................................................................................98
4.10 Sredstva i oprema za zaštitu od nepovoljnih atmosferskih utjecaja.............................99
4.11 Sredstva i oprema za zaštitu od pada s visine............................................................100

2
1.ZAŠTITA NA RADU OPĆENITO

Zaštita na radu je skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i
drugih djelatnosti s pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti što ugrožavaju
život i zdravlje osoba na radu i utvrđuju mjere, postupci i pravila da bi se otklonile ili
smanjile te opasnosti.

Svrha zaštite na radu je sprečavanje ozljeda i zdravstvenih oštećenja na radu i u vezi
s radom, ili bar otklanjanje odnosno umanjivanje njihovih štetnih posljedica. Pri tome
se ne ograničava samo na profesionalne bolesti, nego se nastoji spriječiti bilo koju
bolest, a profesionalnim se bolestima poklanja veća pažnja.

Osnovno polazište za ustroj organizacije, uređivanje i provođenje zaštite na radu u
poduzeću je PROCJENA OPASNOSTI.
Cilj je izrade procjene opasnosti po određenim metodama utvrditi postojanje
opasnosti, vrste opasnosti te opseg opasnosti, a nakon analize opasnosti utvrditi mjere
za otklanjanje opasnosti i kontrolu provođenja tih utvrđenih mjera.

Opasnosti utvrđene procjenom opasnosti otklanjaju se sukladno propisanim pravilima
zaštite na radu ( osnovnim i posebnim) , te priznatim pravilima zaštite na radu i u
skladu s njima utvrđenim pravilima ponašanja ( propisi) ,te primjenom određenih mjera
zaštite.

OSNOVNA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU

Pri obavljanju poslova ponajprije se moraju primjenjivati osnovna pravila zaštite na
radu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada.

Osnovna pravila zaštite na radu sadrže sljedeće zahtjeve:
Opskrbljenost sredstava rada zaštitnim napravama
- sva sredstva rada moraju biti opskrbljena potrebnim zaštitnim napravama što se
utvrđuje propisanim ispitivanjima ,te o čemu se izrađuje i vodi propisana
dokumentacija i evidencija.
Osiguranje od udara električne struje
- u svim objektima te na svim strojevima i uređajima mora se provesti propisano
ispitivanje zaštite od udara električne struje. O provedenim ispitivanjima mora se
izrađivati propisana dokumentacija.
Osiguranje od udara groma
- na objektima za rad mora biti provedena zaštita od udara od groma čije se ispravnost
utvrđuje propisanim ispitivanjima.
Sprječavanje nastanka požara i eksplozije
- dužnost je poslodavca da poduzima sve mjere zaštite od požara koje su potrebne s
obzirom na poslove koji se obavljaju u poduzeću, a ako ipak do njega dođe da se
opasnost za sigurnost i zdravlje zaposlenika smanji na najmanju moguću mjeru
Osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora
3
- U svim radnim prostorijama mora biti osigurana dovoljna radna površina i radni
prostor za zaposlenike s obzirom na poslove koje obavljaju.Ako u radnim prostorijama
vladaju normalni mikroklimatski uvjeti, veličina radne prostorije mora biti takva da na
svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m³ zračnog prostora i 2 m² slobodne
površine poda.
Osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika
- u svim radnim i pomoćnim prostorijama i prostorima moraju biti osigurani potrebni
putovi za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika.
Osiguranje čistoće
-u svim radnim i pomoćnim prostorijama i prostorima mora biti osigurana odgovarajuća
čistoća.
Osiguranje potrebne temperature i vlažnosti te ograničenje brzine kretanja zraka
- u svim radnim prostorijama mora biti osigurana odgovarajuća mikroklima čija se
ispravnost mora ispitivati u propisanim vremenskim razdobljima.
Osiguranje potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okoliša
- u svim radnim prostorijama mora biti osigurana odgovarajuća rasvjeta čija se
ispravnost mora ispitivati u propisanim vremenskim razdobljima.
Ograničenje buke i vibracije u radnom okolišu
- u svim radnim prostorijama za koje je utvrđeno da je to potrebno, mora se provoditi
propisano ispitivanje odnosno mjerenje buke čime se utvrđuje da li razina buke
udovoljava pravilima zaštite na radu .
Osiguranje od štetnih atmosferskih i klimatskih uvjeta
-u svim radnim i pomoćnim prostorijama i prostorima mora biti provedeno osiguranje
od štetnih atmosferskih i klimatskih uvjeta.
Osiguranje od djelovanja tvari i zračenja štetnih za zdravlje
- u svim radnim prostorijama i prostorima za koje je utvrđeno da je to potrebno, mora
biti provedena odgovarajuća zaštita od štetnih tvari i zračenja.
Osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu
- svi zaposlenici moraju imati na raspolaganju dovoljan broj prostorija i uređaja za
osobnu higijenu.Oprema tih prostorija ovisi o vrsti poslova koje zaposlenici obavljaju.

POSEBNA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU

Ako se opasnost za sigurnost i zdravlje zaposlenika ne mogu ukloniti primjenom
osnovnih pravila zaštite na radu, primjenjuju se posebna pravila zaštite koja se odnose
na zaposlenike i na način obavljanja radnog postupka.

Posebna pravila zaštite na radu sadrže sljedeće zahtjeve:

Poslovi s posebnim uvjetima rada
- na osnovi provedene procjene opasnosti, kod poslodavca se utvrđuju poslovi s
posebnim uvjetima rada što ih mogu obavljati samo zaposlenici koji ispunjavaju
posebne uvjete glede dobi,spola,stručne sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihičke
sposobnosti.Poslodavac ne smije rasporediti zaposlenika na poslove s posebnim
uvjetima rada ako prethodno nije utvrđeno da zaposlenik ispunjava posebne uvjete. Za
zaposlenike koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada , moraju se u propisanim
rokovima provoditi liječnički pregledi u ovlaštenoj ustanovi.
Osobna zaštitna sredstva
4
- kada nije moguće zaštitu od štetnosti i opasnosti otkloniti mjerama zaštite na
sredstvima rada, poslodavac mora zaposlenicima osigurati odgovarajuća osobna
zaštitna sredstva i skrbiti se da ih oni koriste pri obavljanju poslova.
Posebni postupci pri uporabi opasnih tvari
- poslodavac koji koristi odnosno prerađuje opasne tvari dužan je stalno unaprjeđivati
stanje zaštite na radu primjenom pravila zaštite na radu pri korištenju odnosno preradi
tih tvari, redovito nastojati da je koncentracija opasnih tvari što niža i stalno ispod MDK
te osigurati pakiranje i označavanje opasnih tvari tako da ne postoji opasnost za
sigurnost i zdravlje zaposlenika.
Znakovi sigurnosti i upozorenja
− na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajućim instalacijama moraju se trajno
postaviti znakovi sigurnosti i znakovi općih obavijesti.

Znakovi sigurnosti mogu biti:

a)Znakovi zabrane; to su kružni znakovi čiji su rub i poprečna pruga crvene boje,
grafički simboli obojeni su u crno, a tekst, ako postoji, pisan je bijelom bojom. Znakovi
zabrane postavljaju se na mjesta gdje postoji opasnost za koju je propisima ili na drugi
način izrečena izričita naredba obavljanja neke radnje, kao npr., "zabranjeno pušenje"
, "zabranjena upotreba otvorenog plamena" itd.

b) Znakovi obaveza; to su kružni znakovi u kojima dominira plava boja,
a grafički simboli ili eventualni dopunski tekst koji se postavlja uz
taj znak obojeni su bijelom bojom.Znakovi obaveza postavljaju se na mjesta gdje se
opasnosti ili šteta može spriječiti obveznim postupkom radnika, kao npr. "obavezna
zaštita očiju"..itd.

c)Znakovi opasnosti; to su znakovi u obliku istostraničnog trokuta u kojem
dominira žuta boja, dok je rub trokuta te grafički simboli i eventualni dopunski
tekst obojen crnom bojom. Znakovi opasnosti postavljaju se na mjesta gdje
postoji stalna ili potencijalna opasnost od ozljeda,otrovanja,požara,eksplozije,
ili sl., kao npr. "opasnost od požara"...

d) Znakovi obavijesti; to su znakovi koji po obliku mogu biti kvadratnog ili
pravokutnog oblika, a boja koja dominira u znaku je zelena. Kontrastna boja
znaka je bijela što znači da su grafički simboli ili tekst izvedeni bijelom
bojom, a pozadina znaka je zelena. Znakovi obavijesti postavljaju se na
mjesta koja se, zbog razloga sigurnosti ili obavještavanja, moraju posebno
označavati, kao npr. "prva pomoć", "izlaz" itd.

5. Način obavljanja poslova
Ako znakovi sigurnosti nisu dovoljni za djelotvorno obavještavanje, moraju
se postavljati pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija
sredstava rada, opasnih radnih tvari i opreme. Upute se postavljaju
neposredno na mjesto uz izvor opasnosti da bi se opasnost ili šteta koja bi na
tom mjestu rada mogla nastati, smanjila ili u potpunosti spriječila. Upute za
siguran rad ili postupak izrađuju se najčešće u obliku ploča pravokutnog
oblika na kojima je tekst koji može biti dopunjen crtežima, simbolima ili
shemama.
5
1.1. ZNAČAJ ZAŠTITE PRI RADU

Rješavanje problema odnosno čovjeka i radne okoline jedan je od osnovnih zadataka
u prevenciji ozljeda i profesionalnih bolesti. Poznato je da radna okolina ima znatan
utjecaj na efikasnost rada, pa o ispravnom rasporedu i održavanju elemenata radne
okoline ovise i postupci radnika. Nepropisno postavljeni strojevi,loše izvedene
prometnice, nepravilno odložen ili uskladišten građevni materijal i sl., uz pogrešne
radne postupke, neizbježno dovode do nezgoda. Raznolikost poslova i ,s tim u vezi,
širok spektar izvora opasnosti ima za posljedicu i visok stupanj ozljeđivanja.
Nesporna je činjenica da je vrlo teško, gotovo nemoguće, postići tako sigurne uvjete
rada u kojima ne bi bilo nezgoda, to više ako se radovi ne odvijaju uvijek na istom
mjestu i istim sredstvima rada. Upravo se na takve teškoće nailazi u građevinarstvu
kao specifičnoj industrijskoj grani.

Problem zaštite radnika u građevinarstvu vrlo je opsežan, od sastava radne snage, pa
do uvjeta rada. Kao što je poznato građevinski se radovi još uvijek većim dijelom
obavljaju sezonski, pa dolazi do velike fluktuacije radne snage. To nepovoljno djeluje
na proizvodnju, a napose na provođenje mjera zaštite na radu. Na žalost, još se ne
može računati sa stalnim poslovima u zimskom razdoblju, pa da se na taj način zadrži
stalni sastav.Suvremenom tehnologijom rada taj se problem polako rješava.

Građevinski radnici uglavnom su radna snaga kod koje je velik udio subjektivnih
čimbenika u uzrocima ozljeđivanja. Građevinski radnici dolaze ponekad na gotovo
nepristupačna mjesta, kako bi stvorili uvjete za podizanje objekata. Istovremeno, oni
se kreću i u svim pogonima i tvornicama raznih grana industrije, gdje se obavljaju
adaptacije, proširenja i sl. Oni nemaju svoje stalno radno mjesto, već obavljaju niz
različitih poslova. Građevinske radnike očekuju opasnosti kojih su i sami jedva svjesni.

Od takvih se radnika ne može očekivati da će rad obavljati na siguran način, ako ih se
ne uputi na režim rada, u kojem su dopuštene samo određene, pravilne metode rada
te ako im se ne osiguraju odgovarajući radni uvjeti.

Za postizanje zadovoljavajućeg nivoa zaštite na radu u građevinarstvu,prije svega,
treba djelovati na čovjeka, odnosno stvoriti pretpostavke da on zna, hoće i može
sigurno raditi. To se postiže motiviranjem,stimuliranjem, odgojem i obrazovanjem,
selekcijom i sl.
Drugi je cilj, riješiti problem uređenja radnog prostora, radne okoline u užem i širem
smislu te sigurnost oruđa za rad i opreme. I treći, ujedno najvažniji, cilj jest, postaviti
takvu organizaciju u kojoj se nezgode mogu dogoditi samo kao posljedica djelovanja
više sile ili protupravnim djelovanjem trećih osoba.

6
1.2. ZAKONSKO REGULIRANJE ZAŠTITE NA RADU

Propise kojima se uređuje općenito zaštita na radu prikazuje slijedeća shema:

USTAV
OPĆI RADOVI ZAKON O RADU POSEBNI ZAKONI
ZAKON O ZAŠTITI NA RADU
PROVEDBENI PROPISI
HRVATSKE NORME
TEHNIČKI PROPISI

Propise kojima se uređuje zaštita na radu u građevinarstvu prikazuje slijedeća shema:
USTAV
OPĆI RADOVI ZAKON O RADU POSEBNI ZAKONI
ZAKON O ZAŠTITI NA RADU
PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU U
GRAĐEVINARSTVU
PRAVILNIK O OSIGURANJU SMJEŠTAJA
I PREHRANE RADNIKA ODNOSNO
NJIHOVOG PRIJEVOZA OD MJESTA
STANOVANJA DO MJESTA RADA I
NATRAG
PRAVILNIK O SADRŽAJU PLANA
UREĐENJA PRIVREMENIH I
ZAJEDNIČKIH PRIVREMENIH
RADILIŠTA
INTERNI AKTI

7
U opće zakone, koji su naznačeni u shemi, a koji na izravan ili neizravan način uređuju
i pitanja zaštite na radu, ubrajaju se:

ZAKON O DRŽAVNOM INSPEKTORATU (N.N., Br. 76/99)
ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI (N.N., br. 1/97 i 129/00)
ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU (N.N.br. 94/01)
ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU (N.N. br. 102/98)
ZAKON O LISTI PROFESIONALNIH BOLESTI (N.N. br. 162/98)
ZAKON O LISTI TJELESNIH OŠTEĆENJA (N.N. br. 162/98)
ZAKON O STAŽU OSIGURANJA S POVEĆANIM TRAJANJEM (N.N. br. 71/99)
ZAKON O NORMIZACIJI (N.N. br. 55/96)
ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA (N.N. br. 53/91, 3/94, 7/96)
KAZNENI ZAKON (N.N. br. 110/97)

Propisi posebnih zakona kojima se na izravan ili neizravan način uređuju pitanja iz
zaštite na radu:

ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE (N.N. br. 17/90, 26/93)
ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA (N.N. br. 82/94, 129/99)
ZAKON O ZAŠTITI ZRAKA (N.N. br. 48/95)
ZAKON O ZAPALJIVIM TEKUĆINAMA I PLINOVIMA ( N.N. br. 108/95)
ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA (N.N. br. 58/93)
ZAKON O VATROGASTVU (N.N. br. 106/99 i 117/01)
ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU (N.N. br. 53/91 I 103/96)
ZAKON O VODAMA (N.N. br. 107/95)
ZAKON O PRIJEVOZU OPASNIH TVARI ( N.N. br. 97/93)
ZAKON O GRADNJI (N.N. br. 76/07)
ZAKON O RUDARSTVU (N.N. br. 27/91 I dalje)
ZAKON O PREKRŠAJIMA (N.N. br. 2/93 i dalje)
ZAKON O ŠUMAMA ( N.N. br. 52/90 i dalje)
ZAKON O OTROVIMA (N.N. br. 27/99, 55/99)
ZAKON O ZAŠTITI OD IONIZIRAJUĆIH ZRAČENJA (N.N. br.105/99)
8
1.3. KRETANJE NA RADILIŠTU

Građevinski radnici često se ozljeđuju prilikom padova, bilo na razini kojom se kreću,
bilo s povišenih mjesta ili pak u otvore, jame, kanale i sl. Da bi se spriječile opasnosti
od posrtanja i padova na tlu, transportni putovi,
radna mjesta, prilazi, prolazi i ostale površine na
gradilištu moraju se uredno održavati.

Ako se prolije mort, beton, ulje ili bilo kakav drugi
tekući materijal, potrebno ga je odmah pokupiti da
se netko ne oklizne. Sav rasuti teret kao što su cigle,
montažni elementi, drvena građa, šljunak i
sl.,također
je potrebno pokupiti ili skloniti sa svih prometnih površina.
Osim glavnih prometnica za kretanje motornih vozila, na gradilištu se moraju izgraditi i
odgovarajući putovi za prolaz i prijevoz kolicima po tlu. Ovakvi putovi se tijekom
radova pretvaraju u neku vrstu utabane staze po kojoj se nesmetano mogu kretati
ručna kolica.
Za svaki transportni put ili mjesto rada treba ostaviti prolaz širine najmanje 60 cm. U
skladu s tim zahtjevom sav materijal koji se nalazi uz radno mjesto treba se pravilno
razmjestiti. Po završetku rada treba sav materijal, a naročito alat, sakupiti i uredno
složiti.

Ako će se neki materijal dulje vremena nalaziti na nekom transportnom putu ili tik uz
njega, poželjno je da se on uočljivo obilježi, na primjer, postavljanjem ploče
upozorenja, postavljanjem obojenih ploča i sl.
Nisko položeni kabeli, žice za obilježavanje profila kod iskolčavanja ili obilježavanja
profila, cijevi koje strše, oplata stepenice i podesta itd. također predstavljaju opasnost
zbog mogućeg udara glavom ili tijelom radnika o te predmete.

Kako bi se izbjegle navedene opasnosti, kabele položite na visini kod koje ne postoji
opasnost od zapinjanja tijelom ili predmetima koji se prenose. Na žice za obilježavanje
profila postavite uočljive oznake u obliku zastavica, objesite papire ili krpe. Stršeće
cijevi ili dijelove oplate ispod kojih se nalazi transportni put obojite ili zatražite da se
oboje žutom, narančastom ili drugom uočljivom bojom, a po potrebi, ako se radi i noću,
zatražite da se na tim mjestima postave svijetleći znakovi.

Padovi mogu biti i posljedica loše izvedenih kosih transportnih putova, tj. tretina ili
kosih rampi.
Kližu li pri hodu po tretini noge, tada je nagib prevelik, odnosno na tretinu treba
postaviti poprečne letvice za odupiranje. Ako su tretine ili kose rampe izvedene s
poprečnim letvicama, povremeno letvice treba očistiti od blata, a zimi od snijega ili
leda, te ih posuti piljevinom, pepelom i sl.

Čak i potpuno ispravni transportni putovi ili radne površine mogu u izvjesnim
okolnostima predstavljati opasnost od padova. Zimi, za vrijeme poledica, prije nego se
nastavi s radom treba sve površine posuti ili očistiti.

9
Ako smatrate da vam prilaz do mjesta rada nije siguran, zatražite da se rad na tom
mjestu privremeno obustavi.

Različiti oštri, šiljasti i slični predmeti na gradilištu, kao što su limovi i žice, čavli i sl.,
koji strše iz betonskih zidova, odnosno iz oplata ili drvene građe razbacane po tlu,
mogu ozlijediti radnika. Opasnost od ozljeda predstavljaju i
dijelovi armature koji strše, te polomljene cigle, staklo i
drugi kruti materijali, obično razbacani po tlu i po
transportnim putovima.

Da bi se spriječile navedene opasnosti, svi takvi predmeti
moraju se odmah ukloniti, poravnati ili odsjeći. Ako se po
transportnom putu ili na radnom mjestu nalaze razbacani
materijali oštrih rubova, treba ih odmah ukloniti.

Kada primijetite oštre ili šiljaste predmete,
uklonite ih sami, odnosno obavijestite
o tome neposrednog rukovoditelja.°

Opasnost od pada s visine postoji kod svih radnih podova, podova skela, prolaza i
prijelaza s jednog objekta na drugi, kod uspinjanja ili rada na ljestvama, rada na
krovovima, pojedinim etažama objekta itd. Radnik može pasti i s dijelova gotovog
objekta, kao što su stepenice, balkoni, terase i slično. Kako bi se otklonila ova
opasnost, sva radna mjesta koja se nalaze na visini većoj od 1m od tla ili od niže
etaže, moraju se zaštiti postavljanjem zaštitnih ograda, prihvatnih skela ili mreža,
odnosno radnici trebaju nositi zaštitni pojas.

Zaštitna ograda treba biti visoka najmanje 1m. Na zaštitnoj ogradi moraju se nalaziti
najmanje 3 vodoravne prečke. Gornja prečka služi kao rukohvat i izravna zaštita od
pada s visine. Srednja prečka pruža zaštitu pri posrtanju i padu na radnom podu,
odnosno zaštitu od pada kod rada u sjedećem ili čučećem položaju. Donja prečka, tzv.
rubna daska zadržava nogu ako se radnik oklizne, a ujedno sprečava pad materijala i
alata s visine.

10