Zadarski filatelist Broj 15. Godina VIII. iz 12/2011

46 Pages·2012·3.95 MB·English

ZADARSKI FILATELIST
Glasilo Hrvatskog fi latelističkog društva Zadar
Izdavač: Hrvatsko fi latelističko društvo Zadar,
Ulica don Ive Prodana 1, 23000 Zadar, p.p. 183.
Internet: www.fi latelija.net
Glavni urednik: Ante Murn
Uredništvo: Romeo Visković, Igor Černigoj, Jurica Vučetić
Oblikovanje: Igor Černigoj, Jurica Vučetić
Grafi čka priprema i tisak: JELICA knjigovežnica i tisak, Zadar, www. jelica.hr
Naklada: 170 primjeraka
Glasilo izlazi dva puta godišnje i dostavlja se svim članicama
Hrvatskog fi latelističkog saveza besplatno
SSAADDRRŽŽAAJJ
Jurica Vučetić
PPoovviijjeesstt ppooššttee ii ppooššttaannsskkoogg pprroommeettaa uu ZZaaddrruu ii ookkoolliiccii ((XXIIIIII..)) ............................................................................2
Romeo Visković, Ivo Visković
OOnnii ssuu ddiizzaajjnniirraallii hhrrvvaattsskkee mmaarrkkee 11991188.. -- 11991199.. ii 11994411.. -- 11994455.. ((IIIIII..)) ....................................................7
Mauricij Frka Petešić
HHrrvvaattsskkaa –– HHrrvvaattii ii nnjjiihhoovvii ppoottoommccii nnaa ppooššttaannsskkiimm mmaarrkkaammaa ......................................................................1177
NNoovvaa ““iizznneennaađđeennjjaa”” iizz HHrrvvaattsskkee ppooššttee (Jurica Vučetić) ................................................................................................2233
NNoovvaa pprriiggooddnnaa iizzddaannjjaa ((Igor Černigoj)) ..................................................................................................................................................2244
NNoovvaa mmeeddaalljjaa zzaa ZZaaddaarrsskk fifi llaatteelliisstt (Jurica Vučetić)) ............................................................................................................2266
IIzzlloožžbbee uu ZZaaddrruu (Ante Murn) ................................................................................................................................................................................2288
IIzz ppoovviijjeessttii FFDD ZZaaddaarr (Zdenko Škarpa) ....................................................................................................................................................3399
IIzz ssvviijjeettaa oorrggaanniizziirraannee fifi llaatteelliijjee ii ddrruuggee zzaanniimmlljjiivvoossttii (Igor Černigoj) ..........................................................4411
ZZaaddaarr nnaa ssttaarriimm rraazzgglleeddnniiccaammaa (iz zbirke zadarskog kolekcionara Zvonimira Šuljka)
POVIJEST POŠTE I POŠTANSKOG PROMETA U ZADRU I
OKOLICI ( XIII. )
RRAAZZDDOOBBLLJJEE DDRRUUGGEE AAUUSSTTRRIIJJSSKKEE UUPPRRAAVVEE (( XX.. ))
Poštanske tarife i načini plaćanja poštanskih usluga nakon uvođenja
poštanskih maraka
Uvođenje poštanskih maraka u austrij- način obračuna po težini, ali su dotadašnji izno-
ski poštanski sustav povuklo je za so- si u kruzerima zamijenjeni s helerima. Spome-
bom niz reformi. Do 1. lipnja 1850. na sna- nutom reformom uvedena je opća dodatna po-
zi je bila poštanska tarifa od 1. lipnja 1848., a štarina u iznosu od 3 helera do 50 g, 5 helera
osnovna jedinica težine bila je 1/2 lota. Udalje- do 100 g, 10 helera do 250 g, 20 helera do 500
nost se računala u austrijskim miljama, a cije- g i 30 helera do 1 kg. Tarifom od 1. listopada
lo je Carstvo bilo podijeljeno na tri zone (do 10 1916. obračun je znatno olakšan tako da je 20
milja, 10-30 milja i više od 30 milja). Poštari- g i dalje ostala kao opća minimalna težina, ali
na za inozemstvo je bila vrlo komplicirana i ra- se dodatna poštarina za pisma plaćala za svakih
čunala se za svaku destinaciju posebno, sve do daljnih 20 g u iznosu od 5 helera, a za tiskanice
1. siječnja 1900. kada je uvedena jedinstvena i uzorke za svakih daljnjih 50 g. Tarifom od 1.
poštarina za sve inozemne destinacije, osim za rujna 1918. poštarina za obično i preporučeno
Srbiju koja je do početka Prvog svjetskog rata pismo te povratnicu i odgovor u međunarod-
imala povlaštenu poštarinu za obična pisma. nom prometu, svakih novih 20 g se naplaćuje u
Novom poštanskom reformom od 1. lipnja iznosu 25 helera.
1850. uvedena je za pisma i tiskanice osnovna Što se tiče promjena u načinu računanja
jedinica težine 1 lot (17.5 g), a za uzorke 2 lota. udaljenosti, također dolazi do znatnijih izmje-
Od 1. siječnja 1866. kao nova jedinica težine na, pa se npr. od 1. lipnja 1850. za pisma uvode
uvodi se 1 Zoll-lot (16.67 g), a od 1. listopada četiri kategorije udaljenosti za pisma poslana
1866. propisano je plaćanje dodatne poštarine unutar Carstva: unutar mjesta odnosno loco, do
od 2 kreuzera za svakih daljnjih 2.5 Zoll-lota. 10 milja, do 20 milja i tzv. Fernbriefe odnosno
Od 1. siječnja 1868. propisane su samo neznat- za pisma poslana preko 20 milja. Od 1. siječnja
ne izmjene, a od 1. lipnja 1872. uvedeno je pla- 1866. dolazi do pojednostavljenja računanja
ćanje dodatne poštarine od 2 kreuzera za svakih udaljenosti te je propisana poštarina za pisma
daljnjih 50 grama. Od 1. lipnja 1873. uvedena poslana unutar mjesta te za pisma poslana na
je minimalna težina od 15 grama, a dupla po- ostale adrese bilo gdje unutar Carstva. Od 15.
štarina se obračunavala do težine 250 g. Od 1. siječnja 1907. ukida se način računanja udalje-
lipnja 1875. uvedene je dodatna poštarina za pi- nosti unutar mjesta za obična pisma i za prepo-
sma i tiskanice u iznosu od 2 kreuzera do 50 g, ručeno rukovanje. Međutim, cijelo ovo razdo-
5 kreuzera do 250 g, 10 kreuzera do 500 g i 15 blje je obilježeno uvođenjem novih poštanskih
kreuzera do 1 kg. Za uzorke je uvedena dodatna usluga, kao što je slanje dopisnica, novina, ti-
poštarina u iznosu od 5 kreuzera za maskimal- skanica i sl. Te će poštarine biti najjednostavni-
no 250 g. Od 1. siječnja 1883. uvedena je mini- je prikazati tablično.
malna težina 20 g, a plaćanje dodatne poštari- Pred sam kraj rata, točnije 31. ožujka 1918.,
ne za veću težinu je ostalo kao prije. Prelaskom uvedena je i poštarina za zračni promet, među-
u novi monetarni sustav (1 kruna = 100 hele- tim kako Zadar i zadarsko područje nisu ima-
ra umjesto dotadašnjih 1 gulden = 100 kreuze- li mogućnosti koristiti taj oblik slanja poštan-
ra) dolazi i do promjene u poštanskim tarifama. skih pošiljki, u ovom tekstu ne će biti prikazane
Tako je tarifom od 1. siječnja 1900. zadržan isti spomenute tarife.
2
Tablica poštarina u unutrašnjem poštanskom prometu
KREUZER HELER
Početak primjene tarife 1. VI. 1850. 1. XI. 1. I. 1.I. 1. X. 1. IX.
1858. 1866. 1900. 1916. 1918.
Pismo unutar mjesta - loco 2 3 3 6 (do 15.1.1907.)
Pismo do 10 milja 3 5
Pismo do 20 milja 6 10 5 10 15 20
Pismo preko 20 milja 9 15
Novine 0,6 1,05 1 (od 1.1.1868.) 2 2 2
Tiskanice 1 2 2 3 3 3
Uzorci U visini porto poštarine za pisma 10 5 (min. 10 komada)
Preporučeno rukovanje - loco 3 5 5 25 25 25
Preporučeno rukovanje 6 10 10
Povratnica 6 (od 10 25 25 25
Povratnica preko 20 milja 1.7.1850)
Žurno rukovanje danju 15 30 30 60
15
(od 1.5.1869)
Žurno rukovanje noću (od 1.10. 30
1859.)
Naručeno žurno rukovanje 15 0 - - -
Poseban nosač – svakih 7.5 km 50 50 100 150 200
Žurno rukovanje tiskanicom - - - - 2 2
Dodatne usluge 0.5 1 0.5 (od 1.1.1868) - - -
Porto poštarina - općenita 3 5
Porto poštarina - loco 3 6
Od 16.1.1907. dupli
iznos nedostajuće
Porto poštarina - ostalo 5 10
Dopisnice (od 1.10.1869.) 2 5 10 10
Cjeline-dopisnice 8 10
KREUZER HELER
Početak primjene tarife 1. VI. 1850. 1. XI. 1. I. 1.I. 1. X. 1. IX.
1858. 1866. 1900. 1916. 1918.
Pismo 25 25 25
Preporučeno rukovanje 25 25 25
Povratnica 25 25 25
Plaćeni odgovor 25 25 25
Žurno rukovanje 30 30 60
Dopisnica 10 10 10
Pismo za Srbiju 15
3
Računanje porto poštarine u tom razdoblju u ovisnosti porto poštarine u ovisnosti o težini,
je također prošlo kroz različite izmjene. Tako ali iznosi od 3 i 5 kreuzera ostaju nepromijenje-
se od 1. lipnja 1850. na iznos porto poštarine ni. Od 1899. godine za nefrankirane dopisnice
plaćalo 3 kreuzera za svaki započeti lot teži- zaračunava se dupla poštarina, a od 1900. godi-
ne, a onda je od 1. studenoga 1858. taj iznos ne porto poštarina za pisma unutar mjesta izno-
bio povećan na 5 kreuzera. Od 1860. godine za si 6 helera, odnosno 10 helera za ostala pisma.
svaki neplaćeni lot naplaćuje se iznos od 5 kre- Od 16. siječnja 1907. porto poštarina za sve po-
uzera, a od listopada 1867. porto poštarina za štanske usluge iznosi dupli iznos nedostajuće
pisma unutar mjesta je iznosila 3 kreuzera, a za poštarine.
ostala 5 kreuzera, dakako i dalje za svaki nepla-
ćeni lot. Od srpnja 1873. ukida se naplaćivanje Jurica Vučetić
Pismo poslano iz Zadra 15. rujna 1857. u Pordenone (tada dio Austrije). Poštarina je naplaćena u iznosu
od 9 kreuzera, a što je odgovaralo tarifi za obično pismo koje je upućeno na odredište udaljeno preko 20
milja od mjesta slanja.
4
Memorandum dopisnica poslana iz Zadra 29. listopada 1910. u Novigrad. Poštarina je naplaćena u iznosu
od 5 hellera, a što je odgovaralo tarifi za dopisnicu poslanu unutar Carstva.
Pismo poslano iz Zadra 9. rujna 1871. u Beč. Poštarina je naplaćena u iznosu od 5 krezuera,
a što je odgovaralo tarifi za obično pismo koje je upućeno unutar Carstva.
5
HISTORY OF MAIL AND POSTAL SERVICE IN TOWN OF
ZADAR AND ZADAR`S AREA (VIII.)
PERIOD OF SECOND AUTRIAN DOMINATION (IX.)
Postage fees and payment of postal services after the introduction
of postage stamps
Summary
The introduction of postage stamps in Austrian postal system scotched the series of reforms.
Till 1st June 1850 in effect was a postal tariffs from 1st June 1848, a basic unit of weight was 1/2
lots. Distance was countered in the Austrian miles, and the whole Empire was divided into three
zones (up to 10 miles, 10-30 miles and more than 30 miles). Calculating postage for foreign States
has been very complicated, and the calculating for each destination was separately until 1st Ja-
nuary 1900 when it was introduced a single postage to all foreign destinations except for Serbia,
who had, to the beginning of World War II, a preferential postage.
With new postal reform on 1st June 1850 for letters and forms were introduced new basic unit
of weight – 1 loth (17.5 g) and for samples 2 lots. From 1st January 1866 as a new unit of weight
was introduced an inch-lot (16.67 g) and from 1st October 1866, for each additional 2.5-inch lots,
was provided payment of additional 2 Kreuzers. From 1st January 1868 only minor changes was
introduced and from 1st June 1872 was introduced to pay additional postage of 2 Kreuzers for
each additional 50 grams. From 1st June 1873 was introduced a minimum weight of 15 grams,
and double postage is calculated till weighing of 250 g. From 1st June 1875 there is an additional
postage for letters and stationery amounting to 2 Kreuzers to 50 g, 5 Kreuzers to 250 g, 10 Kre-
uzers to 500 g and 15 Kreuzers to 1 kg. For samples was introduced additional postage fee of 5
Kreuzers for a maximum of 250 g. From 1st January 1883 was introduced a minimum weight of
20 g and additional postage for the weight remained as before. Moving to a new monetary system
(1 Crown = 100 Hellers instead of previous 1 Gulden = 100 Kreuzers) leads to the changes in po-
stal rates. Thus, the rates from 1st Juanuary 1900 retained the same method of calculation by wei-
ght. The said reforms introduced a general additional postage in the amount of 3 Hellers till 50 g,
5 Hellers till 100 g, 10 Hellers till 250 g, 20 Hellers till 500 g and 30 Hellers till 1 kg. With rates
from 1st October 1916, the calculation is greatly facilitated and 20 g remained as a general mi-
nimum weight, but the additional postage for a letter paid for each further 20 g in the amount of
5 Heller, and for stationery and samples for each additional 50 g. With rates from 1st September
1918 postage for ordinary and registered letters and return receipt and response in international
traffi c, every new 20 g is charged in the amount of 25 Hellers.
6
ONI SU “DIZAJNIRALI” HRVATSKE MARKE
1918. – 1919. I 1941. – 1945. (III.)
KARL SEIZINGER
Karl Seizinger došao je u Zagreb, kao om odredio je njegov daljnji životni put. Pišući
proslavljeni graver, do tada radeći u njegov životopis i slušajući njegova zapažanja
više europskih zemalja. Rudolf Fischer iz če- s putovanja diljem svijeta, u mladom petnae-
hoslovačkih dana opisuje Karla Seizingera: stogodišnjem dječaku pobudio je interes za ne-
“predstavnik graverske struke, po nacional- što što bi trebalo istražiti, te pokrenulo kasnija
nosti Nijemac, Čeh u duši i građanin Praga u Karlova lutanja po mnogim državama Europe.
srcu”. Nepoznati autor s interneta rođenje Kar- Hildburghausen napušta 1909., odlazi u
la Seizingera ovako opisuje: “Rođen prve go- Berlin na rad u Karthographisces institut. U
dine vladavine Cara Wilhelma II. i početka ere Berlinu upoznaje buduću suprugu Elisabeth ro-
njemačkog imperijalizma u malom rezidencij- đenu 22. ožujka 1894. u Berlinu. Početkom Pr-
skom gradiću Hildburghausen u vojvodstvu vog svjetskog rata priključen je vojsci u Pots-
Sachsen - Meiningen, samo 500 km južnije u damu, potom odlazi u Francusku, gdje se bori
austrijskom gradiću Braunau rođen je četiri na zapadnoj bojišnjici, kao gardiski lovac (gre-
tjedna kasnije Adolf Hitler, koji je utjecao na nadir). Iz Francuske prebačen je u Tursku na
Karlov životni put, iako se nisu nikada osob- Crno more, kao pilot u “Kaiserlich Osmanis-
no sreli, a samo četiri mjeseca kasnije rođen je chen Fliegertruppe”. Bori se u Mezopotamiji,
i poglavnik NDH Ante Pavelić u čijoj je državi odlazi sve do Bagdada gdje upoznaje švedskog
Karlo živio i radio nekoliko godina”. istraživača Sven Hedina (1865. – 1952.), s ko-
Karl Friedrich Wilhelm Seizinger rodio se jim zajedno radi na knjizi “Babilon – Bagdad –
23. ožujka 1889. u Hildburghausen-u gradu u Ninive”. Po svršetku rata Karl Seizinger vraća
južnoj Thuringia. se u rodni grad, ali graverstvo u Hildburghau-
senu nije više na cijeni kao prije, posla u struci
nema. Poslije tri godine lutanja Karl Seizinger
prihvaća 1921. ponudu Finske Narodne banke i
odlazi u Helsinki. U 32. godini života započinje
lutanje K. Seizingera po europskim državama,
jer nikada više nije radio u Njemačkoj.
FFiinnsskkoo rraazzddoobblljjee
Karl Sazinger s autogramom
U Finskoj radi na izradi novčanica, surađuje
Otac Heinrich bio je fotograf, ali Karl nije s Gottlieb Eliel Saarinenom najpoznatijim fi n-
otišao očevim stopama, jer nije volio fotografi - skim dizajnerom maraka i novčanica, a kasni-
ju. Hildburghausen početkom 19. stoljeća po- je i priznatim svjetskim arhitektom u SAD-u.
znat je po graverstvu u kojem je Bibliografski Po posebnoj tehnici dizajna i graviranja G. E.
institut (Konversationslexikon) Carla Josep- Saarinena, K. Seizinger gravira 1922. novča-
ha – Meyera imao svoju podružnicu. Osnovno nicu od 1000 fi nskih maraka za Finsku Držav-
školovanje završio je u rodnom mjestu 1903. nu banku.
Mladi Karl oduševljen je graviranjem, pa u gra- U Finskoj se zadržava tek tri godine, a kada
fi čkom institutu Metzeroth daljnjih šest godina je Narodna banka Čehoslovačke 1924. raspisa-
uči grafi čki obrt. Susret u institutu s vremešnim la natječaj za gravera javlja se zajedno sa suna-
osamdesetgodišnjim graverom Platon Abrens- rodnjakom Karl Wolfom.
7
Počevši od lipnja 1926. i sljedećih dvade-
set godina K. Seizinger čehoslovačkoj fi late-
liji daje visoku reputaciju, te dobiva laskava
priznanja, kao “izvanredan umjetnik”, “nova
zvijezda na nebu u usponu u graverskoj umjet-
nosti”, “ministar maraka Čehoslovačke”, a nje-
gove marke tih godina ubrajaju se u najljepše
europske marke. Čehoslovačka 1928. slavi 10.
godišnjicu postojanja, te pošta izdaje niz od de-
set maraka, gdje K. Seizinger jednu marku niza
Novčanica od 1000 fi nskih maraka posvećuje prvom predsjedniku Čehoslovačke
Tomaž – Garrigue – Amaryk Masaryku .
ČČeehhoosslloovvaaččkkoo rraazzddoobblljjee
K. Seizinger za Narodnu banku Čehoslo-
vačke gravira novčanice i dionice. Usporedno
zbog daljnje izobrazbe i usavršavanja upisu-
je studij (tri godine) na Umjetničkoj likovnoj
Akademiji u Pragu kod grafi čara Max Šva-
binskyog, velikog umjetnika Čehoslovačke
20. stoljeća, koji dizajnira i gravira novčanice
i marke. Na Akademiji bio je jedini polaznik
Nijemac i daleko najstariji od svih ostalih po-
laznika. Max Švabinsky odmah je uočio da K.
Seizinger ima veću sklonost za krajolike, nego
za portrete, pa je osobno s njim radio na por- Tomaž - Garigue - Amaruk Masaryk,
prvi predsjednik Čehoslovačke
tretima izvan redovnoga školovanja. Kasnije će
se pokazati, što priznaje i sam K. Seizinger, da
je bio skloniji izradi krajolika. Od 65 izdanih Tijekom 1929. K. Seizinger gravira tri niza
maraka u Čehoslovačkoj samo je pet portreta, (Mi. 277-82, 283-87, 291-94). Sljedeče godi-
dok je u NDH od deset maraka omjer istovje- ne gravira niz od osam maraka za zračnu poštu
tan (5+5). (Mi. 303-10). Za svoje radove koristi slike s
Godine 1926./1927. Karl Seizinger gravi- fotografi ja, te radove poznatih umjetnika oso-
ra svoje prve marke u Čehoslovačkoj temati- bito poznatih čeških slikara Aleš Mikolaša, Jo-
ke “Hrady, Krajiny, Mesta” – dvorci, krajolici, sef Manesa i Felix von Jeneweina. Razilazi se
gradovi (Michel 245-6, 253-6) 1930. s Državnom bankom, te djeluje kao slo-
bodni umjetnik u tiskari “Unie”. Do tada ima
monopol za graviranje čehoslovačkih maraka,
te dalje nastavlja suradnju, iako je dobio veli-
kog konkurenta u Čehoslovaku Bogomilu He-
inzu, pa je od tada prisiljen javljati se na raspi-
sane natječaje.
Slijedi u 1932. niz na temu dvorci (Mi. 311-
13) i niz poznatih Čehoslovaka (Mi. 314-17).
Dvorci su tema i u 1933. (Mi. 319-20), glaz-
benika Friedrich Smetane (Mi. 321), legiona-
ra 1934. (Mi. 322-25), 100-godišnjica čeho-
slovačke nacionalne himne s naglaskom “Kde
Dvorac i Karlov most u Pragu
domov muj” (Mi. 330- 31) , 20 godina Arrasa
8
1935. (Mi. 336-37), gradova i karajolika 1936. Radio je samo tri sata dnevno, pa mu je
(Mi. 351 –59), dvorac 1937. (Mi. 375-6), kra- ostajalo više vremena za druge aktivnosti. Vo-
jolici (Mi. blok 1.), dvorac (Mi. 386). te tije- lio je životinje i kuhati tipična njemačka jela
kom 1938. Filatelistička izložba u Pragu (Mi:. za čehoslovačke prijatelje. K. Seizinger živio
blok 4.), Škoda u Pilsenu (Mi. 400), i Košice je sa ženom i sinom u Pragu ulica Ružova bli-
(Mi. 401). zu izdavačke kuče u kojoj je radio. Sin Heinz
dobio je ime po djedu (ocu Karla) Heinrichu.
Heinz Seizinger pohađao je njemačku srednju
školu u Pragu, a poslije i čehoslovačku visoku
školu. Kako je imao njemačko državljanstvo,
pozvan je u vojsku na početku Drugog svjet-
skog rata 1939. Stradao je prvog dana napada
na Poljsku.
Karl Seizinger u jesen 1938. naglo odlazi
iz Čehoslovačke, gdje je imao bogat, lagodan
i uspješan život i gdje je po njegovim riječima
Gdje je moj dom proveo najbolje godine svog života. Konačnu
odluku o odlasku donio je poslije Munchen-
Prijatelj Vaclav Fiala iz čehoslovačkih dana skog sporazuma 30. rujna i okupacije Sudeta 1.
zajedničkog druženja K. Seizingera opisuje listopada, a vjerojatno i ranije jer je trebalo pri-
ovako: “Srednje visine, tamne kose, simpatič- premiti dolazak u Beograd, što nije bio tek neki
nog lica, hoda, izražajnih očiju, crvenih obraza, izlet. Kao mogući razlozi navode se neslaganje
duple brade, vrlo zabavan i ironičan”. Pušio je s nacistima, jer je bio dobar prijatelj sa Židovi-
dobre cigare, kockao se i lagodno živio. Dru- ma, na što Njemačko veleposlanstvo u Pragu
gi ga opisuju kao podvojenu osobu, veoma po- nije dobro gledalo. Tu tezu opovrgava kasnije
slovan, principjelan, pošten i pedantan, ustvari življenje u NDH, sklonoj nacistima. K. Seizin-
tipičan Nijemac. Češki nikada nije naučio do- ger sigurno nije bio antifašist, bio je jednostav-
bro govoriti, radije se služio njemačkim, a rado no apolitičan, a vjerojatno su trzavice između
je prihvatio ime Karel. Rudolf Fischer, koji ga pravih Nijemaca i rodoljuba Čehoslovaka u
je upoznao na izložbi Amphilex 1974. u Brnu predvečerje rata pridonijele tome. Možda naj-
opisuje ga : “smiješan, uvijek orginalan, neka- više i realnost da je K. Seizinger izgubio mono-
da sarkastičan, nekima sentimentalan, sretan, u pol prvog gravera maraka u Čehoslovačkoj.
smeđem odijelu sa šeširom i cigarom, malo tra- Poslije okupacije Čehoslovačke poštanski
gičan s tračkom osamljenosti” ured okupacijskih vlasti preuzeo je neka rje-
šenja maraka, koje je dizajnirao K. Seizinger.
Tako su uzeli tri ploče u Državnoj tiskari, iz-
brisali njegov potpis, dodali ime nove države
“Böhmen und Mahren” i tiskali kao redovna iz-
danja.
JJuuggoossllaavveennsskkoo rraazzddoobblljjee
Sljedeća životna postaja K. Seizingera je
Jugoslavija i Beograd u studenome 1938. U
Beogradu nije bilo uvjeta za njegov rad, pa se
obraća prijateljima u Pragu da mu nabave ne-
ophodan materijal za rad. Zaslugom K. Seizin-
Karikatura dr. Jan Fischera iz 1974. gera proradio je stroj u beogradskoj markarnici
9