Zarez 80.qxd

40 Pages·2002·6.77 MB·Croatian

r a v n o p r a v n o s t z n a n j a
(cid:1)ENSKI/RODNI STUDIJI NA SVEUÈILIŠTU
Tema broja:
Iskušavanje
Barada,
sveuèilišnog
Janušiæ,
Kašiæ, mainstreama
Pešut,
Merunka,
Èale Feldman,
Prijiæ-Samar(cid:1)ija,
Bahovec,
Leburiæ Danijela
Marunka
stranice 17-24
ISSN 1331-7970
dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja • zagreb, 9. svibnja 2002, godište IV, broj 80 • cijena 12,00 kn; za BiH 2,5 km; za Sloveniju 320 sit
SSeexx,, llaa(cid:1)(cid:1)ii && HHRRTT
Grozdana Cvitan,
Trpimir Matasoviæ,
Nataša Govediæ
stranice 10-11
Razgovor
Helena Jasna Mencer
SSvvii zzaa ssttooll
Agata Juniku
stranice 6-7
Esej
MMiirr
ss pprriirrooddoomm
Nikola Viskoviæ
stranice 14-15
Tema
NNaarrooddnnoosstt -- BBuunnjjeevvaacc??
Nikola Vizin i
Kalman Kuntiæ
stranice 12-13
Maruliæevi dani
UU ppoottrraazzii zzaa
ssppaassoonnoossnniimm
rreeddiizzaajjnnoomm Izrael-Palestina
Meðunarodna odgovornost
Hrvoje Ivankoviæ
i pokrovitelji zloèina
stranice 28-29 Srðan Dvornik, Edward Said, Noam Chomsky
2 IV/80, 09. svibnja 2,,2.
Gdje je što
TEATAR EXIT, Ilica 208, Zagreb
Tel. [phone]
Info & najave
Vanja Ivanèiæ, Ana Kapraljeviæ, Karlo Nikoliæ, Miljenko Ugarkoviæ 4-5
Program svibanj 2002.
U (cid:1)arištu
Trijumf bezvoljnosti Boris Beck3
Proljeæe muzeja Biserka Cvjetièanin 3
2. svibnja 2002. u 19 i 21 sat
Razgovor s Helenom Jasnom Mencer Agata Juniku 6-7
Gostovanje Hrvatskog kazališta Peèuh
Radni i neradni posao Grozdana Cvitan10
ZAŠTO SAM VAM LAGALA,J. Matanoviæ
Volite li Hrvatsku? Trpimir Matasoviæ10 Re(cid:1)ija: Damir Munitiæ
Homo homini amor Nataša Govediæ11 Igra: Vlasta Ramljak
Razgovor s Nikolom Vizinom i Kalmanom Kuntiæem Omer Karabeg12-13
3. svibnja 2002. u 12 sati
Svijet preko granice Stanko Andriæ 13 ADRIAN MOLE
Poruka u grèkoj boci Neven Jovanoviæ 33 Re(cid:1)ija: Nataša Lušetiæ
Igraju: Rakan Rushaidat, Franjo Dijak, Daria Lorenci i Hrvoje Keèkeš
Tema 4. svibnja 2002. u 20 sati
Drugaèiji svijet je moguæ Srðan Dvornik 7 EVA BRAUN, S Kolditz
Što je uèinio Izrael? Edward Said 8 Re(cid:1)ija: Edvin Liveriæ
SAD-Izrael-Palestina Noam Chomsky9 Igra: Daria Lorenci
9. svibnja 2002.
Esej Gostovanje u Velikoj Gorica
Mir s prirodom Nikola Viskoviæ 14-15 ALISA IZ KOMPJUTERA, V. Matujec
Laguna Predrag Matvejeviæ 16 9. svibnja 2002. u 20 sati
KOMADI, N. Grosso
Vizualna kultura Re(cid:1)ija: Damir Munitiæ
Neprilagoðeni u Moskvi Leila Topiæ 25 Igraju: Franjo Dijak, Daria Lorenci i Hrvoje Keèkeš
11. svibnja 2002.u 20 sati
Putopis EVA BRAUN, S Kolditz
Rijetka razglednica iz Perua Grozdana Cvitan 26-27 Re(cid:1)ija: Edvin Liveriæ
Igra: Daria Lorenci
Kazalište 15. svibnja 2002.
U potrazi za spasonosnim redizajnom Hrvoje Ivankoviæ28-29 Gostovanje u Vukovaru
Festival glumca
Glumac mitteleuropskih krajnosti Robertino Bartolec 30-31
EVA BRAUN, S Kolditz
Re(cid:1)ija: Edvin Liveriæ
Film
Igra: Daria Lorenci
Polaroidno pamæenje Miljenko Ugarkoviæ 31
16. svibnja 2002.
Trajanje izmeðu dvije smrti Nebojša Jovanoviæ 32
Gostovanje u Iloku
Festival glumca
Kritika
EVA BRAUN, S Kolditz
Knji(cid:1)evnost - što je to? Slaven Mihaljeviæ 33
Re(cid:1)ija: Edvin Liveriæ
Igra: Daria Lorenci
Glazba
17. svibnja 2002. u 10 i 12 sati
Preèacem do Cecchinija Zrinka Matiæ 34
Gostovanje HNK iz Vara(cid:1)dina
Reprezentativan materijal glazbenog naslijeða Ivana Kostešiæ 34 Kraljeviæ i prosjak, M. Twain
Polagane okosnice monumentalnih tvorbi Trpimir Matasoviæ 35 Re(cid:1)ija: Dubravko Torjanac
Vrhunski majstori jazz glazbe Zvonimir Bajeviæ 35 Igraju: Ivica Plovaniæ, Vesna Stilinoviæ, Zdenko Brlek, Mirjana Sino(cid:1)iè
Kombinirajmo pristupe prijenosu Dina Puhovski 36 17. svibnja 2002. u 20 sati
Male tajne velikih majstora Luka Bekavac 37 CABAres CABArei Zijaha A. Sokoloviæa
Dosadno, neoriginalno i neuzbudljivo Krešimir Èuliæ 37 18. svibnja 2002. u 20 sati
Gostovanje HNK iz Vara(cid:1)dina
Svjetski zarezi DIJETE LJUBAVIJoana Murray Smith
Gioi- Ana Ulrich, Srðan Raheliæ 38 Re(cid:1)ija: Dubravko Torjanac
Ograju: Mirjana Sino(cid:1)iæ, Barbara Rocco
Strip 20. svibnja 2002.
Omajgadajmagad Goran Novoviæ 39 Gostovanje u Malom Lošinju
IGRE U DVORIŠTU Edna Mazya
Re(cid:1)ija: Hana veèek i Edvin Liveriæ
Igraju: Daria Lorenci, Franjo Dijak, Hrvoje Keèkeš, Rakan Rushaidat i J. Ra-
koš
21. svibnja 2002. u 20 sati
TEMA BROJA: IGRE U DVORIŠTU Edna Mazya
Ravnopravnost znanja Re(cid:1)ija: Hana veèek i Edvin Liveriæ
(cid:2)enski/rodni studiji na sveuèilištu Igraju: Daria Lorenci, Franjo Dijak, Hrvoje Keèkeš, Rakan Rushaidat i j. Ra-
koš
Priredile Valerija Barada, Juliette Janušiæ, Biljana Kašiæ, Jasminka Pešut
22. svibnja 2002. u 12 sati
Gostovanje u Vara(cid:1)dinu
Mjesta teorijske legitimacije i pravne legitimacije,
ADRIAN MOLE
Europski konteksti (cid:1)enskih/rodnih studija,
23. svibnja 2002. u 12 sati
Novi pogledi na staru problematiku,
ADRIAN MOLE
Valerija Barada, Juliette Janušiæ, Biljana Kašiæ, Jasminka Pešut 17-20
25. svibnja 2002. u 20 sati
Iskušavanje sveuèilišnog mainstreama Danijela Merunka 21 EVA BRAUN, S Kolditz
Znanje je moæ Lada Èale Feldman 22 Re(cid:1)ija: Edvin Liveriæ
(cid:2)enska perspektiva Snje(cid:1)ana Prijiæ-Samar(cid:1)ija 21 Igra: Daria Lorenci
Feminizam kao epistemologijski projekt Eva Bahovec 23 31. svibnja 2002.
Feministièka metodologija Anèi Leburiæ 24 Teatar EXIT gostuje u Makedoniji
Blagajna: svaki dan osim nedjelje i ponedjeljka od 16.30 – 20 sati
Teatar EXIT zadr(cid:1)ava pravo izmjene
3
IV/80, 09. svibnja 2,,2.
ije istina da u Hrvatskoj ništa ne ide vu anga(cid:1)iranju poznatih naših umjetnika nese vjetar i sav taj cirkus postane besmis- trideset godina kao što se dogodilo
i da ni u èemu nismo konkurentni: na slikanju kobasa. Dobro stoljeæe prije len i neukusan poput kriški gavriloviæke Preobra(cid:1)enjimaèiji su školski hvalospjevi
jedna tvrtka koja radi pornografske nego sam se rodio na našem je gruntu bio na bujnom (cid:1)enskom poprsju Dimitrija bili obrnuto proporcionalni nakladi.
stranice za Internet uskoro zapošljava još kamenolom pun fosila riba, školjaka i pu- Popoviæa. Prvo, u tom vašaru od te bebe Sve što umjetnost jest, opire se prodaji.
dvanaest ljudi; druga vrlo uspješno poslu- (cid:1)eva, stanovnika nestaloga mora. Tamo je kita, koja se prije deset milijuna godina Opire se pasivnosti, zaglupljivanju, ras-
je s inozemstvom. Od stranih siteova bes- Ljudevit Vukotinoviæ našao zagonetne odvojila od majke i umrla u jednom zele- tresenosti, samoæi i dosadi; ne igra na
platno dobiva stare slike – u zamjenu za kamene (cid:1)lundre za koje se kasnije poka- nom zaljevu podno Susedgrada, ne bi os- neznanje, demagogiju, niveliranje i pre-
reklamu – a njihovo gledanje naplaæuje zalo da su kralješci dotad nepoznate vrste talo ni k; a drugo, ljudi bi se ubrzo kita fabriciranje individualnosti; ne (cid:1)eli nièe-
(iskljuèivo stranim klijentima) 75% jefti- kita: nazvan je Mesocetus agrami. U sklo- zasitili i okrenuli konkurenciji: veæ je u mu slu(cid:1)iti. Ono što se prodaje pak naj-
nije nego što to èine pornografi vani. pu svoje akcije Zagreb dok ga još ni bilo Vrapèu naðen prvi iduæi kit, Gavella ima sliènije je Lefebvreovoj ocjeni konzume-
Gregl, Jandriæ i Kovaèiæ postavili su u mamuta, u Banjavèiæevoj je kip Jupitera, ristièkog seksa i erotizma: (cid:1)alosno, umor-
Zagonetne kamene (cid:1)lundre
dvorištu po kojem sam nekad trèkarao dok Zvijezda raspola(cid:1)e ranokršæanskom no i mehanièko; šokantno i brutalno, a is-
Najmanje mi je (cid:1)elja sabla(cid:1)njavati se ploèu kao podsjetnik na zagrebaèkoga ki- svjetiljkom, pogodnom i za hodoèašæa; tu tovremeno je sav taj šok površan i privi-
nad tim ili tvrditi da je moj interes za gola dan. Don Juan isto postupa i na tr(cid:1)ištu
tijela iskljuèivo profesionalan. Ako ima (cid:1)ena i na tr(cid:1)ištu knjiga: rastreseno odba-
Krila u koferu
išta sabla(cid:1)njivo, onda je to ispovijed Lin- cuje na hrpu hladna tijela pri èemu ga ne
de Lovelace, ovih dana preminule, koja je napušta ni samoæa ni dosada; da bi ga na-
svjedoèila kako se njezin anga(cid:1)man u por- TTrriijjuummff bbeezzvvoolljjnnoossttii pustile, trebao bi to PO(cid:2)ELJETI, a on to
noindustriji sveo na kru(cid:1)ni niz prijetnji, ne (cid:1)eli, kao što ni Hrvati (Srbi, Bošnjaci,
silovanja, drogiranja i prostitucije, a da je Slovenci, Talijani...) ne (cid:1)ele knjigu. Dapa-
od 600 milijuna dolara zarade Dubokog Ako vam se èini da vas je treæesijeèanjska kultura èe, njima bi èitanje bilo veæa kazna nego
grla dobila tek neznatni djeliæ promila. ostavila kao kita na suhome, dobro vam se èini meni da me natjerate drapati karte u mu-
Ovu zadnju od kolumni Krila u koferu zeju kita.
hoæu, meðutim, zapravo posvetiti reèenici Boris Beck
Profiteri i aparatèiki
iz èlanka Roberta Perišiæa nadnaslovlje-
nog Bilanca treæesijeèanjske kulture: “Na- Trijumf bezvoljnosti èitatelja èini se
cionalizam kao pogonski motiv kulture ta, a i za to su jedva jedvice skupili novac. su i, recimo, Cikoš sa (cid:1)ivim rodama ili nebitan prema trijumfu ove vlasti koja je
sad je zamijenio uspjeh na tr(cid:1)ištu, a um- A što bi se od tog dalo stvoriti! U trenu- Lubenice sa svojim lešinarima. Potrošaèki bezvoljno izgubila 400.000 radnih mjesta,
jetnici su u to ime ponovno spremni na cima vizije vidim svoju rodnu kuæu kao mentalitet nespojiv je s umjetnošæu; prema trijumfu prošle vlasti koja je još
sve (cid:1)rtve.” Ima sto puta pravo! A najtoè- muzejsko-informativni centar posveæen Baudrillardovim rijeèima: “Djelo je is- bezvoljnije izgubila 800.000, ili prema tri-
nije je napisao da se naš kulturalni tr(cid:1)išni kitu: izlo(cid:1)beni dio s fosilima, simulacija- pra(cid:1)njeno, ono postaje samo modno svoj- jumfu banaka koje više vole brz uvoz ne-
liberalizam “posve pribli(cid:1)io konzumeriz- ma i rekonstrukcijama; prodajni dio s stvo, za njega se zna, u opticaju je, simbo- go solidnu proizvodnju zbog èega je iz-
mu”. knjigama, slikovnicama, plišanim igraèka- lizira nešto, a nakon nekog se vremena voz od sijeènja do o(cid:1)ujka pao za èak šest
Kad sam bio mali, puno se prièalo o ma, posterima, glazbenim CD-ima i kom- zamijeni drugim hitom.” I to sve u boljem posto. Ali trijumf bezvoljnosti otvorio je
konzumerizmu, a sada je ta rijeè izašla iz pjutorskim igrama, sve u znaku kita; res- sluèaju, u nas ni to. Nije zapravo kriva put trijumfu volje stranaèkih profitera i
mode, kao i, recimo, pisanje Andrea Gor- toran koji bi poslu(cid:1)ivao jela kao što su ki- treæesijeèanjska kultura, to je oduvijek ta- aparatèika (Beškerova terminologija) koji
za; za njega je konzumerizam pasivnost, tovski odrezak i whaleburger; organizira- ko, svi su hrvatski autori uvijek bili nasu- su cijelu zemlju pretvorili u pornografsku
zaglupljivanje, rastresenost, samoæa i do- nje uèenièkih ekskurzija i nagradnih nat- kani kao kitovi u plitkom moru hrvatske stranicu na kojoj ludi rade one stvari zbu-
sada; igranje na neznanje, demagogija, ni- jeèaja; ekološka predavanja, radionice i se- kulturne politike. Baš se Ljudevit njenima.
veliranje, prefabriciranje individualnosti; minari; turnir u malom nogometu stokila- Vukotinoviæ ljutio da je izdao knjigu i da “Danas sam opet ruèao samo èaj” napi-
kultura konzumerizmu nije cilj sama po ša; Miss kit; mobitel Moby Dick... Ka(cid:1)em od toga ima samo sobu punu egzemplara, a sao je Matoš u Parizu. Nije imao ni kit-
sebi nego uvijek mora neèemu slu(cid:1)iti. Svi vam, za godinu dana svi bi u Zagrebu vid- tako je piscima i danas; kao što su današ- burgera ni masnih kobasa na masnim gru-
su kupci u supermarketu Don Juani koji jeli kita i znali za njega, a dolazili bi i iz ci- nji urednici plaæeni slabije od grafièkih si- dima. Imao je, i još uvijek ima, samo bez-
gomilaju, umjesto mrtvih ljubavi, mrtve jele zemlje. Napokon, pa to je jedini eu- la, tako je i Šulek bio plaæen slabije od sla- voljnih èitatelja koji sve više tra(cid:1)e (cid:1)alos-
predmete; kad upitate Don Juana što mis- ropski kopneni kit! gara; “Nemam rada i upuæujem redakcija- no, umorno i mehanièko, a ako je pritom
li o (cid:1)enama, on æe vam reæi: “Ah, sve su ma oèajne molbe za honorar,” mogao je šokantno i brutalno, još bolje, samo neka
Oèajna molba za honorar
one iste.” napisati svatko tko danas piše, ali to je na- ostane površno. Ako bezvoljni èitatelj i
I ja imam ideju za jedan ekonomsko- A onda vizija proðe, neonska reklama pisao Ujeviæ. Dapaèe, mo(cid:1)da je situacija i naiðe ponovno na stare slike, neæe ih pre-
kulturni projekt, baš u duhu treæesijeèanj- na kojoj piše “Zalijte kita tom i tom pi- bolja nego nekada: sumnjam da æe se neka poznati. Vidjet æe jedino da su izašle iz
ske kulturne politike, srodan Gavriloviæe- vom” ugasi se, djeèje crte(cid:1)e ulješura raz- od današnjih knjiga cvrljiti na policama mode.
w w w . z a r e z . h r
“ ma znakova da muzeji postaju ire- podupire Europska unija. Poznato je da jednièku europsku kulturnu baštinu. Vri- pokazala je pun uspjeh takve suradnje. U
levantni za svijet moderne umjet- Europska unija još uvijek nema zajedniè- jedno se ovdje prisjetiti akcije koja je usli- dosadašnjoj dobroj kulturnoj suradnji
nosti, bilo da su izlo(cid:1)eni radovi ku kulturnu politiku, ali je vrlo rano pre- jedila nakon razornog potresa koji je go- Hrvatske i Slovenije koja je obuhvaæala
neprimjereni muzejskom prostoru ili su niz dogaðanja u podruèju glazbene, likov-
na nemaštovit naèin prikazani... Ni video Kulturna politika ne i scenske umjetnosti, ova je izlo(cid:1)ba iz-
ni Internet umjetnost neæe prestati posto- nimna iz više razloga. Ona je rezultat vi-
jati, ali njihovo predstavljanje u muzej- šegodišnjih istra(cid:1)ivanja u koje se ukljuèilo
PPrroolljjeeææee mmuuzzeejjaa
skom kontekstu još je uvijek velik izazov više gradova dviju zemalja – Zagreb, Sa-
i još uvijek umanjuje do(cid:1)ivljaj oba ta me- mobor, Bre(cid:1)ice, Novo Mesto i Ljubljana,
dija... Muzeji se neæe vratiti na prethodno više kulturnih ustanova – Arheološki mu-
Kroz partnerstvo i razmjenu mijenjaju se i sami muzeji.
stanje, oni se jasno mijenjaju, transformi- zej, Zagreb, Dolenjski muzej, Novo Mes-
raju. Bilo bi ohrabrujuæe znati da to èine Partnerstvo donosi nova iskustva, znanja i dinamiku u to, Muzej grada Zagreba, te Zavod za var-
otvorenih oèiju.” radu, a to znaèi da muzeji ipak neæe postati “irelevantni” stvo naravne in kulturne dedišèine, Novo
Ovo je tek mali citat iz niza kritièkih Mesto, a u njemu su sudjelovali brojni
za svijet moderne umjetnosti, veæ æe pronalaziti nove
napisa o ulozi muzeja koje objavljuje u struènjaci – arheolozi iz obje zemlje. Iz-
moduse prezentacije i komuniciranja
svojim bogatim prilozima o umjetnosti i lo(cid:1)ba nas upoznaje sa va(cid:1)nošæu dosad
Biserka Cvjetièanin
arhitekturi. Pojavio se u vrijeme kada je u pronaðenih arheoloških nalazišta na
Europi poèelo Proljeæe muzeja u kojem je (cid:2)umberku/Gorjancima od prapovijesti
sudjelovalo više od tisuæu europskih mu- poznala zajednièke interese zemalja èlani- tovo do temelja uništio baziliku u Assisi- do zatona antike i pokazuje da (cid:2)umberak
zeja na temu pet osjetila. Sama manifesta- ca na podruèju kulture i kulturne baštine. ju. Europska unija se putem više svojih nije samo park prirode, neizmjerni pros-
cija, odr(cid:1)ana èetvrtu godinu za redom, Još od utemeljenja prvih fondova koji su fondova ukljuèila u financiranje istra(cid:1)iva- tor biljnog i (cid:1)ivotinjskog svijeta, veæ i ve-
kao i izbor teme, pokazuju napore muzeja bili namijenjeni financiranju kulture i kul- nja i kasnije obnove ovog spomenika kul- liki èuvar kulturne baštine koju (cid:1)elimo sa-
koji se mijenjaju u potrazi za novim obli- turne baštine, do brojnih posebnih fon- ture, koji doista predstavlja jedan od sim- èuvati za buduæe generacije.
cima djelovanja i kontakta s posjetitelji- dova, uvijek se istièe komponenta surad- bola “zajednièke europske baštine”. S takvom koncepcijom suradnje koja
ma. Mjesto gdje se “ne dodiruje”, muzej nje više institucija iz više razlièitih zema- Struènjacima iz više europskih zemalja obuhvaæa nekoliko gradova, nekoliko in-
na trenutak do(cid:1)ivljava preobrazbu s iz- lja. Posljednje izvješæe Europskog parla- omoguæeno je da svojim znanjem i iskus- stitucija kulture i struènjake iz dviju ili vi-
lo(cid:1)bom pod naslovom. I drugi naslovi, menta koje se bavi kulturom, naslovljeno tvom pridonesu ponovnoj obnovi bazili- še zemalja, potièe se mobilnost kulturnih
kao npr. razotkrivanje oblika, poezija dr- Unity in Diversities, pokazuje u kojem se ke. Na taj naèin, obnova bazilike u Assisi- stvaralaca i partnerstvo na kojem se zasni-
veæa ili izlo(cid:1)ba posveæena mirisima, upu- smjeru Europska unija (cid:1)eli razvijati u bu- ju postala je europski, a ne samo talijanski va razvojna vizija Europske unije. Kroz
æuju na novo otkriæe muzeja i njihovih duænosti. Kulturnu baštinu istièe se kao pothvat. partnerstvo i razmjenu mijenjaju se i sami
zbirki. faktor društvene integracije i obnove, a muzeji. Partnerstvo donosi nova iskustva,
O(cid:1)ivljene kulture
osobito se potièe prekogranièna suradnja, znanja i dinamiku u radu, a to znaèi da
Poticaji Europske unije
suradnja regija i suradnja na zajednièkim Hrvatska ula(cid:1)e velike napore u zajed- muzeji ipak neæe postati “irelevantni” za
Proljeæe muzeja bilo je, takoðer, prigo- projektima više zemalja. nièke meðunarodne projekte, a nedavno svijet moderne umjetnosti, veæ æe prona-
da za razmjenu i zajednièku suradnju U rubrikama “success story” èesto æe- otvorena arheološka izlo(cid:1)ba simbolièkog laziti nove moduse prezentacije i komuni-
mnogih europskih muzeja, što sna(cid:1)no mo naæi primjere projekata vezanih uz za- naslova u Cankarjevom domu u Ljubljani, ciranja.
4 IV/80, 09. svibnja 2,,2.
s v i b a n j 2 , , 2
BBaattsshheevvaa nnaappookkoonn uu ZZaaggrreebbuu
rio je Batshevu od slavnih predaka kompjutorima, oru(cid:1)jem i hra-
nekim novim izazovima i, još va(cid:1)- nom. Ovakav zakljuèak se jed-
nije, uèinio ju svojevrsnom platfor- nostavno mo(cid:1)e izvuæi iz svih pe-
Povodom gostovanja plesne
mom za novu koreografiju te rasa-
skupine Batsheva Dance
Company na 19. tjednu dištem talenata plesnih i ostalih AAlltteerrnnaattiivvnnaa eekksskklluuzziivvaa
suvremenog plesa umjetnièkih disciplina.
Batsheva Dance Company na
ovogodišnjoj turneji, pa tako i u Akt, èasopis (za) pitanja (iz)
ako pitanje plesnog centra Hrvatskom narodnom kazalištu prirode (i) društva, br. 2/3, o(cid:1)ujak
još nije riješeno, što je goru- 31. svibnja te 1. i 2. lipnja, izvodi 2002; izdavaè BUKA –
æi problem domaæe plesne Deca Dance, najnoviju Naharinovu Bjelovarska udruga za kulturnu
scene, uskoro æe se ostvariti bar predstavu, sastavljenu od dijelova aktivnost, gl. urednik Vladimir
jedna dugogodišnja (cid:1)elja Mirne (cid:2)a- njegovih sedam najpoznatijih ko- Konèar
gar, ravnateljice Tjedna suvreme- reografija, nastalih u razdoblju od
nog plesa. Èak prva tri dana na 1985. do 1999. godine. Vanja Ivanèiæ
ovogodišnjem festivalu plesat æe de, meðu kojima Jiri Kylian i Wil- Tjedan suvremenog plesa ugos-
slavni, atraktivni i vrlo skupi an- liam Forsythe. Naravno, ovakve re- tit æe još nekoliko atraktivnih ime-
sambl iz Tel Aviva, Batsheva Dance ference podrazumijevale su uvijek i na (Akram Khan, Xavier Le Roy, “ adatak je èasopisa, kao
Company. Rijeè je o kompaniji os- vrhunske talente u ansamblu. Po- Angelin Preljocaj), a u sklopu ples- što sama rijeè ka(cid:1)e, opi-
novanoj 1964. godine i “odgojenoj” èetkom devedesetih kompanija ula- ne platforme Britanskog savjeta sati neki trenutak. Pre-
na tradiciji njujorške škole Marthe zi u novu eru, zahvaljujuæi novom opširno æe predstaviti recentnu ciznije, opisati trenutak u koje-
Graham. Nakon same Grahamove umjetnièkom ravnatelju Ohadu produkciju Velike Britanije. Inaèe, mu se pojavljuje govor o neèem simistiènih èlanaka o suvreme-
kompaniju su vodili njezini uèenici, Naharinu. Iako je i sam plesao kod pretprodaja ulaznica poèinje veæ va(cid:1)nom” (iz uvodnika). Zaista, noj tehnologiji i genetici.
uglavnom svi koreografske zvijez- Grahamove jednu sezonu, usmje- 13. svibnja. to je zadatak svakog èasopisa, a Hrvoje Juriæ u èlanku “Genet-
kvaliteta se mjeri po uspjehu po ski modificirana poezija” daje ra-
kojem èasopis donosi va(cid:1)ne i ak- zumljive definicije i kratak povi-
(cid:2)(cid:1) eennee zzaaggoovvaarraajjuu ii oobblliikkuujjuu goviæ, Merita Koci, Kristina Leko, Monika Mo- tualne stvari. Najbrojniji su oni jesni pregled eksperimentalne
teska, Irena Paskali, Sanja Perišiæ, Renata Po- koje najèešæe pronalazimo na poezije, ali nije odgovorio na pi-
ljak, Lala Rašèiæ, Sandra Sterle, Zvonka Simèiè, kioscima, koji nas upuæuju u tanje koje me veæ dugo muèi: ka-
Povodom 4. regionalne su razvili Hrvatski zavod za zapošljavanje i Hr- Milica Tomiæ, Natalija Vujoševiæ, Dragana (cid:2)are- posve pogrešne i nebitne vrijed- ko razlikovati knji(cid:1)evno vrijedna
konferencije Femisfera – (cid:1)ene
vatske (cid:1)eljeznice (H(cid:2)), uz kredit Svjetske ban- vac Tanaskoviæ), prostornom instalacijom nosti (na primjer, da je izgled djela eksperimentalne poezije od
oblikuju ekonomiju i politiku,
ke. Slièan program, nazvan Tranzicijski centri, (Kristina Leko) i Internet projektom (Andreja najva(cid:1)niji, da je bitno što u svom trabunjanja nadobudnih aspirana-
hotel Pical, Poreè, od 9. do 12.
poèelo je razvijati Ministarstvo obrane Repub- Kulunèiæ), uz regionalnu premijeru filma Nap- (cid:1)ivotu radi neki preplaæeni glu- ta? Jer, ruku na srce, sve to zvuèi
svibnja 2002.
like Hrvatske. rijed-Nazad sarajevske umjetnice Jasmile mac i sliène gluposti, i tobo(cid:1)e prilièno jednako. Ovisi li to o kri-
Kao najva(cid:1)nija tema nameæe se, usprkos (cid:2)baniæ, kao i premijeru performansa Transsub- nas uèe kako bolje i ljepše (cid:1)ivje- tièaru koji ih èita ili o subjektiv-
brojnim no još uvijek nedovoljnim pomacima, jektiviteti zagrebaèke skupine Theatre des fem- ti, a protkani su malograðanšti- noj procjeni, razmislite.
etvrta regionalna konferencija posve- izgradnja institucionalnih mehanizama za pro- mes. Predstavljeni radovi su raznorodnih tema nom i netolerancijom). Zaustavljam se na filmsko-
æena (cid:1)enskom ekonomskom i politiè- micanje ravnopravnosti spolova na svim razi- i stoga nesvodivi pod zajednièki nazivnik (cid:1)en- Veæ je na prvi pogled Aktneš- kritièkom èlanku “Bruce i Brad
kom osna(cid:1)ivanju okupit æe više od nama i u svim sektorima. Bit æe takoðer pred- ske ili feministièke umjetnosti. to posve drugo. U njemu su zas- u krevetu”, plod autorica Ive Ra-
stotinu sudionica iz politièkog, gospodarstve- stavljeni i komparativni podaci o zastupljenos- Jill Benderly je regionalna direktorica STAR tupljene razlièite teme, vidljive dat i Mime Simiæ-Radat. Zaista
nog i nevladinog sektora zemalja regije te goš- ti (cid:1)ena u politici, kao i prijedlozi za poveæanje Network of World Learninga, Vesna Jankoviæ je veæ u sadr(cid:1)aju: tehnologija, ge- duhovito napisano. Ali, nisam se
æe iz Njemaèke, Kanade i Sjedinjenih Dr(cid:1)ava. U sudjelovanja (cid:1)ena u politièkom (cid:1)ivotu na svim koordinatorica konferencije, a Silva Kalèiæ i netika, umjetnost, ekologija, po- mogla oteti dojmu da je èlanak
trodnevnom programu konferencije sudionice razinama, što bi proizvelo veliki rezervoar no- Leila Topiæ su kustosice umjetnièkog programa lemike, predstavljanja, globaliza- pro(cid:1)et jeftinim izazivaèkim to-
æe analizirati politièke i ekonomske promjene vih i dosad potisnutih ili neprihvaæenih ideja i, konferencije. cija, kritike i u(cid:1)itak se priprema- nom i kontraproduktivnim argu-
polo(cid:1)aja (cid:1)ena u posljednje dvije godine po mo(cid:1)da najznaèajnije, naèina ponašanja koji bi STAR Network of World Learning pru(cid:1)a oh- ti na daljnje èitanje. Pa(cid:1)nju mi mentima. Naime, tekst se bavi
zemljama, ali i u regionalnom i globalnom trebali proizvesti pravednije, ravnopravnije i rabrenje, financijsku i tehnièku podršku lokal- privlaèi fascinantan naslov “Dan homoseksualizmom u filmovima
kontekstu. Svrha je ovih analiza potaknuti za- zdravije društvo, kako za (cid:1)ene, tako i za muš- nim inicijativama koje rade na unaprjeðenju kada æu imati krila ili mama, htio holivudske produkcije. Narav-
jednièku diskusiju o moguæim sljedeæim kora- karce. Govorit æe se i o iznimno znaèajnom seg- (cid:1)enskog ekonomskog i politièkog liderstva u bih ticala za roðendan”. no, cure nisu zadovoljne. Sla(cid:1)em
cima, te dijeljenje steèenih iskustava i spozna- mentu obrazovanja (cid:1)ena za javne funkcije, a Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu, Make- Èini mi se da sam našla isto- se da bi takvi filmovi, s obzirom
ja. bit æe predstavljene mnoge inicijative poput doniji, Crnoj Gori i Srbiji. STAR (Strate- mišljenika, ali to je zastrašujuæi da su orijentirani na široku pub-
Ekonomski status (cid:1)ena u regiji svakako ni- radionica, koje organizira (cid:1)enska grupa gies/strategije, Training/obuka, Advoca- èlanak o genetskom in(cid:1)enjerin- liku, mogli biti malo edukativniji
je zadovoljavajuæi. U svijetu (cid:1)ene otpoèinju s B.a.b.e., za politièarke iz najbrojnijih sabor- cy/zagovaranje, Resources/resursi) je osnovan gu, a nije jedini u èasopisu. Fan- i tolerantniji. Ali, èitatelj bi se
poslovima i otvaraju tvrtke dva puta èešæe ne- skih stranaka, s temama kao što su: upoznava- 1994. godine kako bi pomogao novoj generaci- tastièna razmišljanja o današ- mogao osjetiti uvrijeðen jer ga se
go muškarci, i vlasnice su gotovo 40 posto pri- nje s osnovnim pojmovima i dokumentima o ji (cid:1)ena izgraditi demokratski strukturirane or- njem (znanstveno) fantastiènom (ne)izravno trpa u isti koš s os-
vatnog biznisa, a više od 35 posto ih je samo- (cid:1)enskim ljudskim pravima, planiranje i uvoðe- ganizacije promovirajuæi osna(cid:1)ivanje (cid:1)ena, svijetu i ambicioznim freakovi- talim zlim i okrutnimheterosek-
zaposleno. S obzirom na stupanj nezaposlenos- nje (cid:1)enskih pitanja na stranaèki dnevni red, meðuetnièku toleranciju, regionalnu suradnju ma koji æe napraviti bilo što sa- sualcima punim nerazumijeva-
ti u Hrvatskoj, nedostatak kreditnih sredstava javni govor i nastup u medijima. i pomirenje. World Learning je vodeæa meðu- mo zato jer im je dopušteno, Akt nja, i autorice bi takoðer mogle
jedan je od osnovnih problema (cid:1)ena u poduzet- U festivalskom programu tridesetak umjet- narodna organizacija koja svojim edukativnim donosi u nekoliko razlièitih tek- pokazati malo tolerancije. U
ništvu, iako je obaveza uvoðenja (cid:1)enskih kre- nica iz regije bit æe predstavljeno fotografija- i projektnim aktivnostima promovira razumi- stova. Prije petnaestak godina ne svakom sluèaju, veæ dugo se ni-
ditnih linija unesena u Nacionalnu politiku za ma (Barbara Blasin, Tanja Dabo, Vlasta Deli- jevanje razlièitih kultura, pravedno društvo i bi se uopæe shvatilo o èemu je ri- sam susrela sa èasopisom tako
promicanje ravnopravnosti spolova. Programi mar, Ana Hušman, Sanja Ivekoviæ, Ivona Koèi- svjetski mir. Odjel World Learninga, Projekti za jeè, što je još jedna zastrašujuæa odliène opreme i dizajna, zanim-
prekvalifikacije kao nu(cid:1)an element gospodar- ca, Jelena Periæ, Renata Poljak, Lala Rašèiæ, meðunarodni razvoj i obuku (PIDT), registri- èinjenica i izgleda da smo na ljivih ilustracija, dobrih i raznoli-
skog boljitka gotovo da ne postoje. Iznimka je Mirjana Vodopija, Rudina Xhaferi), video rado- ran je kao neprofitna organizacija i provodi dobrom putu da dezintegriramo kih tekstova i preporuèujem ga
Centar za poticanje poslovnih promjena, koji vima (Zemira Alajbegoviæ, Larisa Hasanbe- programe diljem svijeta. sami sebe sa svojim super novim za èitanje.
vredniji primjer kvalitetnog su(cid:1)i- karaca surovim, mukotrpnim, godina. Zanimljiv je prikaz Krle-
vota bio otvoreni multikulturali- grotesknim i pomalo mizernim. (cid:1)e u oèima talijanskog knji(cid:1)evni-
zam, bez gubljenja povezanosti i Njihovom ludistièkom impul- ka i teatrologa Ruggera Jacobbi-
interferencije sa svojom vlastitom su suprotstavljaju se pripovijetke ja, koji se još kao dijete susreæe s
FFoorrzzaa KKaammoovv!! kulturom, ali i miješanje utjecaja s Marine Èabrajec, Amira Muzura, prvim pjesmama našega pisca, a
onom drugom. Iako ne kazuje Tamare Smith i Graziana Benelli- kasnije ga prouèava. Najviše go-
ništa novo, britkom ironijom na- ja. U svojim tekstovima donose vori o prijevodima i francuskom
Novi Kamov, br.1, gl. urednik vodi èitatelja na propitivanje, pa ono unutarnje, ne nagonsko veæ viðenju stvaralaštva Miroslava
Ljubomir Stefanoviæ, Izdavaèki
èak i polemiku. promišljeno, razgovor o samome Krle(cid:1)e, te o njegovim dramatur-
centar Rijeka, 2001.
I dok Mišèeviæ pokušava pomi- sebi. Razlika izmeðu poezije i škim zamislima. Izgleda da je
riti ekstremiste, pjesnici koji izla- pripovijetki je u stavu prema svi- najva(cid:1)nija studija ona o Kamovu
Ana Kapraljeviæ (cid:1)u izbor poezije, poput Daniela jetu. Pjesnici tek konstatiraju Darka Gašparoviæa. Autor govo-
Naèinoviæa i Ivana Rogiæa Neha- stvarnost luèkog središta, a proz- ri o Kamovljevim dramama, po-
jeva, upravo na tome zahtijevaju. ni stvaraoci rašèlanjuju svoje vi- nešto o korespondenciji i izdava-
asopis koji je prošle godine nalnih opaski autor prikazuje èita- Svojom igrom grafièkim i pravo- ðenje stvarnosti. Novi Kamov nju njegovih drama, a najviše o
objavio svoj prvi broj i (cid:1)eli telju napetu situaciju borbe izme- pisnim oblicima, upadicama iz donosi i vrlo zanimljive prikaze Kamovljevu osjeæaju za teatar,
nastaviti tradiciju samog ðu internacionalizma, kozmopoli- stranih jezika i tuðicama, cijelim izlo(cid:1)bi u zemlji i u inozemstvu, njegovoj brzini i strasti za pisa-
Psovaèa u našoj knji(cid:1)evnosti je tizma i (anti)globalizma. Govori dijelovima, pa i strofama na nje- kao što su oni Borisa Tomana, njem i preokupacijama. Tematika
Novi Kamov. U njemu su se našla o zanimljivu fenomenu odumira- maèkom, engleskom i talijanskom Juraja Lokmera i Ivice (cid:2)upana. koja prevladava ovim knji(cid:1)evnim
mnoga suvremena imena hrvatske nja jednonacionalne dr(cid:1)ave, o pi- jeziku, igrom s glazbenim, literar- Knji(cid:1)evne kritike i prikazi o knji- èasopisom nije neaktualna, a nu-
i svjetske kulturne scene. Raspra- tanju manjina u nas i u svijetu, a nim i kritièarskim velikim imeni- (cid:1)evnicima govore o Krle(cid:1)i, Eziji deæi i sve aspekte knji(cid:1)evnog
va koja svakako obilje(cid:1)ava cijeli nezaobilazni su tu Romi i njihova ma daruju èitatelju nevjerojatnu Mestrovichu, Luhmannu a objav- stvaranja bilo bi šteta kad ovaj ri-
broj jest “Politièki okvir za su(cid:1)i- integracija u civilizaciju. Uvodi (cid:1)ivost u do(cid:1)ivljaju pjesme. Meðu- ljena je i vrlo iscrpna studija Bra- jeèki èasopis ne bi zainteresirao
vot” Nenada Mišèeviæa. Esejistiè- pojam otvorenog i zatvorenog tim, i jedan i drugi vide spolne od- nimira Bošnjaka o rijeèkom knji- èitateljstvo i u ostalom dijelu Hr-
kim prikazom s mnogo emocio- multikulturalizma gdje bi onaj nose i razlike izmeðu (cid:1)ena i muš- (cid:1)evnom izdavaštvu sedamdesetih vatske.
IV/80, 09. svibnja 2,,2. 5
lasila kako je rijeè o sklopu više iz- niskog rasta. Na Milesov psihološ- ter Bujold. Ono što ga je uèinilo meljni recept s pomoæu kojeg se
vora pretoèenih u jednu osobu, a ki profil presudno je utjecao odnos toliko slavnim i popularnim njego- poigrava (cid:1)anrom. Otac joj je ispri-
kao fizièki modeli poslu(cid:1)ili su: nje- McMaster Bujold s ocem, ugled- va je ljudskost, on je pokretaèka èao kako on èita znanstvene rado-
zin prijatelj i suradnik u prošlosti, nim sveuèilišnim profesorom, pa snaga u svojoj sredini, a “ima i veli- ve: tako da uvijek potra(cid:1)i la(cid:1) u pr-
ko srce, koje se mo(cid:1)e slomiti”. Tim vom poglavlju. Autorica je kao svo-
ÈÈaarroobbnnii ssvviijjeett LLooiiss MMccMMaasstteerr BBuujjoolldd rijeèima autorica je završila svoju ju primjenu ove metode navela re-
kratku “dekonstrukciju” glavnog definiranje pojma klon, razbijanje
junaka. Odgovori na pitanja o ulozi uvrije(cid:1)enog klišea likom Marka,
humora u njezinu pisanju, odnosu Milesova klona-brata. U sklopu
Povodom gostovanja knji(cid:1)evnice
tako i njega u romanima muèi sin- prema èitateljima i prepoznatljivom posjeta Lois McMaster Bujold,
Lois McMaster Bujold u
drom “velikog oca”, i “osuðen” je poigravanju (cid:1)anrom znanstvene predstavljeni su i novoizašli hrvat-
Hrvatskoj
na hod trnovitom stazom vjeèitih fantastike, nisu bili ništa manje za- ski prijevodi romana Graðanska
usporedbi s grandioznim likom i nimljivi. du(cid:1)nost (trenutaèno predzadnji
djelom Arala Vorkosigana. Miles je Humor daje prozi stvarni karak- naslov iz ciklusa o Milesu) i Krhoti-
skup prednosti i nedostataka. Pri- ter i svugdje je prisutan, upozorila neèasti (mladost svih za Milesa bit-
Miljenko Ugarkoviæ
padnost staroj vorskoj obitelji (Vo- je. Djeluje kao sredstvo psihološ- nih likova). U svibnju ove godine u
rovi su vojno plemstvo, sloj moæni- kog opuštanja, prisutan je i u bol- Americi izlazi Diplomatski imuni-
nji(cid:1)evnica Lois McMaster ka na planeti Barrayar, iznad kojih nièkim hodnicima, jedan je od tet, a 2003. u antologiji Chaterine
Bujold predstavila se 29. je car kao apsolutni vladar) zajam- kljuènih elemenata realistiènosti Asaro Neodoljive sile, zbirci znan-
travnja u Preporodnoj dvo- èila mu je financijsku sigurnost i romana, što i nju na neki naèin oba- stveno-fantastiènih novela s ro-
rani u Zagrebu zainteresiranoj do- društveni status, ali mu je tjelesni vezuje da ga uvede u svoja literarna mantiènom potkom, naæi æe se Zi-
maæoj publici. Ova višestruko nag- hendikep priskrbio èitav niz nepri- ostvarenja. Komunikaciju sa èitate- moslavni darovi (prièa specijalno
raðivana autorica znanstveno-fan- jatelja i prepreka unutar konzerva- ljima koje susreæe smatra intimni- pisana za potrebe antologije), u ve-
tastiènog ciklusa pripovijetki i ro- tivnog društva punog predrasuda jom i kompleksnijom od one koju zi s vjenèanjem Ekatarine i Milesa.
mana o pustolovinama Milesa Vor- (smatraju ga privilegiranim “mu- uspostavlja s osobama koje nisu Za kraj treba samo reæi da je bilo
kosigana, izlo(cid:1)ila je prisutnima tantom”). Od samog poèetka Miles upoznate s njezinim djelima, jer se izuzetno zanimljivo i ugodno dru-
kratku kronologiju svoga stvaralaè- je osuðen na tešku i bespoštednu prvi susret veæ odigrao kroz tekst. (cid:1)iti se sa svjetski poznatom Lois
kog puta. Neven Antièeviæ iz Al- borbu, sa sobom i drugima. Kao Roman ima specifiènu moæ jer ula- McMaster Bujold (knjige su joj do-
goritma, organizator višednevnog što je istaknula autorica, od onih zimo u glavu lika, prodiremo do sad prevedene na sedamnaest jezi-
posjeta McMaster Bujold i njezin bolnièki farmaceut, kombinacija kojima je puno toga dano, puno se njegova unutarnjega glasa, imamo ka), dobitnicom Huga, Nebule i
izdavaè za hrvatsko tr(cid:1)ište, zamo- dobrote i intelektualne britkosti više i tra(cid:1)i. Miles je vremenom ap- izravan pristup onome što se doga- Locusa (najprest(cid:1)nijih nagrada u
lio ju je da za prisutne poklonike povezane s tjelesnom hendikepira- sorbirao svoja ishodišta, progovo- ða u nutrini likova, nego što to, svijetu znanstvene fantastike), koja
“secira” osebujni i slo(cid:1)eni lik glav- nošæu, te Lawrence od Arabije, ne- rio vlastitim glasom, postajuæi primjerice, omoguæava film. je matiènom (cid:1)anru udahnula sas-
nog junaka Milesa. Autorica je nag- nadmašni pustolov i vojni strateg ujedno druga priroda Lois McMas- McMaster Bujold otkrila je i te- vim novu dimenziju.
boemsku scenu. Piju ga Vincent Van Go- epileptiènih napadaja i psihotiènih mani- kap koja je prelila èašu nije bila zaslu(cid:1)na
gh, Toulouse Lautrec, Alfred Jarry, Ar- festacija. Te nezgodnenuspojave uzrokuje slavna veæ anonimna ispièutura. Izvjesni
thur Rimbaud, Paul Verlaine, Edgar De- tujon, toksièna tvar sadr(cid:1)ana u pelinu i što Jean Lanfray 1905. godine nakon cjelod-
je manje poznato, (cid:1)alfiji i korijanderu. nevnog je tretmana apsintom (baš kao što
Štetnost tujona dokazivana je od 1880. do neki u suvremenoj Hrvatskoj èine nakon
PPoovvrraattaakk zzeelleennee vviillee
1905. godine pokusima na (cid:1)ivotinjama i on rakijaških solo provoda) ustrijelio svoju
u veæim dozama doista izaziva grèenje, epi- suprugu pa dijete, i onda pokušao samou-
leptiène napadaje, halucinacije i trajna oš- bojstvo. Omne nimium nocet, rekli bi
teæenja (cid:1)ivèanog sustava. mo(cid:1)da stari Latini, no ne i ondašnji Euro-
Povodom novopokrenute proizvodnje
pejci. Krenula je lavina protesta protiv piæa
apsinta u Hrvatskoj
Zašto piješ kad ti škodi?
pariških otpadnika i 1908. godine apsint je
Prije svega, apsint je bio fenomen tadaš- zabranjen u Švicarskoj, a nedugo zatim u
nje kontrakulture, sredstvo stvaranja za- SAD-u nastupa prohibicija. Poèetkom Pr-
Karlo Nikoliæ jednièkog identiteta i ono što je marihuana voga svjetskog rata predstavnici francuske
bila za generaciju beatnika i hipika, ecstasy vlade izjavljuju kako apsint “oslabljuje voj-
“ isu svi pijanci pjesnici, neki ljudi za raversku kontrakulturu današnjice, apsi- sku”, zaboravljajuæi da je prije pedeset go-
piju zato jer nisu pjesnici”, ispalio nt je predstavljao boemima na mijeni sto- dina (u manjim kolièinama, doduše) istoj
je nedavno preminuli glazbenik i ljeæa. Zanimljivo, tujon je èak i kemijski preporuèan za okrepu. Godine 1915. usli-
glumac Dudley Moore, glumeæi razma(cid:1)e- srodan THC-u, opojnom svojstvu mari- jedila je slu(cid:1)bena i ekskluzivna zabrana ap-
nog alkoholièara Arthura u istoimenom huane. Je li onda apsint droga? Struènjaci sinta u Francuskoj. Bio je to ujedno i kraj
filmu. Dakako, ni svi pjesnici nisu pijanci, tvrde da ako i jest, nije teška, jer tujona ima boeme.
no ostaje èinjenica da je svijet umjetnika i u opæeprihvaæenim alkoholnim napicima Otad je prošlo gotovo devedeset godi-
oduvijek bio bar dijelom vezan uz svakov- poput vermuta uz èije se umjereno ispija- na. Poèetkom dvadesetprvog stoljeæa pra-
rsne stimulanse. Za francuske boeme s nje ne ve(cid:1)u psihièka zastranjenja. Sigurno va boemština je definitivno stvar prošlos-
kraja devetnaestog i poèetka dvadesetog je da za procjenu toksiènosti apsinta boe- ti. U neimaštini više nitko ne tra(cid:1)i slobo-
stoljeæa kult(ur)ni je stimulans bio apsint. gas, Edouard Manet i mnogi drugi manje mi ne bi predstavljali reprezentativan uzo- du. I najnadareniji pjesnici danas èekaju
Taj zloglasni praotac današnjeg pelinkov- poznati umjetnici. Oni, za razliku od gra- rak. Naime, i Verlaine i Rimbaud, Baude- redove u bankama i kupuju u Superkon-
ca kojeg odlikuje vrlo visok postotak al- ðanskoga kancelarijskog posla, velik dio laire i Lautrec, Gaugain i Van Gogh pre- zumu, ne razlikujuæi se od takozvanog
kohola (oko 60 promila) svoje je pikarsko radnogvremena provode u kavanama. Tu komjerno su konzumirali razne alkoholne obiènog svijeta. No, apsint svejedno poèi-
putovanje kroz povijest poèeo kao ljeko- bistre ideje, razmjenjuju iskustva, dogo- napitke, pa tako i apsint. Bili su, narodski nje nov (cid:1)ivot. O njemu se pišu knjige, In-
viti napitak. Dr. Pierre Ordinaire 1792. varaju suradnje i naravno, puno piju. Po reèeno, cugeri. Lautrecovi deliriji mogli bi ternet je prepun tekstova, a oni odva(cid:1)niji
godine smislio je recepturu i zapoèeo zakonu ponude i potra(cid:1)nje, u pariške se se tako pripisati i visokom postotku alko- mogu ga i sami pokušati pripraviti. Prema
unosan posao s homeopatskim lijekom kavane uskoro uvode zeleni sati (l’heure hola u krvi, a Van Goghove psihoze nasli- tuðem receptu i na vlastiti rizik, naravno.
protiv kostobolje, epilepsije, bubre(cid:1)nog verte) za konzumiranje apsinta. Izvoze ga jeðenoj sklonosti. No, sve èinjenice ipak Bez zakonskih reperkusija mo(cid:1)ete ga u(cid:1)i-
kamenca, kolika, glavobolje, crijevnih pa- i u New Orleans gdje ga kušaju Oscar ne govore u prilog apsintu. Naime, poèet- vati u Španjolskoj, Portugalu, Èeškoj, Ve-
razita i alkoholizma, nadjenuvši mu “um- Wilde i Aleister Crowley. O svom odu- kom dvadesetog stoljeæa u Francuskoj se likoj Britaniji, a odnedavno i u nas. Pod
jetnièko” ime La Fee Verte, Zelena vila. ševljenju zelenom bo(cid:1)icom Crowley piše pojavljuju prvi sluèajevi trovanja, sa sim- nazivom Zelena èarobnicaapsint po origi-
Pritom je mislio na dobru vilu koja oz- u eseju Absinthe: The Green Godess,aJa- ptomima istim kao i kod pokusnih (cid:1)ivoti- nalnoj recepturi proizvodi splitsko podu-
dravljuje unesreæen puk, no kako se kra- ck London spominje je u ispovjednom nja. Uz epileptiène napadaje i halucinacije zeæe Dalmata. Èini se da zelena vila uz-
jem 19. stoljeæa promijenio kontekst kon- romanu Kralj alkohol. I Ernest Hemin- apsint se u to vrijeme sve èešæe povezuje i s vraæa udarac. Njezina je povezanost s ve-
zumiranja apsinta, vila je poprimila mis- gway bio je ljubitelj zelene kapljice. S ap- agresivnošæu. likim umjetnicima èini sve zanimljivijim
tièna i senzualna svojstva te je prestala bi- sintom se Papa dru(cid:1)io u Španjolskoj, u “Alkohol sigurno nije uzrok, iako mi ne aperitivom (baš kao u citatu s poèetka
ti tako “dobronamjerna“. vrijeme kad ga je ostatak Europe veæ zab- èini dobro“, napisao je u pismu svojoj ses- teksta) i za mnoge koji to nisu. Je li rijeè o
ranio. U našoj literaturi zelenu vilu naæi tri Wilhelmini Vincent Van Gogh objašnja- velikom povratku ili samo potrošaèkom
Slatki zov gorèine
æemo kod viteza crne psovkeJanka Poliæa vajuæi svoje psihotiène ispade. Vincenta je hiru, pitanje je na koje æe najbolji odgovor
Nakon smrti maštovitog doktora, recep- Kamova. U romanu Isušena kalju(cid:1)anapi- ludilo konaèno stiglo pod vrelim suncem dati vrijeme.
tura za apsint prelazi u ruke Henri Louis sat æe: “Ali kad su ispili i zadnju kap, Ar- Arlesa u francuskoj pokrajini Provansi,
Pernoda koji poèinje proizvodnju u Švi- sen po(cid:1)eli apsinta. Mrzak mi je – rekne – gdje je dane provodio lutajuæi poljima sa
carskoj, a zatim i u Francuskoj. Francus- ali je grk. Razumiješ?“ štafelajem, a noæi u društvu prostitutki i
kim trupama u Al(cid:1)iru taj je napitak dije- Apsint se za konzumiranje originalno Paula Gaugaina. No Gaugain i Van Gogh
ljen kao sredstvo za oporavak i lijeèenje pripremao na naèin da se kocka šeæera pre- bili su opreènih karaktera i njihova simbio-
dizenterije, pa vojnici po povratku kuæa- lijevala hladnom vodom, a otopina bi kapa- za nije dugo trajala. Prijateljstvo je puklo
ma sa sobom donose i naviku njegova is- la u piæe. Premda je i naèin pripreme prido- nakon što je pobješnjeli Vincent èašom ga-
pijanja. Premda ga konzumiraju i pjesnici nio kultnom statusu piæa, ritual ispijanja ðao Paula koji je na to mirno izašao iz ka-
ranijih naraštaja, poput Alfreda i Paula de nije postojao samo zbog ekstravagancije. vane. No, Van Gogh ga slijedi s otvorenom
Musseta te èuvenog Baudelairea, zlatna Dodatak šeæera bio je nu(cid:1)an upravo zbog britvom u ruci i sustigavši ga ipak odustaje
era zelenog likera poèinje tek oko 1880. grkosti apsinta o kojoj piše Kamov, jer je od poriva da se pozabavi vivisekcijom ko-
godine. Isprva piæe bogatih umjetnika i gorak pelin osnovni sastojak ovog mistiè- lege. Vivisecirao je radije sebe. Tu su veèer
viših klasa tad postaje dostupno širim nog napitka. Napitka kome su pripisivana u Cafféu Ginoux obojica pili apsint. I Paul
društvenim slojevima i zaštitni znak pa- djelovanja kao što su širenje percepcije, in- Verlaine je dobro “potegao” zelenog napit-
riških pisaca i slikara koji o(cid:1)ivljuju zamrlu spirativnost, ali i izazivanja halucinacija, ka prije nego je nastrijelio Rimbauda, no za
6 IV/80, 09. svibnja 2,,2.
pio prekid od godinu dana, a na- stvari dogovorimo pa da samos- goistoène Europe: Republika nja ministar je doista mehanièki
kon imenovanja novoga Nacio- talnost odluèivanja o unutarnjoj Hrvatska, naši znanstvenici jed- spojio ta dva zakona i dobio jedan
nalnog vijeæa, proces je nastav- organizaciji i upravljanju uðe i u nom od najte(cid:1)ih posljedica loše glomazan, od gotovo 200 èlana-
ljen. U ovih godinu dana bili zakon. Drugi sloj autonomije je znanstvene politike smatraju «u- ka, i objavio ga na webu. Senat
ništenje institucionalnih i fun- Sveuèilišta u Zagrebu nije bio za-
Helena Jasna Mencer, rektorica Sveuèilišta u Zagrebu kcionalnih veza izmeðu sveuèiliš- dovoljan tim prijedlogom, što ne
ta i profesionalnih znanstvenois- znaèi, kao što su neke novine
tra(cid:1)ivaèkih organizacija, pri èe- prenijele, da je “Senat po èetvrti
SSvvii zzaa ssttooll!! mu su ilustrativan primjer istra- put odbacio verziju prijedloga za-
(cid:1)ivaèki instituti, uklonjeni sa kona”. Na izvanrednoj sjednici,
sveuèilišta i pretvoreni u javne na kojoj je bio prisutan i ministar,
institute». Sla(cid:1)ete li se s ovom di- Senat je raspravljao o toj verziji i
jagnozom, tj. smatrate li da bi uputio primjedbe koje su pisali
Neæu biti skromna i reæi æu
predlaganje i ustanovljavanje pro- spomenute veze trebalo obnoviti ? pojedinci, profesori, cijele grupe
da zaista poznajem svaki
raèuna unutar ogranièenih Vladi- – Zala(cid:1)em se za primjenu os- ili fakultetska vijeæa. I u tom
kutak ovog sveuèilišta – nih sredstava. Doista smo to radi- novnog naèela jedinstva nastave i smislu, to smatram tek poèetkom
i organizaciju, i nastavu, li, ali nas nisu respektirali. Sljede- znanstvenog rada. Sveuèilišta su rasprave. Mi nemamo gotovo ni-
æi element unutar financijske au- tradicionalno najsna(cid:1)nije znan- jednu primjedbu na ciljeve koje
i situaciju u znanstveno
tonomije je raspodjela financij- stvene institucije u Hrvatskoj. I ministar predstavlja u tom zako-
istra(cid:1)ivaèkom radu skih sredstava. To, kao što sam one moraju takve ostati. Ako (cid:1)e- nu. Znamo da do promjena mora
rekla, Sveuèilište nije imalo. Dak- limo educirati ljude koji æe biti doæi, ali ne sla(cid:1)emo se s nekim
le, nismo sjedili za istim stolom i znanstvenici, istra(cid:1)ivaèi i sveuèi- rješenjima koja dovode do tih ci-
Agata Juniku
odreðivali, nego su se sredstva di- lišni nastavnici, onda se to mora ljeva. Ostala sveuèilišta mo(cid:1)da ni-
jelila neselektivno. Ne krivim ni raditi kroz istra(cid:1)ivanje i nastavu. su protiv tih rješenja, ali ona su
Mo(cid:1)ete li za poèetak ocijeniti ministra ni dekane, to im je bilo I zajedno sa studentima. Ali isto drukèija od zagrebaèkog sveuèi-
stanje na Sveuèilištu koje ste za- naprosto bilo omoguæeno zako- tako zala(cid:1)em se za opæenito po- lišta.
tekli preuzimanjem du(cid:1)nosti? nom. Naravno da dekani nisu jaèanje znanstvenog i struènog Mo(cid:1)ete li konkretno reæi na
– Ono što me najviše veseli u mogli tra(cid:1)iti novac od rektora te umjetnièkog stvaralaštva, za što se odnose primjedbe Senata?
ovom mojem poslu je kontinui- kad novac na Sveuèilištu nije niti promicanje meðunarodnih stan- – Izmeðu ostalog, Senat Sveu-
tet. Kao što znate, osam godina bio. Sljedeæi element je ostvariva- darda u sveuèilišnoj znanstvenoj èilišta u Zagrebu nije se slagao s
sam bila prorektor i radila slièan nje dodatnih prihoda unutar op- aktivnosti. Zala(cid:1)em se za jaèanje dinamikom Bolonjskog procesa.
posao. Ciljevi su mi uvijek bili æih zakonskih odredbi. Tu treba- suradnje izmeðu Sveuèilišta i Jer, smatramo – i to je ono što
isti – razvoj Sveuèilišta i pobolj- neprestano dogovaramo s osta-
šanje kvalitete djelovanja u svim lim evropskim sveuèilištima – da
Jedan od slojeva sveuèilišne autonomije su odluke o sveuèilišnoj
njegovim segmentima. Nakon mi ne trebamo trèati pred rudo.
što sam godinu dana bila prorek- Prihvaæamo i oruðe Bolonjskog
strategiji i razvoju. Dosad je ministar alocirao sredstva direktno
tor, napisala sam za Sveuèilišni procesa – to je taj kreditni sus-
Vjesnik esej Poboljšanje kvalitete tav, tj. prijenos bodova – ali ne
fakultetima, tako da se svaki fakultet mogao razvijati na svoj
stalna nam je zadaæa. Nakon slje- sla(cid:1)emo se s dinamikom promje-
deæe dvije ili tri godine, napisala naèin. Tu su vladale neke druge sile osim sveuèilišnih na. Trebamo ih provoditi pos-
sam nešto kao završni izvještaj i tupno, kao što to rade ostala ev-
naslovila ga opet tako. Upravo ropska sveuèilišta, i u suradnji s
zbog tog kontinuiteta ništa me njima ih optimirati. Nadam se da
nije zateklo jer sa svime sam smo vrlo aktivni. Imali smo 12 mo biti oprezni. Naime, mislim znanstvenih instituta te za pove- æe predlagaè zakona biti spreman
dobro upoznata. Neæu biti sjednica, dvije izvanredne te ne- da prihodom koji se ostvaruje ne- æanje kvalitete i uvjeta istra(cid:1)iva- na dijalog te da æemo zajedno
skromna i reæi æu da zaista poz- koliko sastanaka sa saborskim kim drugim djelatnostima, ne sa- nja i znanstvenog rada. izaæi s verzijom koja æe biti prih-
najem svaki kutak ovog Sveuèi- Odborom za obrazovanje, zna- mo iz proraèuna, treba raspolaga- vatljiva za akademsku zajednicu.
Uravnote(cid:1)en razvoj
lišta – i organizaciju, i nastavu, i nost i kulturu. Mnogo smo nap- ti onaj tko ga i ostvaruje. Ali, s Samo tako æe taj zakon i u praksi
situaciju u znanstveno-istra(cid:1)i- ravili, upravo prireðujemo godiš- druge strane, ako je taj netko dio Zala(cid:1)em se za još nešto što ni uspjeti.
vaèkom radu. Znam kakvi su nje izvješæe. Inaèe, u ovom kon- Sveuèilišta, onda jedan dio tih u jednom nacrtu zakona do sada Dosad su studenti iz Hrvatske
studenti, kako se mijenjaju kuri- kretnom sluèaju, govorim kao sredstava treba nu(cid:1)no iæi za ta- nije spomenuto. A to je uravno- vrlo rijetko imali pravo na par-
kulumi, znam odnose izmeðu aktualna predsjednica toga vije- kozvane opæerazvojne projekte te(cid:1)en razvoj znanstvenih polja i ticipaciju u ozbiljnim meðuna-
sveuèilišnih i struènih studija. æa, iako sam zatra(cid:1)ila razrješenje. Sveuèilišta. Naravno, ne onako grana, s obzirom na postojeæi rodnim sveuèilišnim programi-
Na temelju svega toga, ne bih U kojem smislu je financira- velike iznose kao što je u prijed- manjak ili višak znanstvenika i ma. Ima li pomaka na tom pla-
rekla ni da je zateèeno stanje ka- nje dosad bilo «neselektivno» i logu novog zakona. struènjaka u pojedinim podruèji- nu?
tastrofalno ni da je odlièno. Na- «nepravedno»? ma. Meni je drago da Hrvatska – Hrvatskoj veæ treæu godinu
Autonomija pojedinca
ma naprosto, kao i svakom dru- – Financijska autonomija je ima projekt znanstvenih novaka, za redom daju Tempus projekte.
nasuprot autonomije
gom sveuèilištu u Evropi, treba jedan od elemenata sveuèilišne da je ministar u posljednje vrije- Sveuèilište u Zagrebu ima dva
sveuèilišta
kontinuirani napredak, promje- autonomije. Dosad je ministar me potpisao 800 rješenja, ali je globalna projekta. Koordinator
na, poboljšanje. Napravili smo znanosti alocirao sredstva direk- Treæi sloj autonomije èini pi- pitanje jesu li oni dodijeljeni ta- sam evropskog projekta Razvoj
prije otprilike dvije godine sa- tno fakultetima. U takvu sustavu tanje izbora nastavnika. Tu smo mo gdje su najpotrebniji. Stoga sustava osiguravanja kvalitete u
moanalizu, metodologijom kak- i modelu, meðutim, ne mogu biti mo(cid:1)da djelomièno i imali auto- nam treba ozbiljna analiza. Tu se visokom školstvu u Hrvatskoj.
vu u iste svrhe koriste i ostala ukljuèeni strateški planovi jed- nomiju, ali nismo bili zadovoljni otvara i pitanje znanstvenih no- Ukljuèena su sva èetiri hrvatska
sveuèilišta u Evropi, a bili smo nog sveuèilišta. U tom smislu, kriterijima kojima su se nastav- vaka na javnim institutima, koji sveuèilišta te pet presti(cid:1)nih ev-
evaluirani i od vanjskih instituci- nismo djelovali integrirano i nis- nici birali. Što se tièe pak nastav- upisuju poslijediplomske studije ropskih sveuèilišta, Ministarstvo
ja. Sve to bilo nam je va(cid:1)no i mo kao sveuèilište imali zajed- nih planova i programa te uvjeta na Sveuèilištu, a rade na projekti- znanosti, naše Nacionalno vijeæe
potrebno, jer nas je usmjerilo i nièki nastup. Jedan od ciljeva u i naèina njihove izvedbe, rekla ma instituta. Oni bi istovremeno za visoku naobrazbu te još tri
dalo nam sugestije za daljnje pla- mojem rektorskom programu je bih da smo imali èak i preveliku trebali raditi u nastavi barem nacionalna vijeæa iz Evrope. Vrlo
nove. Mislim da je naše sveuèiliš- više zajedništva. Tako 1 + 1 + autonomiju. Što se tièe upisa i 30%, a to se rijetko doista reali- veliki konzorcij. Projekt poèinje
te bolje nego što ga se opisuje u 1... neæe biti 32, veæ daleko više izbora studenata, te dodjele zva- zira. Tako zapravo imamo dvije ovih dana i bavi se funkcionira-
javnosti, ali nije onakvo kakvo od toga. Rezultati æe sigurno biti nja i diploma, opet sukladno vrste znanstvenih novaka. Dosad njem sveuèilišta u cijelosti – od
bismo (cid:1)eljeli da bude. Osim to- bolji kad nastupamo zajedno. propisanim standardima i pos- se nisam zadubljivala u tu prob- organizacije i menad(cid:1)menta,
ga, kvaliteta oscilira – postoje Posebice u okru(cid:1)enju u kojem se tupcima, takoðer vlada nesreðe- lematiku, ali slušala sam pozorno preko upisne i sveuèilišne politi-
bolji i postoje slabiji fakulteti. tra(cid:1)i što više suradnje, efikas- no stanje. Kada je u pitanju me- sve što je bilo dosad reèeno ve- ke do nastave. Dobili smo 300 ti-
Ali smatram da je Sveuèilište u nosti i interdisciplinarnosti. ðunarodna sveuèilišna suradnja, zano uz strategiju u znanstveno suæa eura za njega. Rijeè je o
Zagrebu u rangu evropskih sveu- U nastupnom govoru rekli ste imali smo na djelu autonomiju istra(cid:1)ivaèkom radu te uz prijed- doista dobrom projektu od ko-
èilišta. Ne mo(cid:1)da onih najpres- da Sveuèilište u Zagrebu u(cid:1)iva pojedinca, a ne Sveuèilišta. Svaki log novoga zakona. Razumijem jeg mnogo oèekujem. I iæi æemo
ti(cid:1)nijih, ali mi niti nemamo nji- autonomiju u jednom ili, ako je je nastavnik mogao raditi što ho- u tom smislu bojazan pojedinih i dalje. Sredstava nemamo, ali ap-
hove uvjete. S obzirom na naše rijeè o ogranièenoj autonomiji, æe bez ikakve kontrole. A to nije instituta. U svakom sluèaju, mis- licirat æu gdje god to bude mo-
uvjete, prije svega materijalne, eventualno dva sloja. Na što u redu, jer uz autonomiju uvijek lim da se ne smije generalizirati, guæe, samo da bih pokrenula ci-
dajemo jako mnogo. konkretno mislite, tj. u kojim ide i odgovornost. I konaèno, je- veæ treba naæi optimalno rješenje jeli taj teški kotaè.
elementima Sveuèilište nema au- dan od tih slojeva sveuèilišne au- za svaki pojedini institut. Mislim da mo(cid:1)emo aplicirati
Nedostatak zajedništva
tonomiju? tonomije su odluke o sveuèiliš- U kojoj mjeri ste zadovoljni na Sokrates, kao i na tzv. 6. prog-
Biste li imenovali te «bolje» i – Autonomiju Sveuèilišta defi- noj strategiji i razvoju. S obzi- nacrtom novoga zakona o viso- ram (Framework Programme 6)
«slabije» fakultete? nirala sam kao nu(cid:1)an stupanj ne- rom na dosadašnji naèin distri- kom obrazovanju i znanosti? koji kreæe 2003. godine. Inaèe,
– Znate, to mnogo ovisi o fi- zavisnosti od vanjskih utjecaja, a buiranja sredstava, svaki fakultet – Dana 30. o(cid:1)ujka izašli su na sve informacije koje dobijemo
nanciranju, a ono je dosad bilo oni se odnose na pravo i odgo- se mogao razvijati na svoj naèin, web stranici Ministarstva znanos- putem Senata prosljeðujemo, a
neselektivno i nepravedno. Ne vornost Sveuèilišta da samostalno ne obaziruæi se na zajedništvo, tj. ti i tehnologije (www.-mzt.hr) one kolaju i Internetom. Prepo-
bih se stoga usudila davati takve odluèuje o nekim pitanjima. Što prioritete Sveuèilišta. Tu su vla- nacrti Zakona o znanosti i Zako- ruèam svakom pojedincu da tra(cid:1)i
ocjene prije nego bude dovršen se tièe pitanja unutarnje organi- dale neke druge sile osim sveuèi- na o visokom obrazovanju. Mi- i da se javlja gdje god vidi šansu
proces evaluacije što ju radi Na- zacije i upravljanja, tu nismo ima- lišnih. (cid:2)eljela bih dakle auto- nistar je tom prigodom napisao za ukljuèivanje u neku suradnju,
cionalno vijeæe za visoku naob- li autonomiju, barem ne s obzi- nomno i integrirano Sveuèilište jedan esej. U jednoj od zadnjih jer tako radi cijeli svijet. A što se
razbu. Dosad su posve obraðeni rom na va(cid:1)eæi zakon. Mo(cid:1)da se u kojemu fakulteti poštuju sveu- reèenica rekao je da zapravo nije tièe uvjeta za ulazak u EU, na to-
samo Muzièka akademija i bio- to moglo postiæi samo dogovo- èilišnu strategiju i razvijaju se s zadovoljan tim verzijama, posebi- me radimo, premda moramo ra-
tehnièko podruèje. Sve je poèelo rom, ali mo(cid:1)da nismo imali do- obzirom na nju. ce nacrtom zakona o znanosti, te diti još br(cid:1)e. Evo, baš prije nego
još za mandata prethodnog Na- voljno snage da to uèinimo. Htje- U studiji Znanstvene politike da æe pokušati na neki naèin spo- što ste vi došli, bili su ovdje ljudi
cionalnog vijeæa, onda je nastu- la bih da se sad konaèno oko tih u tranzicijskim zemljama Ju- jiti ta dva zakona. Dana 10. trav- iz Svjetske banke. Oni smatraju,
IV/80, 09. svibnja 2,,2. 7
vezano uz Ugovor o stabilizaciji
i pridru(cid:1)ivanju, da Hrvatsku, èak pred nacionalnom ekspozitu- civila, ovo se nije moglo prešutje- kaj nama danas treba isto tak bit
štoviše hrvatsku vladu, treba po- rom MMF–a, improvizira neko- ti veæ i zbog toga što ga sna(cid:1)no svejedno za Jenin?” Tu nije bilo
taknuti, da više pozornosti pos- liko reèenica o motivima za ovo medijsko pokrivanje (pa makar odgovora. Onima, pak, kojima
veti visokom obrazovanju. Došli su svi (cid:2)idovi (a zaèulo se i po-
su vidjeti razmišljam li “euroin- koje “Æifut”) isti, nije bilo uvijek
Drugaèiji svijet je moguæ!
tegracijski”. Mislim da su bili za- lako suspregnuti odgovor prim-
dovoljni razgovorom. jeren njihovom prostaštvu, ali
nakon pristojnih replika:
(cid:2)enski i Hrvatski studiji
Još jednom, hrvatska vlada okupljanje, nadajuæi se da zaista doista više pokriva nego otkriva) – Pa nemojte tako, gospon, i
Za razliku od mnogih, smat- se pridru(cid:1)ila “svijetu” u govori “samo kao jedan od nas”. èini dijelom svakodnevne slike vi sada vrijeðate. Nikada nisu svi
rate da zagrebaèko sveuèilište ni- Prekoraèenje individualne pri- svijeta i oduzima nam svaku mo- ljudi iz jednog naroda isti.
onom najgoremu, ovaj put
je preveliko, inertno i teško up- vatne egzistencije i glasno pet- guænost bijega od one obiène, – Ma kak nisu isti, znam ja
ravljivo. Èime branite tu tezu? u popustljivosti prema ljanje u teme politièkih i medij- opæe ljudske odgovornosti pod njih, pa kaj ne vidite kaj tam de-
– Raspravljali smo na sjedni- nasilju, samo zbog toga što skih autoriteta ne ide baš ruku izgovorom da “nismo znali”. Ma- laju?
cama Senata mnogo o našoj stra- pod ruku s umornim, sredovjeè- la skupina veteranskih snaga s ci- – Ja vidim samo da neki mal-
ono u(cid:1)iva potporu jedine
tegiji i razvojnim planovima i do- nim zaposlenicima etabliranih vilne “scene” sroèila je izjavu za tretiraju i ubijaju civile, a znam
supersile
nijeli neke va(cid:1)ne i odgovorne nevladinih organizacija, koji javnost u kojoj je pozvala na pre- da ih ima puno koji neæe u iz-
odluke. Napravili smo dokume- moraju smotreno “misliti na kid okupacije i povlaèenje izrael- raelsku vojsku i koji skupa s Pa-
nt koji se zove Iskorak 2001 u [svoje] sutra” i èiji izvorni moti- ske vojske s okupiranih podruèja lestincima demonstriraju za mir.
kojem toèno piše što bismo i ka- vi socijalne odgovornosti teško na Zapadnoj obali i u Gazi, priz- – Ma nemojte bit naivni, sve
Srðan Dvornik
ko (cid:1)eljeli, te mjere koje u cilju dišu pod naslagama naporne nanje dr(cid:1)ave Palestine, prekid sa- su vam to (cid:1)idovske finte.
tih promjena moramo poduzeti. svakodnevice. Potpisani primje- moubilaèkih palestinskih napada, ... najuèinkovitijim se poka-
A vjerujem da smo dovoljno ra- ado bih zapoèeo parafra- rak potonje vrste veseli se da je, puštanje iz zatvora svih zatvore- zao odgovor:
zumni da znamo što bi nam tre- zom one znamenite u onim improviziranim reèeni- nih zbog prigovora savjesti itd. – Pa ne bismo ni mi htjeli da
balo. Ako se (cid:1)elimo razviti u in- “bauk kru(cid:1)i...” – bauk cama, pogodio ono što je poslije Istaknuta je podrška svima koji nas sve sude po onome što su èi-
tegrirano sveuèilište, onda to utopijekru(cid:1)i (razvijenim i polu- proèitao i èuo i od drugih: Kad se s izraelske i palestinske strane nile ustaše.
znaèi da (cid:1)elimo imati jedinstveni razvijenim) svijetom – kad ne bi je svijet veæ postao teren bez aktivno suprotstavljaju militan- Na to pošteni i moralno zap-
i usklaðeni nastup u strateškim bilo veæ toliko mnogo raznih zapreka za ulaganja kapitala, iz- tnim “rješenjima”. Upozorava se jenjeni Hrvati zastaju da uhvate
radnim i razvojnim odlukama. A (cid:1)eljno oèekivanih a nikad doèe- vlaèenje profita i isprobavanje i na to da nakon (cid:1)eljenog prekida dah, jer nekako nisu sigurni bi li
to znaèi da mi imamo zajednièko kanih, ili doèekanih a ne(cid:1)eljenih ratne mašinerije u (cid:1)ivo, treba ratnih nasilja tek slijedi dug i na- se ipak trebalo identificirati s us-
mišljenje o akademskim pitanji- utopija. Ipak, svojom razoru(cid:1)a- bez zapreka proširiti i meðuna- poran postupak obnove uvjeta za tašama ili tu èuèi neka kvaka.
ma, financijskoj, znanstvenoj i vajuæom jednostavnošæu, poru- rodnu solidarnost sa (cid:1)rtvama, s normalan (cid:1)ivot. Konaèno, nije Èast graðanskom odgoju, ali ne
investicijskoj politici, razvojnim ka “Drugaèiji svijet je moguæ” onima koji rade za dolar–dva prešuæena ni odgovornost, koju poma(cid:1)u razlozi baš uvijek, bar
pitanjima, kao i politici prema nam ka(cid:1)e ono najsna(cid:1)nije, oèe- dnevno, nose malo vode za ku- smo nastojali odmjeriti prema ne u par minuta.
vanjskim partnerima. vidno: pa zar zaista mora ova- æanstvo iz desetak kilometara stvarnom udjelu u sukobu: kao
Popustljivost prema nasilju
Koji je Vaš stav prema even- ko?Kada su deseci grupa i orga- udaljenog mjesta, umiru bez pa- nadmoæna vojna sila u Palestini,
tualnoj integraciji (cid:2)enskih studi- nizacija i stotine aktivistkinja i tentom zaštiæenih lijekova... Ni- dr(cid:1)ava Izrael je najodgovornija, a Ali šeæer, kako je i red, ipak
ja u Sveuèilište? aktivista sredinom travnja tim je rijeè o antiglobalizmu, nego o uz nju i vlada Sjedinjenih Ame- dolazi na kraju: Tijekom posljed-
– Što se tièe (cid:2)enskih studija, o rijeèima obilje(cid:1)ili nekoliko dana probijanju potisnute globalizaci- rièkih Dr(cid:1)ava, koja tu silu poma- njih priprema za završne akcije
tome jako malo znam. Kada sam predavanja, razgovora, kulturnih je ljudskih prava, prava na razvoj (cid:1)e financijski, vojno i politièki. usput smo u novinama primjeæi-
izabrana za rektora, dobila sam, dogaðaja, uliènih akcija i de- i socijalne solidarnosti. Toliko isticana odgovornost Ara- vali kratke, stidljive vijesti o ne-
èini mi se od voditeljice (cid:2)enskih monstracija u Zagrebu, zamiri- fatove “vlasti” zbog terorizma kom hrvatskom suzdr(cid:1)avanju od
Meðunarodna solidarnost
studija, èestitku i molbu da se salo je po novome. kojim Palestinci sudjeluju u zlo- glasanja o nekoj rezoluciji o Blis-
susretnemo. Zahvalila sam se na Dakako, èaša je i napola praz- èinaèkom ratu protiv civila stav- kom Istoku. Tek je potom izašlo
Nismo jedine (cid:1)rtve
èestitki i rekla da mi je drago da na: I u najoptimistiènijim proc- ljena je u realan politièki okvir: u javnost da je za našu Vladu bila
æemo se vidjeti. Ovaj trenutak ne I u ovoj zemlji, prokletoj jenama, “Drugaèiji svijet je mo- onoliko koliko joj bude omogu- previše “neuravnote(cid:1)ena” rezolu-
znam je li moja tajnica veæ sazva- onom Krle(cid:1)inom opservacijom o guæ” nije okupio više od koje ti- æeno da bude vlast, i palestinska cija kojom Komisija Ujedinjenih
la sastanak. stalnoj smjeni (cid:1)elje da se nekamo suæe sudionica i sudionika. I uprava æe snositi odgovornost za Naroda za ljudska prava osuðuje
Studiji koji su integrirani u pripada i rogoborenja zbog opet mo(cid:1)da je sve to trendy, i tko zna zloèine organizirane i lansirane s izraelsko odbijanje posjeta visoke
Sveuèilište, a èija je integracija novih – dakako, uvijek vanjskih – èega bi uopæe bilo da nema odje- njenog teritorija. povjerenice UN-a i njenog tima,
od poèetka sporna, su Hrvatski gospodara, progovorilo se s razli- ka onoga što je prvo puklo u te široko i flagrantno kršenje
Mir i oni
studiji. Što se trenutaèno doga- èitih gledišta i razlièitim argu- Seattleu i Genovi... Ali ne zabo- ljudskih prava palestinskog naro-
ða? mentima o tome što je sporno a ravimo odakle dolazimo: cijelo Izjavu je potpisalo tridesetak da, dok izraelske snage ignoriraju
– Vlada je zatra(cid:1)ila od Nacio- što izgledno u procesima svjetske stoljeæe, pa i više, u Hrvatskoj se organizacija, pojedinki i pojedi- meðunarodno humanitarno pra-
nalnog vijeæa da se oèituje o pa- integracije, globalizacije domena bri(cid:1)ljivo njeguje samopredod- naca, a javno predstavljanje i ob- vo. Ako Hrvatska uopæe ima
ralelnosti pojedinih studija unu- moænih kapitalskih interesa, ko- (cid:1)ba kolektivne (cid:1)rtve, odr(cid:1)avana jašnjenje izjave organizirano je u vanjsku politiku, za javnost ostaje
tar Hrvatskih studija. Osim njih, munikacijske tehnologije koja koliko raznim nedemokratskim sklopu završnih manifestacija zagonetka po kojim se kriterijima
navedeni su još neki prirodos- ukljuèuje i ratne mašinerije koja re(cid:1)imima te agresijom “91., toli- “Drugaèiji svijet je moguæ” na ta politika ravna. Je li mo(cid:1)da sme-
lovni i tehnièki studiji sa sliènim iskljuèuje... Dva je dana na zagre- ko i narcizmom ideologijskog otvorenom prostoru. Tijekom talo priznanje legitimnog prava
problemom. baèkom Fakultetu politièkih zna- nacionalizma. A “pravedna” (cid:1)r- dva sata podijelili smo preko ti- palestinskog naroda na otpor
Kod Hrvatskih studija, pos- nosti trajala konferencija s neko- tva, pa i kolektivna, daje sebi suæu letaka s izjavom, a da ih ni- okupaciji? Da, da, sigurno je
tavlja se i pitanje potpisivanja liko desetaka izlagaèa i stotinama moralno pravo na svu sebiènost kome nismo gurali u ruku. opet, ravnote(cid:1)e radi, trebalo osu-
diploma. Dosadašnji rektor nije sudionika koji su satima razgova- i samo(cid:1)ivost te je, u(cid:1)ivajuæi u Mnogi su èitali i cijelim dr(cid:1)a- diti i palestinske samoubilaèke te-
potpisivao diplome, veæ su stu- rali. Globalno mišljenje i lokalno svojoj depresiji, sposobna samo njem pokazivali razumijevanje, roristièke napade protiv izrael-
denti samo dobili potvrdu o zav- djelovanje našli su se zajedno i u još za ressentiment,a ostaje jalo- ali oni koji su reagirali rijeèima skih civila. Ali kome uputiti osu-
ršetku studija. Hrvatski studiji akcijama dijeljenja zdrave hrane va kada treba nekom djelatnom veæinom su izricali, bojim se, još du? Arafatu, koji je negiranjem
su sveuèilišni studiji i Senat (“Hrana, a ne oru(cid:1)je”) i davanja kritikom produktivno ukinuti uvijek tipiène hrvatske stavove. upravnih ovlaštenja i na teritori-
Sveuèilišta je izabrao rukovod- suvišnih stvari. U društvu koje postojeæe stanje. Svaki akt me- Prvi: a gdje su bili oni (valjda jalnim ostacima ostataka oslobo-
stvo tih studija. Meðutim, na toj još li(cid:1)e rane druge obistinjene ðunarodne solidarnosti, pa ma- stranci), ili gdje ste bili vi (valjda ðen i zapovjedne odgovornosti
diplomi nema ni potpis voditelja kletve – dabogda imao pa nemao kar i simbolièna gesta, u ovak- graðanski aktivisti i aktivistki- nad vojnim i paravojnim palestin-
tog studija, pa zbog toga ni rek- – našli su se ljudi koje motivira vom društvu ravan je preokretu. nje), kada su ovdje agresori na- skim postrojbama? Ili Izraelu,
tor nije htio potpisivati. Eto, to solidarnost i davanje. U naciji ko- Moæi vidjeti druge koji pate, is- padali Hrvatsku? Drugi: imate koji sebi prisvaja sve ovlasti i kon-
je sve... joj su dr(cid:1)avu uvalili pod slobodu, kazati solidarnost ako i ne mo- pravo, ti (cid:2)idovi su pokazali pra- trolu na tom teritoriju, i koji i bez
Hoæete li potpisivati te diplo- a sirovi kapitalizam pod blagosta- (cid:1)eš tvorno pomoæi, to znaèi biti vo lice, oni bi sve druge pobili i meðunarodnih apela istjeruje te-
me? nje, našle su se bar stotine sprem- u stanju uèiniti nešto i za ovo porobili. I eto nas natrag, na roriste, (cid:1)areæi i paleæi sve (cid:1)ivo i
– Potpisivat æu ih ako æe tamo ne da vide kako “mi” nismo jedi- društvo, barem zauzimajuæi ak- tom sebiènom u(cid:1)ivanju u slici ne(cid:1)ivo što se naðe u blizini? Je li
biti potpis legalnog, od Senata na (cid:1)rtva i da dignu glas protiv tivan kritièki stav umjesto kuk- hrvatskog naroda kao kolektiv- ravnote(cid:1)a u tome da se svakoj
izabranog, voditelja studija. Na svjetskog poretka koji u najrazvi- njave zbog toga što “su nam uèi- ne (cid:1)rtve, u(cid:1)ivanju zato što mo- strani dade jednak broj pozitivnih
smotri Sveuèilišta studenti Hr- jenije dijelove uvozi profit, a iz nili”. Hoæe li se ostati na gesti i (cid:1)emo reæi da su nam svi krivi i i negativnih bodova, ili u tome da
vatskih studija su nedavno pitali njih izvozi bijedu i ratove. simbolici – pokazat æe se u dalj- što mislimo da smijemo mrziti i se na sve podjednako primjenjuju
tadašnjeg rektora Jerena što je s Još jedna ohrabrujuæa novost, njem djelovanju. Mjesta i prigo- vrijeðati sve okolo. Dok sam se mjerila meðunarodnog prava? Još
potpisivanjem, a on je rekao “do- makar mo(cid:1)da iz posve subjek- de da se ka(cid:1)e “hic Rhodus, hic u sebi pitao èemu li uopæe tim jednom, hrvatska vlada se pridru-
ðite meni da vam rastumaèim o tivne perspektive: to što, pri salta” nisu udaljena, nalaze se Hrvatima vlastita “nacionalna” (cid:1)ila “svijetu” u onom najgoremu,
èemu se radi”. Mislim da su stu- kraju svoje pete decenije (cid:1)ivota i pred zavodima za zapošljavanje i etno–dr(cid:1)ava (sjeæajuæi se i ne- ovaj put u popustljivosti prema
denti ušli s jednim mišljenjem, a ponešto kraæeg razdoblja akti- u sliènim sivim zonama. Mladi i davnih argumenata kojima su i nasilju, samo zbog toga što ono
izašli s drugim. vizma, potpisnik ovih opa(cid:1)anja veseli ljudi u povorci, èija je naj- vladajuæi socijaldemokrati odba- u(cid:1)iva potporu jedine supersile.
Pa kako to objašnjavate, tj. otkriva da u tom mnoštvu ne glasnija, najvatrenije izvikivana cili prijedlog zakona o pravima Nakon hrvatskoga suzdr(cid:1)anog
kako vidite rasplet prièe? poznaje gotovo nikoga od onih parola bila “Meðunarodna soli- etnièkih manjina) kad se ni sada glasa u jednoj komisiji UN-a, i
– Ne znam. To dosad nije bio koji su manifestirali na središ- darnost!”, u najmanju su ruku nisu kadri dr(cid:1)ati kao normalan sam generalni sekretar je polizao
moj resor. Moram prvo prouèiti njem zagrebaèkom seoskom tr- najavili nešto novo. narod koji je bar èuo za osnovne odluku o upuæivanju istra(cid:1)ne ko-
15 centimetara debeli snop papi- gu, i sam sebi izgleda poput pen- Jak lakmus transnacionalne civilizacijske norme, odraðivao misije na mjesto vjerojatnog zlo-
ra da se osobno upoznam s prob- zionera. Pa makar mu to neoèe- solidarnosti je i odnos prema sis- sam skupa s ostalima zadaæu ot- èina – samo stoga što se Izraelu
lemom, a onda æu sve strane pos- kivano priskrbilo megafon pod tematskom nasilju koje divlja Pa- vorenoga graðanskog dijaloga: nije svidjelo da netko istra(cid:1)uje
jesti za jedan stol. Moja je parola: nosom i zadaæu da, pošto se lestinom. Premda je bilo i veæih “A kaj bi vi, gospon, ak je njima njegova djela na teritoriju koji
svi za isti stol, u dijalog. Meni protestna povorka zaustavila zloèina i brutalnijih ratova protiv onda bilo svejedno za Vukovar, uopæe nije njegov.
ovdje nedostaje dijalog.
8 IV/80, 09. svibnja 2,,2.
dalje pod èvrstom opsadom, s potrebe neka(cid:1)njenim uništava- njegove autobiografije i uvodni- zemljom i suverenitet. Nijedna
patrolama i snajperima koji pu- njem civilnog (cid:1)ivota palestin- kom Financial Timesao tome ka- izraelska vlada nikada nije uèinila
caju po ulicama. No mo(cid:1)emo re- skog naroda. Iz sjeæanja su nes- ko je «on to napisao s ponosom taj ustupak i, ako sam u pravu,
æi da je sva infrastruktura (cid:1)ivota tali dogaðaji kao što je uništava- zbog uvjerenja svojih roditelja da nijedna ni neæe u bli(cid:1)oj buduæ-
(cid:2)idovi i Arapi mogu (cid:1)ivjeti za- nosti. Potrebno je podsjetiti da
jedno». Zatim slijedi va(cid:1)an citat je Izrael danas jedina dr(cid:1)ava na
ŠŠttoo jjee uuèèiinniioo IIzzrraaeell??
iz Sharonove knjige: «Ali oni su svijetu koja nikada nije imala
neupitno vjerovali da samo oni meðunarodno priznate granice;
imaju pravo na zemlju. I nitko ih jedina dr(cid:1)ava koja nije dr(cid:1)ava
ne mo(cid:1)e istjerati, bez obzira na svojih graðana, nego je dr(cid:1)ava ci-
Nijedna druga dr(cid:1)ava na teror ili bilo što drugo. Kada ti jelog izraelskog naroda; jedina
svijetu ne bi mogla uèiniti zemlja fizièki pripada... odnosno, dr(cid:1)ava u kojoj je 90 posto zemlje
kada imaš moæ, ne samo fizièku namijenjeno iskljuèivo (cid:1)idov-
ono što je uèinio Izrael s
moæ, nego spiritualnu moæ». skom narodu. To je takoðer jedi-
toliko odobravanja i
Godine 1998. PLO je napra- na dr(cid:1)ava na svijetu koja nikada
podrške koliko je Izraelu vio ustupak pristavši na podjelu nije priznala nijednu od glavnih
pru(cid:1)io SAD povijesne Palestine na dvije dr(cid:1)a- odredbi meðunarodnog prava
ve. To je potvrðeno u brojnim što ukazuje na dubinu i te(cid:1)inu
prilikama i ponovno u doku- apsolutnog odbijanja s kojim su
mentima iz Osla. No samo su se morali suoèiti Palestinci.
Edward Said Palestinci jasno prepoznali zna- Zato sam skeptièan prema
èenje podjele. Izrael nikada nije. diskusijama i sastancima o miru,
Zato oni danas imaju više od 170 koji je ljupka rijeè, ali u današ-
natoè izraelskim naporima naselja na palestinskoj zemlji, njem kontekstu jednostavno
da ogranièe medijsko iz- zato postoji 500 kilometara mre- znaèi da æe se Palestinci morati
vještavanje o izuzetno ru- (cid:1)e cesta koje ih povezuju i pot- prestati odupirati izraelskoj kon-
šilaèkoj invaziji na palestinske puno spreèavaju opstanak pales- troli nad njihovom zemljom. To
gradove i izbjeglièke logore na tinskog pokreta (prema Jeffu je samo jedna od mnogih manj-
Zapadnoj obali, informacije i sli- Halperu iz Izraelskog komiteta kavosti Arafatova groznog vod-
ke ipak su procurile. Internet protiv uništavanja kuæa, izgrad- stva (da ne spominjemo još jad-
donosi stotine pisanih i slikov- nja je koštala tri milijarde dolara nije arapsko vodstvo) što nikada
nih izvještaja svjedoka, kao i što je financirao SAD), zato ni- nije desetljeæe duge pregovore u
arapske i europske televizije, no jedan izraelski premijer, od Ra- Oslu usmjerio na vlasništvo nad
veæina toga nedostupna je ili su zemljom. Arafat nikada nije pre-
je blokirali ili izvrnuli amerièki bacio odgovornost na Izrael sa
mainstream mediji. Ti materijali samog i bilo kakve buduæe pales- nje palestinskog društva 1948. zahtjevom da u Ustav uvrsti
pru(cid:1)aju zapanjujuæe dokaze o tinske dr(cid:1)ave – ceste, škole, godine i stvaranje naroda bez spremnost da se odrekne vlasniš-
èemu je rijeè (a oduvijek je tako elektrièni stupovi, vodovodne imovine; osvajanje Zapadne oba- tva nad palestinskom zemljom;
bilo) u izraelskoj kampanji: ne- cijevi, telefonske linije – unište- le i Gaze i njihova vojna okupa- niti je ikada zatra(cid:1)io da se od Iz-
povratnom osvajanju palestinske na». Kakvom neljudskom raèu- cija od 1967. godine; invazija raela zahtijeva da snosi bilo kak-
zemlje i društva. Slu(cid:1)bena je ver- nicom izraelska vojska, koristeæi 1982. godine sa 17.500 mrtvih vu odgovornost za patnje njego-
zija (koju SAD zajedno s gotovo 50 tenkova, 250 projektila dnev- Libanonaca i Palestinaca kao i va naroda. Zabrinut sam da æe on
svakim amerièkim medijskim no, i desetke borbenih napada masakri u Sabri i Shatili; stalni jednostavno pokušati ponovno
komentatorom zapravo podr(cid:1)a- avionima F-16, opsjeda izbjegliè- napadi na palestinske škole, iz- spasiti sebe, s obzirom da je ono
va) da se Izrael brani osveæujuæi ko naselje Jenin više od tjedan bjeglièke logore, bolnice, civilne bina nadalje, nije nikada priznao što zapravo trebamo meðuna-
se za samoubilaèke bombaške dana, jedan kvadratni kilometar institucije bilo koje vrste. Koji je bilo kakav stvaran palestinski su- rodni monitoring koji bi nas zaš-
napade koji podrivaju njegovu pretrpan straæarama koje udom- antiteroristièki cilj ispunjen verenitet Palestincima, i zato, titio, jednako kao i izbore koji bi
sigurnost i èak prijete njegovoj ljuju petnaest tisuæa izbjeglica i uništavanjem zgrade i odnoše- naravno, naselja rastu svake go- osigurali pravu politièku buduæ-
egzistenciji. Ta je tvrdnja dobila nekoliko desetaka muškaraca njem arhive ministarstva pros- dine. I površan pogled na suvre- nost palestinskom narodu.
status apsolutne istine koju ne naoru(cid:1)anih automatskim puška- vjete, gradske uprave Ramallaha, mene karte teritorija otkriva što Najva(cid:1)nije pitanje s kojim se
dovodi u pitanje ni ono što je Iz- ma bez ikakve obrane, bez voða, centralnoga statistièkog ureda, je Izrael radio tijekom mirovnog suoèava Izrael i njegov narod je-
rael uèinio, ni ono što je zapravo bez projektila, bez tenkova, bez raznih institucija specijaliziranih procesa, i koje su posljedice st: jesu li spremni pravno pret-
uèinjeno njemu. Razbijanje tero- ièega, i naziva to odgovorom na za ljudska prava, zdravstvo i geografskog diskontinuiteta i postaviti prava i obaveze posto-
ristièke mre(cid:1)e, uništavanje tero- teroristièke napade i prijetnjom ekonomski razvoj, bolnica, radio stalnog smanjivanja teritorija za janja kao bilo koja druga zemlja,
ristièke infrastrukture, napada- opstanku Izraela? Govori se o i televizijskih postaja? Nije li jas- (cid:1)ivot Palestinaca. U stvarnosti se i odreæi se takve vrste nemogu-
nje teroristièkih gnijezda (obra- stotinama ljudi zakopanih u ru- no da Sharon ne (cid:1)eli samo «slo- Izrael i (cid:1)idovski narod smatraju æih zahtjeva za vlasništvom nad
tite pa(cid:1)nju na totalnu dehumani- ševinama koje izraelski buldo(cid:1)e- miti» Palestince, nego ih pokuša- vlasnicima èitave dr(cid:1)ave Izrael: zemljom za koje se Sharon, nje-
zaciju koja je sastavni dio svake ri sada pokušavaju skupiti iz raz- va eliminirati kao narod s nacio- postoje zakoni o vlasništvu u Iz- govi roditelji i njegovi vojnici
od ovih fraza): te su rijeèi ponav- rušenih logora. nalnim institucijama? raelu koji to garantiraju, ali na bore od samog poèetka? Godine
ljane toliko èesto i toliko nepro- Zar palestinski civili, muškar- Zapadnoj obali i u Gazi mre(cid:1)a 1948. Palestinci su izgubili 78
Prikriveni rasizam
mišljeno da su pru(cid:1)ile Izraelu ci, (cid:1)ene, djeca nisu više od štako- naselja, cesta kao i nikakvi us- posto Palestine. Godine 1967.
pravo da èini ono što (cid:1)eli, a to je ra ili (cid:1)ohara koje mo(cid:1)emo napa- U tom kontekstu nejednakos- tupci Palestincima o suverenom izgubili su preostalih 22 posto,
zapravo uništavanje palestinskih dati i ubijati u tisuæama bez ijed- ti i asimetrije moæi, èini se pore- pravu na zemlju slu(cid:1)e istoj svrsi. oba puta u korist Izraela. Danas
civila, onoliko obijesno razara- ne rijeèi suæuti ili njihove obra- meæenim nastavljati tra(cid:1)iti od meðunarodna zajednica mora Iz-
«Vizija» palestinske dr(cid:1)ave
nje, ubijanje, poni(cid:1)avanje, van- ne? A što je sa zarobljavanjem ti- Palestinaca, koji nemaju ni voj- raelu nametnuti obavezu prihva-
dalizam, besmisleno, ali nad- suæa palestinskih muškaraca koje ske, ni zraène snage, ni tenkova, Zapanjujuæe je da nijedan po- æanja principa stvarne podjele,
moæno tehnološko nasilje koliko su izraelski vojnici odveli bez ni bilo kakvu obranu, ni vodstvo litièar – amerièki, palestinski, nasuprot fikcionalnoj, kao i
je god to moguæe. Nijedna druga traga, što je s oskudicom i bes- koje funkcionira, da «se okane» arapski, UN-ov, europski ili bilo prihvaæanje principa ogranièava-
dr(cid:1)ava na svijetu ne bi mogla kuæništvom tolikih obiènih ljudi nasilja, i da zahtijevaju ogranièe- koji drugi – nije poduzeo ništa u nja neodr(cid:1)ivih ekstrateritorijal-
uèiniti ono što je uèinio Izrael s koji pokušavaju pre(cid:1)ivjeti u ru- nja izraelskih akcija koje se ne vezi s tim pitanjem, koje se po- nih zahtjeva, to jest, apsurdnih
toliko odobravanja i podrške ko- ševinama koje ostaju nakon iz- mogu usporeðivati. Èak i pitanje navlja u svim dokumentima iz biblijskih pretenzija, i zakona
liko je Izraelu pru(cid:1)io SAD. Nit- raelskih buldo(cid:1)era po cijeloj Za- samoubilaèkih napada, èemu Osla, u svim strategijama i spo- koji su im do sada omoguæavali
ko nije tako nepopustljiv ni des- padnoj obali, što je s opsadom sam se uvijek protivio, ne mo(cid:1)e razumima. Upravo zato, nakon da potpuno nadjaèaju drugi na-
truktivan, ni toliko udaljen od koja sada traje veæ mjesecima, is- se promatrati sa stajališta koje deset godina «mirovnih prego- rod. Zašto je takva vrsta funda-
vlastite stvarnosti kao Izrael. kljuèivanjem struje i vode u svim dopušta prikrivene rasistièke vora», Izrael još uvijek kontroli- mentalizma bezuvjetno prihva-
palestinskim gradovima, dugim standarde vrednovanja izraelskih ra Zapadnu obalu i Gazu. Danas æena? No do sada sve što èujemo
Izraelska samoubilaèka
danima potpunoga policijskog (cid:1)ivota u odnosu na mnogo više ih još bolje kontrolira više od jest da se Palestinci moraju odre-
politika
sata, oskudicom hrane i lijekova, Palestinaca koji su ubijeni, ranje- 1000 izraelskih tenkova i tisuæe æi nasilja i osuditi teror. Zar se
Ima naznaka, meðutim, da ranjenima koji krvare do smrti, ni, osakaæeni, zakinuti dugotraj- vojnika, ali osnovni princip je is- nikada ništa va(cid:1)no ne zahtijeva
nevjerojatnu, da ne ka(cid:1)emo gro- sustavnim napadima na ambu- nom izraelskom vojnom okupa- ti. Nijedan izraelski voða (a po- od Izraela? Mo(cid:1)e li i dalje èiniti
tesknu, prirodu ovih zahtjeva lante i humanitarce koje je i blagi cijom i sustavnim barbarstvom gotovo ne Sharon i njegovi pris- ono što je èinio do sada bez ijed-
(«borbe za opstanak») polako Kofi Annan osudio kao grozote. koje Sharon otvoreno koristi taše Zemlje Izrael koji èine veæi- ne pomisli na posljedice? To je
nagriza gruba i gotovo nezamis- Ove postupke neæe biti tako la- protiv Palestinaca od poèetka nu njegove vlade) nije ni slu(cid:1)be- pravo pitanje njegova opstanka:
liva devastacija koju èini (cid:1)idov- ko potisnuti u rupu sjeæanja. Pri- svoje karijere od pedesetih godi- no priznao okupirana podruèja mo(cid:1)e li opstati kao dr(cid:1)ava kao
ska dr(cid:1)ava i njezin ubilaèki pre- jatelji moraju zapitati Izrael ka- na do danas. kao okupirana podruèja ni uèi- poput ostalih, ili mora uvijek biti
mijer Ariel Sharon. Uzmimo na ko njegova samoubilaèka politi- Ne mo(cid:1)e biti prihvatljivog mi- nio korak dalje i priznao da Pa- iznad ogranièenja i obaveza svih
primjer tekst s naslovnice «Na- ka ikako mo(cid:1)e ostvariti mir, ra, po mom mišljenju, koji ne do- lestinci imaju pravo na suvereno- ostalih dr(cid:1)ava na svijetu. Dosa-
padi pretvaraju palestinska nase- prihvaæanje i sigurnost. tièe pravo pitanje: potpuno odbi- st – to jest, (cid:1)ivot bez izraelske dašnja dogaðanja nisu ohrabru-
lja u hrpe polomljenog metala i Monstruozna transformacija janje Izraela da prihvati suverenu kontrole granica, voda, zraka, si- juæa.
prašine» novinara New York Ti- èitavoga jednog naroda u ništa egzistenciju palestinskog naroda gurnosti na onome što veæina
mesa Sergea Schmemanna (koji više od ratnikai teroristakoju je koji ima pravo na ono što Sharon svijeta smatra palestinskom Odabrala i s engleskog
nije palestinski propagandist) od poèinila najmoænija zastrašujuæa i veæina ljudi koja ga podr(cid:1)ava zemljom. Zato prièe o «viziji»
prevela Lovorka Kozole
11. travnja u kojemu stoji: «Nit- propagandna mašina na svijetu, smatra ekskluzivno zemljom Ve- palestinske dr(cid:1)ave, koje su danas
ko ne mo(cid:1)e procijeniti ukupne dopustila je ne samo izraelskoj æeg Izraela, Zapadnu obalu i Ga- postale moderne, na(cid:1)alost ostaju
štete u gradovima Ramallahi, vojsci, nego i skupini njezinih zu. Profil Sharona u Financial Ti- ipak samo vizija, sve dok izrael- * Tekst je objavljen u
Betlehemu, Tulkarmu, Qalqilyai, pisaca i branitelja da izbrišu stra- mesuod 6. i 7. travnja završava s ska vlada otvoreno i slu(cid:1)beno ne Al-Ahram Weekly Online, 18.
Nablusu i Jeninu, dok su oni i viènu povijest stradanja i zlou- izuzetno izdajnièkim dijelom prizna pitanje vlasništva nad travnja 2002.
IV/80, 09. svibnja 2,,2. 9
više od 200 raštrkanih podruèja, va(cid:1)an. Suprotstavio mu se samo nja godine 1992. prije dogovora u što teško da je bila «samoobra-
i dogovorom Clinton-Barak Izrael, a veto je stavio SAD. Re- Oslu» - financije su osigurali na». Clinton je odgovorio ugovo-
predlo(cid:1)eno je poboljšanje: kon- zolucija je pozivala na politièki amerièki porezni obveznici, zava- rom o «najveæoj kupovini vojnih
solidacija triju kantona pod iz- dogovor o meðunarodno prizna- rani maštovitim prièama o «vizi- helikoptera Izraelske vojske u de-
jama» i «velikodušnosti» ameriè- set godina», zajedno s rezervnim
kih voða, frustrirani teroristima dijelovima za appache helikopte-
SSAADD--IIzzrraaeell--PPaalleessttiinnaa
kao što je Arafat koji je iznevjerio re. Tisak je pomogao odbijajuæi
«naše povjerenje», mo(cid:1)da tako- objaviti èinjenice. Nekoliko tje-
ðer i zbog izraelskih ekstremista dana kasnije, Izrael je poèeo ko-
tim granicama «s odgovarajuæim koji su pretjerano reagirali na nji- ristiti amerièke helikoptere i za
Kada su im ugro(cid:1)eni
dogovorima... koji bi osigurali... hove zloèine. ubojstva. Jedno od prvih djela
planovi za napad na Irak,
suverenitet, teritorijalni integri- Kako Arafat mora opet zado- Bushove administracije bilo je
SAD je dopustio tet i politièku nezavisnost svih biti naše povjerenje, objasnio je slanje appache longbowhelikopte-
donošenje rezolucije dr(cid:1)ava regije i njihovih prava na jezgrovito Edward Walker, du(cid:1)- ra, najubojitijih. To je bila margi-
(cid:1)ivot u miru unutar sigurnih i nosnik State Departmenta Clin- nalna vijest ispod gospodarske
UN-a koja poziva Izrael na
priznatih granica» – zapravo, tonove administracije zadu(cid:1)en rubrike. Predanost Washingtona
povlaèenje s modifikacija rezolucije UN-a za tu regiju. Zabludjeli Arafat «poboljšanju terora» ponovno se
novoosvojenih podruèja 242 (kako je to slu(cid:1)beno tuma- mora nedvosmisleno objaviti: pokazala u prosincu, kada su sta-
èio i SAD), proširene da ukljuèi i «Mi stavljamo svoju buduænost i vili veto na rezoluciju Vijeæa si-
«bez odgode» – što znaèi
raelskom kontrolom, doslovno Palestinu. Sliène inicijative arap- svoju sudbinu u ruke SAD-a», gurnosti koja poziva na imple-
«što je prije moguæe»,
odvojenih meðusobno i od èet- skih dr(cid:1)ava, PLO-a i Europe koje vode kampanju ugro(cid:1)avanja mentaciju Mitchellova plana i ub-
kako je odmah objasnio vrte enklave, malog podruèja is- SAD je otad uvijek blokirao i ug- palestinskih prava 30 godina. rzavanje meðunarodnih promat-
dr(cid:1)avni tajnik Colin Powell toènog Jeruzalema, centra pales- lavnom potiskivao ili poricao u Ozbiljniji komentari prepoz- raèa u nadgledanju redukcije nasi-
tinskog (cid:1)ivota i komunikacije re- javnim istupima. nali su da «povijesna ponuda» lja, po opæem mišljenju najefikas-
gije. U petom kantonu, Gazi, is- Politika odricanja prava SAD- uvelike ponavlja saudijski plan iz nijeg sredstva, èemu se Izrael us-
hod je ostao nejasan, osim što je a javlja se i nekoliko godina prije 1981. godine – upropašten, kako protivio i redovito blokirao Was-
Noam Chomsky populacija takoðer ostala stvarno toga, u veljaèi 1971, kada je egi- je redovito isticano, arapskim hington. To se dogodilo tijekom
zarobljena. Razumljivo da te patski predsjednik Sadat ponu- odbijanjem da prizna izraelsku dvadesetjednodnevnog primirja –
karte nije moguæe pronaæi u dio Izraelu mir u zamjenu za iz- dr(cid:1)avu. Èinjenice su ponovno što znaèi da je poginuo samo je-
rije godinu dana, sociolog amerièkom mainstream tisku, raelsko povlaèenje s egipatskog sasvim drukèije. Plan iz 1981. dan izraelski vojnik, zajedno s
Baruch Kimmerling s kao ni detalje dogovora. teritorija, bez spomena palestin- godine upropastila je izraelska dvadeset i jednim Palestincem
Hebrew Universityja pri- Nitko ne mo(cid:1)e ozbiljno sum- skih nacionalnih prava ili sudbi- reakcija koju je èak i njihov ukljuèujuæi jedanaestero djece, i
mijetio je da se «dogodilo ono njati u to da æe uloga SAD i dalje ne drugih okupiranih podruèja. mainstream tisak osudio kao šesnaest izraelskih upada na pod-
èega smo se bojali». (cid:2)idovi i Pa- biti presudna. Zato je va(cid:1)no ra- Izraelska laburistièka vlada pre- «histeriènu». Shimon Peres upo- ruèja pod palestinskom kontro-
lestinci «nazaduju k praznovjer- zumjeti kakva je ta uloga bila, i poznala je to kao pravu mirovnu zorio je da plan «prijeti samom lom. Deset dana prije veta, SAD
nom plemenskom... Rat izgleda kako je ona iznutra shvaæena. ponudu, ali ju je odbila, s namje- opstanku Izraela.» Predsjednik je bojkotirao – a time i potkopao
kao neizbje(cid:1)na sudbina», «ok- Verzija golubica koju su predsta- rom proširivanja svojih naselja Haim Herzog iznio je optu(cid:1)be – meðunarodnu konferenciju u
rutni kolonijalni» rat. Nakon iz- vili urednici New York Timesa(7. na sjeveroistoènom Sinaju; to je na raèun PLO-a kao glavnog au- (cid:2)enevi koja je još jednom naglasi-
raelske invazije na izbjeglièka travnja), hvaleæi Predsjednikov uskoro i uèinila, krajnje brutal- tora plana koji je po njemu ek- la da se Èetvrta (cid:1)enevska kon-
naselja tijekom ove godine, nje- govor kojim æe «utrti put» i nje- no, što je bio neposredni povod stremniji od rezolucije UN-a iz vencija odnosi i na okupirana
gov kolega Ze’ev Sternhell napi- govu «novonastalu viziju». Nje- ratu 1973. godine. Izrael i SAD sijeènja 1976. godine koju je podruèja, tako da je gotovo sve
sao je da «u kolonijalnom Izrae- zin prvi element je «trenutaèni smatrali su da je mir moguæ sa- «pripremio» PLO dok je bio što SAD i Izrael tamo rade «ko-
lu... ljudski (cid:1)ivot malo vrijedi.» prestanak palestinskog teroriz- mo ako je u skladu sa slu(cid:1)benom predstavnik Izraela u UN-u. panje grobova», jednostavno
Vlada se «više ne ustruèava go- ma». Nešto kasnije dolazi «zam- amerièkom politikom. Ali kako Ove tvrdnje teško mogu biti isti- «ratni zloèin». Konferencija je
voriti o ratu dok je zapravo rijeè rzavanje, pa napuštanje (cid:1)idov- je laburistièki voða Ezer Weiz- nite (premda je PLO javno pod- jasno nazvala izraelska naselja ko-
o kolonijalnoj politici, koja pod- skih naselja i pregovori o novim mann (kasnije predsjednik) ob- r(cid:1)ao oba plana), ali one ukazuju ja su Amerikanci financirali nele-
sjeæa na vremena kada je bjelaèka granicama» koji bi priveli kraju jasnio, ishod ne bi omoguæio Iz- na oèajnièki strah od politièkog galnim, i osudila praksu «namjer-
policija zauzimala siromašne cr- okupaciju i omoguæili uspostavu raelu da «opstane u skladu sa dogovora, uz ustrajnu i presud- nih ubijanja, muèenja, nelegalnih
naèke èetvrti u ju(cid:1)noj Africi tije- palestinske dr(cid:1)ave. Ako prestane stupnjem, duhom i kvalitetom nu podršku SAD-a. izruèenja, namjernih kršenja pra-
kom aparthejda.» Obojica istièu palestinski teror, Izraelci æe biti koje on utjelovljuje.» Izraelski Osnovni je problem bio tada, va na pošteno suðenje, sve (cid:1)ešæih
oèito: nema simetrije izmeðu ohrabreni da «ozbiljnije razmot- komentator Amos Elon napisao kao i danas, u Washingtonu, koji razaranja i oduzimanja imovine...
«etnièko-nacionalnih grupa» re povijesnu ponudu Arapske li- je da je Sadat izazvao «paniku» je uporno podupirao izraelsko koje se provode nezakonito i
sklonih plemenskom sukobu. ge o opæem miru i priznavanju u meðu izraelskim politièkim vod- odbijanje politièkog dogovora u neopravdano.» Kao potpisnik (cid:1)e-
On se dogaða na podruèjima ko- zamjenu za izraelsko povlaèe- stvom objavivši volju «da sklopi smislu šireg meðunarodnoga nevskih konvencija, SAD je du-
ja su pod (cid:1)estokom vojnom oku- nje.» No najprije palestinski vo- mirovni sporazum s Izraelom te konsenzusa, ponavljano u osno- (cid:1)an, i po formalnim sporazumi-
pacijom 35 godina. Osvajaè je ðe moraju dokazati da su «legi- da poštuje njegovu nezavisnost i vama «povijesne ponude arapske ma, goniti one koji su odgovorni
sna(cid:1)na vojna sila koja djeluje za- timni diplomatski partneri». suverenitet unutar sigurnih i lige». za takve zloèine, ukljuèujuæi i
jedno s masovnom vojnom, eko- priznatih granica». vlastito vodstvo. Zato sve to pro-
Izbjegavanje mira Nepoštivanje meðunarodnih
nomskom i diplomatskom podr- Kissinger je uspio sprijeèiti lazi u tišini.
konvencija
škom svjetske velesile. Njezine Stvarnost ima vrlo malo veze s mir uspostavom onoga što je na- SAD nije slu(cid:1)beno povukao
su (cid:1)rtve same i bez moguænosti ovim samodopadnim prikazom – zivao «mrtvom toèkom», a èemu Današnje promjene u ameriè- priznavanje primjenjivosti (cid:1)enev-
da se brane, mnogi od njih jedva doslovno prepisanim iz osamde- je bio najskloniji: nema pregovo- koj politici odricanja prava su skih konvencija na okupiranim
pre(cid:1)ivljavaju u bijednim logori- setih godina, kada su SAD i Iz- ra, samo sila. Jordanske mirovne taktièke i zasad minimalne. Kada podruèjima, ili cenzure izraelskog
ma, podnoseæi èak i gori teror rael oèajnièki pokušavali izbjeæi ponude takoðer su odbijene. su im ugro(cid:1)eni planovi za napad nasilja kao «okupatorske sile»
slièan onom u «okrutnim kolo- ponude PLO-a za pregovore i Otada, slu(cid:1)bena politika UN-a na Irak, SAD je dopustio donoše- (što je, primjerice, prihvatio i Bu-
nijalnim ratovima» i izvršavajuæi politièki dogovor dok su ustraja- dr(cid:1)ala se meðunarodna konsen- nje rezolucije UN-a koja poziva sh senior kada je bio ambasador u
strašne grozote iz osvete. li u zahtjevima da ne mo(cid:1)e biti zusa o povlaèenju – sve do Clin- Izrael na povlaèenje s novoosvo- UN-u). U listopadu 2000. godine
pregovora s PLO-om, da ne mo- tona, koji je efikasno dokinuo jenih podruèja «bez odgode» – Vijeæe sigurnosti ponovno je pot-
Neokolonijalistièki koncept
(cid:1)e biti «još jedne palestinske dr- rezolucije UN-a i odredbe me- što znaèi «što je prije moguæe», vrdilo konsenzus u vezi s tim
«Mirovni proces» u Oslu pro- (cid:1)ave... « (jer je Jordan palestin- ðunarodnog prava. No u praksi, kako je odmah objasnio dr(cid:1)avni «pozivajuæi Izrael, okupatorsku
mijenio je modalitete okupacije, ska dr(cid:1)ava), ni «promjena statu- politika je slijedila Kissingerove tajnik Colin Powell. Palestinski silu, da moralno prizna svoje za-
ali ne i njezin osnovni koncept. sa Judeje, Samarije i Gaze osim u smjernice, prihvaæajuæi pregovo- teror mora prestati «odmah», ali konske obaveze prema (cid:1)enevskoj
Malo prije nego je postao dio skladu s temeljnim naèelima (iz- re samo kada su bili prisiljeni na puno ekstremniji izraelski teror, konvenciji». Rezultat glasanja bio
vlade Ehuda Baraka, povjesnièar raelske) vlade» (svibanj 1989. njih, kao što je to bio Kissinger koji traje 35 godina, ima vremena. je 14:0. Clinton je bio suzdr(cid:1)an,
Shlomo Ben-Ami zapisao je da godine, koalicijski plan Peres- nakon gotovo potpune propasti Izrael je odmah pojaèao napade, vjerojatno ne (cid:1)eleæi staviti veto na
su «dogovori u Oslu utemeljeni Shamir, koji je podr(cid:1)ao Bush se- rata 1973. godine za koji on sno- navodeæi Powella da rekne «zado- jedan od osnovnih principa me-
na neokolonijalistièkim temelji- nior u Bakerovu planu iz prosin- si najveæu odgovornost, a pod voljan sam što èujem da premijer ðunarodnog humanitarnog prava,
ma, na trajnoj ovisnosti jednoga ca 1989.). Sve je to ostalo neob- uvjetima Ben-Amija. ka(cid:1)e da po(cid:1)uruje svoje operaci- osobito u svijetlu okolnosti u ko-
o drugome.» Ubrzo je postao javljeno u amerièkom main- je». Mnogi sumnjaju da je Powel- jima je nastao: s ciljem formalne
Amerièka podrška
tvorac amerièko-izraelskih pri- stream tisku, kao i redovito pri- lov put u Izrael odgoðen kako bi osude nacistièkih zloèina.
jedloga u Camp Davidu u ljeto je, dok su komentari denuncirali Ne iznenaðuje što je vodeæi one mogle biti još više «ubrzane». Sve dok ove èinjenice ne pos-
2000. godine, koji su zadr(cid:1)ali isti Palestince zbog njihove jednos- princip okupacije bilo neprestano No stav SAD-a mo(cid:1)e se promije- tanu dio pregovora, i dok ne bu-
uvjet. Prijedloga koji su toliko mjerne odanosti teroru, jer pod- poni(cid:1)avanje, zajedno s torturom, niti, opet iz taktièkih razloga. du shvaæene sve njihove implika-
hvaljeni u amerièkim komentari- rivaju humanistièka nastojanja terorom, uništavanjem imovine, U meðuvremenu SAD nastav- cije, besmisleno je pozivati na
ma. Palestinci i njihovo zlo vod- SAD-a i saveznika. raseljavanjem i naseljavanjem, lja «poboljšavati teror», da posu- «sudjelovanje SAD-a u mirov-
stvo okrivljavani su za njegov U stvarnom svijetu, osnovna zauzimanjem osnovnih resursa, dim Predsjednikove rijeèi, osigu- nom procesu», a moguænosti za
neuspjeh i nasilje koje je iz njega prepreka «novonastaloj viziji» posebice vode. To je, naravno, ravajuæi Izraelu sredstva za teror i konstruktivno djelovanje ostaju
proizašlo. To je otvorena «prije- bila je, i ostaje unilateralna ame- zahtijevalo odluènu podršku SA- destrukciju, ukljuèujuæi i novu slabe.
vara», kako je izvijestio Kimmer- rièka politika odricanja prava. D-a, koja je bila sve jaèa tijekom pošiljku najnaprednijih helikop-
ling zajedno s drugim ozbiljnim Malo je toga novoga u «povijes- godina Clintona i Baraka. «Bara- tera iz amerièkog arsenala. To su Odabrala i prevela s
komentatorima. noj ponudi Arapske lige.» Ona kova je vlada ostavila Sharonovoj standardne reakcije pokrovitelj-
engleskog Lovorka Kozole
Istina, dogovor Clinton-Ba- ponavlja temelje rezolucije Vije- iznenaðujuæe naslijeðe», izraelski skog re(cid:1)ima. Da navedem jedan
rak napredovao je nekoliko ko- æa sigurnosti iz sijeènja 1976, ko- je tisak izvijestio nakon promjene pouèan primjer iz prvih dana sa-
raka prema dogovorima tipa ju je podr(cid:1)ao gotovo cijeli svijet, vlasti: «najveæi broj gradnji na pa- dašnje Intifade, Izrael je ameriè- * Tekst je objavljen u nezavis-
Bantustan. Neposredno prije ukljuèujuæi i vodeæe arapske dr- lestinskim podruèjima zapoèeo je kim helikopterima napao civilne nom èasopisu radikalne i zelene
Camp Davida, Palestinci sa Za- (cid:1)ave, PLO, Europu, sovjetski u vrijeme kada je Ariel Sharon bio ciljeve, usmrtivši deset Palestina- ljevice Red Pepper, 11. travnja
padne obale bili su ogranièeni na blok – zapravo, svatko tko je bio ministar graditeljstva i naseljava- ca i ranjavajuæi njih trideset i pet, 2002.
10 IV/80, 09. svibnja 2,,2.
jerujem kako se još sjeæate da nam ta. Privremenoga. Ali za razliku od veæine kolege sjetili sliènih priredbi iz proteklih vanje na prvomajskim prosvjedno-slavlje-
se isprièao Ivo Sanader. Poruèio graðana ove zemlje on æe to privremeno godina meðu kojima se najdojmljivijom nièkim skupovima teško je naknadno
nam je da se, eto, isprièava ako je zamijeniti stalnim radnim mjestom. Ili uèinila ona koja je predsjednika Raèana znati, ali su sindikalni voðe oèito našli na-
bilo nespretnosti u pretvorbi u vrijeme mo(cid:1)da s radnim poslom, kako se nedavno prikazala u trenutku dok izjavljuje: Ova èin na koji æe sami uzurpirati govornice i
desetogodišnje vladavine HDZ-a. (cid:2)ao mu izrazio jedan sindikalni èelnik. Meðutim, vlada æe nastojati štititi radnike koji ostaju blistati pred vlastitim èlanstvom. To je
je i ako je netko imao neke probleme. Taj gospodin Ortynski je uèinio sve da doka(cid:1)e bez posla. U tom smislu Vlada je ispunila poznati demokratski naèin djelovanja u
(cid:1)alosni i ponizni èovjek zbog toga tra(cid:1)i da je sjedio na jednom vrlo neradnom pos- sve što je Raèan tada obeæao: ljudi ostaju javnom prostoru, a što je poslije svega
prijevremene izbore, jer on hoæe vlast pa lu. Bilo je to mjesto na kojem se uspio, èini bez posla i Vlada ih nastoji štititi. S naglas- zbrojio premijer teško je znati. Ako je
je red da je stoga i dobije. Kako bi tu svo- se, obavijestiti o svemu, i neintervenirati u kom na nastojanju. Ako vam se èini da je u toèna sumnja da je sam isprovocirao pr-
ju (cid:1)elju realizirao u praksi, tj. kako bi vla- bilo èemu. Štreberu su dugo govorili Sjed- spomenutoj izjavi još nešto reèeno ili da je vomajska dogaðanja, pa bili oni prosvjed
dao – nije smatrao potrebnim objasniti. ili proslava, pitanje je koliko ga je skup u
Jer to veæ znamo. A znamo i kad slijedi is- Maksimiru uvjerio u snagu sindikata. Ug-
Daljinski upravljaè
prika. Prema tome, ostaje samo da mu se lavnom, omoguæio je svim (cid:1)eluèano osjet-
ispune (cid:1)elje, uostalom ovaj narod zbog ljivim èlanovima Vlade da se ne muèe teš-
toga i postoji, a ostali detalji su mu poz- RRaaddnnii ii kom hranom u kakvu spada i grah, a gdje
nati. Samouvjeren kakav jest, svoju je (cid:1)ar- im uz to svaku pojedenu (cid:1)licu nadgledaju
ku (cid:1)elju pojasnio višestruko. Ipak, najdoj- nneerraaddnnii ppoossaaoo mediji, potepuhi i sretnici radnog posla.
mljivije ju je podcrtao porukom koju je
Predstava s tajkunima i (cid:1)i(cid:1)cima
lako i otpjevati prema jednoj staroj ITe-
Deovskoj predstavi u kojoj je grupa mla- U masovnim scenama hrvatskoga politièkog Oni koji se razumiju u najjeftiniju hra-
dih komedijaša uz hrvatske (cid:1)ièane instru- nu (nije pristojno reæi oni koji imaju naj-
teatra honorar glumcima i dalje plaæaju tajkuni
mente popevala: Na tom svijetu va(cid:1)na je manjejer to sugerira neimaštinu) nastojali
uz odobravanje sindikalnih èelnika
lova, va(cid:1)na je lova, lova do krova. Kako Grozdana Cvitan su vidjeti ima li u grahu (cid:1)i(cid:1)aka kao što ih
znatniju stranaèku lovicu zasad u vlasti- ima u jeftinom grahu što ih prodaju trgovi-
tom interesu èuvaju doktor i trovaè šta- ne èiji su vlasnici donirali grah pojeden u
kora, teško je povjerovati da æe biti jako ni, pet. Išlo je to tako sve do trenutka u ko- promaklo analizi, onda imate problema sa Maksimiru. Vjerojatno zahvaljujuæi dobroj
voljni predati je. Jer trovaè jednostavno jem se nekom uèinilo da bi onaj koji je vrlo sobom. Precizni premijer za to nije kriv. suradnji sindikalnih voðe i tajkuna, njiho-
ima najviše povjerenja u sebe. A i s dokto- zanimljiv novinarima zbog mnogih znanja, Isti je premijer (cid:1)iva slika suprotnosti vim vizijama estetskih i prehrambenih pot-
rom je isto. Što je razumljivo po sebi, po ali i mnogo slobodnog vremena, uskoro onog o èemu govori jedan od sindikalnih reba prosjeka u Hrvata, mnogi su ostali
njemu, razumljivo je uopæe pa i posebno. mogao promijeniti stil. Mogao bi poèeti èelnika izbornoj bazi, tj. vlasnicima nesi- bez graha kao što su proteklih godina osta-
Uopæe, jedno razumijevanje bez granica. prièati ili, bo(cid:1)esaèuvaj, neradni posao pro- gurnog ili izgubljenog posla. Zato ostaje jali bez posla. A da je sve bila dobra pred-
mijeniti u radni. Nove dimenzije faustov- pitanje na koga je mislio estetski raspolo- stava dalo se zakljuèiti iz izjave potpred-
Deratizacija love
skih ugovora u sluèaju dr(cid:1)avnog odvjetni- (cid:1)en Boris Kunst koji se u (cid:1)aru vlastite sjednika Liniæa, èijoj glumi uvijek pomalo
Oni koji su pobijedili hoæe deratizaciju ka nauèile su nas još nešto: posao je ugo- pretplate na blagdanske i predizborne izja- smeta višak ljutnje. U sasvim neodgovara-
love unutar stranke i pokreta, smatrajuæi vor, a ne rad – odnosno nerad. Do koje ve u Maksimiru sjetio masnih podbradaka juæem, artistièki suviše povišenom tonu,
to nu(cid:1)nim da bi se vladalo po (cid:1)elji polovice mjere su to utrenirali saborski zastupnici politièara. A ti neestetski podbraci su, reèe, gospodin su izjavili: Sindikati su sna(cid:1)ni, ali
u stranci. U drugoj polovici su oni koji pokazalo se u trenutku kad su bili totalno na raèun radnièkih plaæa, a on i sindikalni razgovarat æe se za stolom. A odgovor na pi-
tom istom lovom moraju kupiti još pede- imuni na baèene udice i nisu se dali izmani- voðe njima (radnicima) kao vraæaju dosto- tanje tko je komu pomogao napraviti pri-
setak duša. Poèinje zanimljiva resorna i pulirati i sluèajno postaviti neko pitanje janstvo. Æoravi kakvi jesu, radni radnici redbu (kako je sasvim nepolitièki i istinski
stranaèka trka za jedini put koji svi slijede, onom koji je tvrdio da zna svašta. Jer što (bez obzira posjeduju li ili ne vlastiti radni vrlo precizno izlanuo Goran Graniæ) krije
ali na kojem neki zasad imaju ovce, a drugi ako zna? Mo(cid:1)da je to bolje i ne znati ili ba- posao) uglavnom teško mogu zamijetiti se u èinjenici: komu je ona potrebnija. De-
nešto manje ovaca, ali nešto više novaca. I rem ostaviti dojam neznanja. Uostalom, neku razliku izmeðu Kunsta i nekih vrlo mokratski obièaji poruèuju da je to potre-
jedni i drugi imaju uredno rasporeðen HIP bila je to borba spretnih upravo u onom dobro plaæenih politièara. Ipak, prvomaj- ba onih èiji se izbori prije odr(cid:1)avaju. Naj-
jer Veliki brat je opæe dobro i umješan pas- što je sindikalni èelnik identificirao kao ski grah zasad je uskraæen samo jednima. muènija u cijeloj re(cid:1)iji je podjela uloga.
tir za sve vrste dobro/biti pa i kolegijalne. radni posao govoreæi o onima manje sret- Prema toj podjeli tragièni junaci u predsta-
Trgovina prosvjedima
A nije nebitno da je upravo tamo tarifni nima i nimalo spretnima. Za razliku od vi s grahom i eventualno (cid:1)i(cid:1)cima još je jed-
sustav precizno doraðen, pa svaka strana radnog posla postoji oèito i ona druga vr- Bilo je zanimljivo gledati kako sindikal- nom kolektivni gubitnik dostojanstva. U
mo(cid:1)e dobiti usluge za odgovore na bitna sta, tj. neradni posao na kojem su se zas- ni voðe govore štošta i u bijesu nekim za- masovnim scenama hrvatskoga politièkog
pitanja o broju ovaca i novaca kao i o cijeni tupnici pokazali daleko spretniji. I nikad mišljenim likovima u Vladi kao da su upra- teatra honorar glumcima i dalje plaæaju taj-
pojedine ko(cid:1)e. Samo vlasnicima viška no- ne bi priznali ono što se omaklo gospodi- vo pred njima. Jer govorili su vladajuæima, kuni uz odobravanje sindikalnih èelnika.
vaca manjak duša predstavlja pravu sitnicu. nu dr(cid:1)avnom odvjetniku. a naroèito nekima, koji su prije toga prog- Tko god re(cid:1)irao, a tko potpisivao re(cid:1)iju.
Rekao bi to sir Oliver i prepoznao pravu lašeni nepo(cid:1)eljnima u Maksimiru. Još za- Toga je itekako bio svjestan gospodin
Grah umjesto posla
priliku, a nešto drukèije formulirao bi ono nimljivije bilo je èuti kako sindikalni voða Mesiæ, predsjednik s ovlastima fikusa i je-
što se ka(cid:1)e: Ljudi smo, dogovorit æemo se. Oni koji nemaju sreæe da se od spoznaja èiji nikakav drugi osim ideološkog i sindi- dan od rijetkih hrvatskih politièara koji
Uz sve detalje u naèinu na koji je sa sce- do kojih su došli na svom neradnom poslu kalnog rada nije zapamæen, uzvikuje: (cid:2)ele zna gdje mu je mjesto èak i kad je na nje-
ne odlepršao gospodin Ortynski èini se da nekima tresu stolice, da upravo svojim ne- trgovati s našim radom. Èovjek vjerojatno mu nepo(cid:1)eljan. Zato je za prigodu parade
svaki dokazan i zajamèen duh u sebi nosi i radnim poslom budu zaštiæeni od bespos- zna što govori. I to nosi sasvim odreðene izveo solo toèku: otišao je u Maksimir pri-
svoju faustovsku sudbinu. A otišao je rad- lenosti – sastali su se u Maksimiru. I još konotacije. Jer taj rad nije isti kao oni èla- je svih, pa se mirno mogao prvi i udaljiti ne
nik i gospodin koji je strašno ljut na novi- ponegdje. Bilo je za to više razloga: bio je nova sindikata, a vjerojatno je i trgovina susrevši nikoga. Osim novinara, što je bio
nare jer su ga oni stalno nešto pitali, nad- Praznik rada, bio je lijep dan usred tjedna, malo drukèija ili kako bi rekli (što vidljiv cilj Predsjednikova dru(cid:1)enja. Ili njegove
gledali, pa mu i zamjerali. I napokon ga pa je bilo teško otputovati na neki produ- što nevidljiv) ugovor o radu. savjetnièke kapele. Dva dana kasnije
skinuli. Ako èovjek tako prepoznaje, treba (cid:1)eni vikend, a šuška se da su i sindikalni iz- Jesu li sindikalni voðe ili radnici došli novinari su gromoglasno šutjeli u borbi za
mu vjerovati. Jer on odlazi s radnog mjes- bori na pomolu. Tim povodom neki su se na ideju da zabrane politièarima pojavlji- svoja ljudska i profesionalna prava.
ostoji uzreèica koja ka(cid:1)e, prilièno toè- Hrvatskoj su turistièkoj zajednici vjerojatno vo more”). Tekstualna je razina i inaèe puna u mjestu lijevo-desno i mahanja nekakvim
no, da su Hrvati “oèajni organizatori i smatrali da im akcija nije bila osobito uèinko- osebujnih, gotovo baroknih rješenja – u pjes- transparentima, ali nisu djeca kriva – kriv je
genijalni improvizatori”. Primjera za vita, pa su se odluèili za nadogradnju. Akcija mici se ni(cid:1)u pridjevi i imenice (uz pokoji vez- netko drugi.
ovu tvrdnju ima na pretek, a poruka je jasna: se sad zove Volim Hrvatsku, a njezina je per- nik ili zamjenicu), ali bez ijednog jedinoga Taj netko drugi stavio je sirotu djecu da
uvijek se iznenadimo kad se poène dogaðati janica reklamni spot koji nam nacionalna tele- glagola. Sve to pak kompenzira na kraju glas lebde nad hrvatskim pejza(cid:1)ima – Aladinu je
nešto o èemu uopæe nismo vodili raèuna, ali vizijska kuæa u svojim programima podastire spikerice, koji ni(cid:1)e imperativ za imperativom trebao èudesni leteæi æilim, no našim je mla-
kad se to nešto veæ ne mo(cid:1)e izbjeæi, onda se u obilatim kolièinama. (“Oèisti! Uredi!...”), podsjetivši nas na kraju i dim uzdanicama dovoljna pokoja u plavo
snalazimo kako znamo i umijemo. Jedna od Forma je jednostavna i naizgled uèinkovi- na najsvetiju du(cid:1)nost: “Voli Hrvatsku!” obojena metla (teško da bi se njome išta
onih stvari koje nas redovito zateknu kao da moglo pomesti!) i transparenti s puno dra-
je rijeè o neèem s èim nikad nismo imali pos- (cid:1)esnih srèeka za najdra(cid:1)u nam domovinu. Taj
Izmeðu redaka
la je i takozvana turistièka sezona. Najranije netko nije uvijek imao sreæe ni s monta(cid:1)om –
krajem svibnja, no puno èešæe u lipnju, ili èak pjevaju tako klinci o “poljima slavonskim”,
VVoolliittee llii HHrrvvaattsskkuu??
srpnju, zakljuèimo da nam valja pofriškatiho- no slika pokazuje nešto što ni po kojoj defi-
tele, pobrinuti se za kulturnu ponudu, a ne bi niciji ne mo(cid:1)e biti polje, a ni Trakošæan nije
nam škodio ni neki novi kanader, jer, eto, po- baš u Slavoniji.
Aladinu je trebao èudesni leteæi æilim, no našim je
(cid:1)ari nam se nekako uvijek dogode pred oèi- Sve su te lijepe slièice uglavnom snimane
ma stranih turista. I dobro, što je tu je – ho- mladim uzdanicama dovoljna pokoja u plavo iz zraka, sa sigurne razdaljine, pa tako nije
tele nekako pokrpamo, dovedemo u njih par obojena metla moguæe vidjeti što se to ima za poèistiti i tko
KUD-ova, a što se vatre tièe, nju se i dosad Trpimir Matasoviæ bi to trebao napraviti. Mo(cid:1)da se time šalje po-
gasilo uglavnom šmrkovima i kantama. ruka da bi zarad stranih gostiju Hrvatsku tre-
balo potpuno oèistiti i od – Hrvata. A gdje bi
Imperativ za imperativom Plava metla
ta: draga djeèica pjevuše nekakav slatki pjes- to trebalo posaditi svo to silno cvijeæe? Na
Sva je sreæa, meðutim, da ima u lijepoj na- muljak, a sve to skupa prate spektakularne Naravno, umiljata djeèurlija vole Hrvat- Kornate? Ili mo(cid:1)da Plitvièka jezera? Mo(cid:1)da
šoj Hrvatskoj ljudi koji znaju misliti i unapri- snimke prirodnih ljepota Hrvatske. Moglo bi sku, no kad ta djeca odrastu poènu misliti na bi se trebalo pobrinuti i za cvjetanje mora?
jed. Turistièke se sezone tako sjetila, vjerovali se, doduše, nešto reæi o zloupotrebljavanju druge stvari (i druge ljubavi). Njihovu pak Zaista je nevjerojatno koliko je daleko Hrvat-
ili ne, Hrvatska turistièka zajednica. Njezina djece u propagandne svrhe (od deterd(cid:1)enata trenutaènu iskrenost podcrtava stupidna ska turistièka zajednica spremna iæi u svojoj
je dalekovidnost za svaku pohvalu, a posebice do mirovinskih fondova), ali na to smo se ne- glazba songa, zbog koje ionako postaje ne- ljubavi prema Hrvatskoj. Kud li su samo nes-
njihova briga da mnogobrojne goste iz ino- kako i navikli. No, ozbiljnije je pitanje kakve bitno što draga djeèica ne pokazuju znakove tala ona divna vremena kad je u propagan-
zemstva doèekamo u što ljepšoj Hrvatskoj. nam poruke odašilje ovaj televizijski uradak. veæih kolièina sluha – o nekoj muzikalnosti dnim spotovima bilo jasno što se od nas oèe-
Sve je poèelo još prije par godina s kampa- Veæ na samom poèetku pitamo se jesu li jad- da i ne govorimo. Djeci nitko nije rekao da bi kuje – na primjer, onaj u kojem Ðuro
njom simpatiènog naziva Više cvijeæa manje ranska obala i more Hrvatska ili nisu (“Lijepa trebala gledati u kameru, nije ih nitko pouèio Utješanoviæ smeæe baca u kontejner i ka(cid:1)e
smeæa. Poruka je jasna i hvalevrijedna, no u naša Hrvatska, i obala jadranska, i divno pla- scenskom pokretu iole suvislijem od njihanja kratko i jasno: “I to je to!”