Table Of Content

Naslov izvorni.ka: Vilfredo Pareto Un applicazione di teorie sociologiche (Iz Revista ltaliana di Sociologia,l901., str. 402-456) Hrvatski copyright @ FENIKS IC\jIGA d.o.o. 2011. Vilfredo Pareto Prijevod: Dragutin Hlad USPON Lektor: Hrvoje V.M. Hlad Biblioteka: Societas Ia Knjiga 2 PAD E,LITA Ova je knjiga pod copyrightom. Nijedan dio ove knjige ne smije se reprodu- cirati, drZati u susta!,u pohrane podataka, ili prenositi, u bilo kojem obliku, ili bilo kojim sredstvom, elektronidkirn, mehaniikim, fotokopirajuiim, magneto- fonskim, ili na bilo koji drugi poznati nadiry a da se nema prethodno pismeno P rimj enn teoretske s o ciolo gij e odobrenje vlasnika autorskih prava FENIKS KlijIGA d.o.o. rtERtr W -.-_*.,.r.i3:.- FENIKS KNjIGA d.o.o.Zagreb, studeni 2011. ISBN: 978-9 53-77 10-05-7 Sadriai Uyod Paretova teorija elita Uvod 'l Uspon i pad elita Neki socioloSki zakoni 23 U zlazno razdoblj e religij ske krize 33 Opadanie stare elite 43 Uspon nove elite 50 Subjektivna pojava 60 BiljeSke Bilje5ka o piscu i njegovu djelu teoriia elita Paretova S okrat: A pretpostavli am da demokracija nasta- je kada ,liom"Srri, odnijevSi pob;edu, pogube neke s protivne strane, druge protleraiu' a osta- 1im gradanima podare jednaki udjel u"' vlasti' -Piaton, D rLau a, Knjiga 7' Mjesto Vilfreda Pareta (ta+a-tfZf ') u povijesti znanosti osigurano 1e njegovim doprinosom ekonomiji' On ie iedan od pionira ekonometrije' To ie neobidno kurnulativan dio d"'it'"""ih znanosti tako da se osobni doprinos mote priliino todno utvrditi' Odstraniti teoreme koje je pridonio Pareto bio bi vidliiv gubitak. Medutim, Paretov doprinos sociologiji (i u nekoi mieri politidkim zna- nostima) uiinio je pareta ioznatim u Sirim krugovima. veiina slave je po- smrtna. Kada je pareto 19)3. umro, u Itariii se magazin kojeg- ie-utemeliio Mussolini, Zalobno trudio ukazati, da Pareto nije bio fasist' ali da je puno faSistidkom.mi5ljenju' pridonio U Siedinjenim je Driavama 1936' kada se jedno Paretovo-soc:iolo.ko djelo pojavilo u priievodu, uiivao val popularnosti; na primjer' Saturday Re' uiew muie dala .r"rtorrri.r., i gotovo iitavo izdanje posvetila njegovom dielu' Aii tu modu uskoro je sliledila srdiba stradalni3tva: tijekom Drugog sviet- skog rata njega se poistovietilo s ideologijom neprijatelja' premda su ga desne aktivistitke stupine iesto svojatale, sam Pareto je bio ponosan, polrrre".,-i ironiian iovjek i"' po"o Zelje da se poveZe s bilo f.o;rl', pofnttliim pokretom' Njegova predrasuda - koja ie glasna i jasna - ie frii*i"at srrirt politiittih u{erlnja koii daiu prednost dru5tvenom okoita- vaniu pred druStvenom promienom' pripisivaniu pred postignu6em i mekoii pred iilavoSiu. Po Paretovom mi5ljenju vladajuia skupina, preZivljava jedino 2. Dvosvediano dlelo, Les Systimes socialistes (Giard, pariz, 1902.-03. (pareto ako daje moguinosti najboljim osobama drugih korijena da joj se pridruie u je bio dvojeziian, te je jednakom 1akoiom pisao i na tarijanskom i na francu- privilegijama i nagradama, i ako se ne ustrutava uporabiti silu u obranu tih skom)' Teorijski uvod je napisan ranije od gornje monografi;e. vrrjednost tog privilegija i nagrada. Paretova ironija napada elitu koja postaje humanitarna, djela lezi prvenstveno u analizi marksizma tao svjetovne reiigi)e i u dokumen- meka srca, a ne bezdu5na. Pareto zastupa moguinost da svi kompetentni dla- taciji Paretovih teza o vaznosti razmatranja iracionarnih rjudikih tirrorr. novi drustva napreduju u elitu, ali nije motiviran osjeiajima samilosti za siro- 3. Djelo Manuale di economia poriticakoje se na tarijanskom pojavilo 1906. i po- maSne. Izrai,avati i Siriti takve humanitarne osjeiaje samo slabi elitu u obrani nesto revidirano na francuskom r909.; podetna pogravrja o socioioikoj meto- pnmojaeb zzjeiand ionhki utpkpralijv,a inlnejeeg bijoai p.n oiNkrbaaedd.aa A ljoebz,ua tkdaouknviiili a dh aus vPmoaajurne htiotua pmrnreai tnpoiotsasjretnaiauvlj jia pl aladktaofo orbpmi oubrb,i lain ,p iialtaakto fo ojder- 4. Tkdoorolojaelogk igptjaioi)jt ir Qeotadd k s rov3aed.z0serk0ara 0d,se usB ttnaeraarobnpreiiijsceraaa n,,e alFTi tparirar,e itjtnseaac tmoad ,ro idi1n i9n os1ego6krca.oi)of,ri rijokdego riia i:za ii ge.1eu9 ng0ne1jireh.agr"eor rv("iTgmr-a "gk;atlaattar n oisr oroic pidoiojleoj lioksmoec,i_ moralPnea revrtoije oddniotos tio n see bbii sme idsolib kiloa op roih v'sao6faisntjiecimra nhoumm apnoistajerntiotegl jua rgkauzmaelin5tnae. ktelaosriijfeik.a Ttoor sjek od,j eil oz apmisaarnao i ibtaetze rsjuas, taavlai,,e Io ude k joen oardgnainciiz virraijneod ni ou nvjeergikoovoj gm jteruri- povijesne drame koji rano otkriva ditav zaplet dok je ostalo gledateljstvo joi da. Prevedeno je na francuski, engleski i njemaiki. Englesko ird;;" je prvo uvijek zavedeno dramatidnim gestama, moralistidkim govorima i dolascima prevedeno pod naslovom Mind and society (um i drultuo) (I"{arcourt-Brace, i odlascima glumaca. Pareto se ponosio svojom superiornom sofistikacijom New York, 1936., alije u nedavnom pretisku ko;'i je uredira paretova zakrada u tom smislu, i nije vidio nikakvog razloga da ju skriva. Mnogi ditatelji su to ispravljeno i vraien je izvorni nasrov, Treatise on Generar sociorogy (Dover, NewYork, 1963.). skioni biti ljuti na njega Sto je tako samodopadno siguran. Pareto svoju pozornost usredotoiuje na postojeie i potencijalne eli- za ovaj prikaz kao izvor rabim rJspon i pad erlra - ukoriko drugaiije nije teel,i tii simtiiak ip srielinintimo emntai lom zoag lrie iigi roa tdi ruuloggimu ud itjoemlov iizmbao rud ruteSmtvea,. oDno tka kboi dnejer gimovai nsaampoom keanduat oto, sdpoodmajeen nuotev es ttreamneiclejn es em oidslni.o sJeer ,n ak atkoo d sje.Elo. -F ian eizr dinrduig"cihir av uu isevmo- drugih opravdanja za svoju osobitu pozornost za gornje segmente dru$tva. joj odlidnoj antologiji Paretovih sociorogicarwritings (socioloiki On je zamijetio da je druitvena promjena, barem u smislu zamjene osoba i dugadak esej je iznimno djero: ono nagovijeitava sva stajalista r..s;p.is;i.) , p,,aorveatjo... reorganizacij e poloi,aja, uvelike brie u vi5im slojevima negoli u niiim, osim kasnije zauzeo" (str. ZO). moida kod samog najniZeg sloja putujuiih radnika. On je takoder uvjeren da dogadaji i odluke kod elita imaju viSe posljedica za povijest druStva negoli dogadaji i odluke kod masa. SAma 6injenica da kritiiari njegovg glediSta tre- II tiraju mase bilo kao rasadi5ta revolucije, tj. novih elita, bilo kao dimbenike vkaonjjie p priodvoinjeossnei hin perrocmijij einlia s tuavbeillinkoes vtir tdilrou 5otkvoa ,p drooukdaazvuajen jPa aerleittau. da se prouia- jed_lo_g Pao, ioedtn koo jpiho gjela svvljaek Li lislupsontrair ai pna pdrai mejreitari msaad irziiv undeeknoirmik oiz z paokvoinjeosrtiik. ihp rperoi-- Prijedlozi koji tvore Paretovu teoriju cirkulacije elita nalaze se uglav- stala tri poglavlja rabe te prijedroge da protumade (i u nekoj myeripredude) nom u triizvora, svi napisani kada je Paretu bilo preko pedeset godina: uspon radniike klase prema pozicijama vlasti. Taj obris daje knjizi vrro mo- 1. Monografija pod naslovom,,LJn applicazione di teorie sociologiche" (Revista deran izgled; njezina organi,acija je ona koju je George C. Homans mogao Italiana di Sociologia,1901., str.402-456), koja daje najkraii i najditkiji uvod uporabiti 1950-tih ili 1960-tih, da se bavio istom temom. uzimajuii u obzir u njegovu teorije cirkulacije elita. Ona se sada sa zaka5njenjem u Hrvatskoj da se ovo djelo pojavilo 1901. rnogro bi se bas i reii da je to prva ekspricitno tiska pod nasl ovom(Jspon i pad elita: Primjena teorijske sociologije. propozicijska teorija sociologije. poput modernih teoretidara, koji ob" pro- 8 pozicijski pristup, Pareto ne zahtijeva previ5e od svojih zakona ,'Za sada, pri- podinju nove pothvate, pregovaraiu poslove. U kategoriju izumitelja spadaju hvatimo formaino proglaiene zakone kao vi5e ili manje plauzibilne hipoteze, iakoder dvije druge socioioske vrste, Schumpeterov'poduzetnik' i Weberov i vidjet iemo moiemo li uz njihovu pomoi uspjeti objasniti iinjenicu" (str. 'moderni kapitalist'. Pareto je izvedenice klasificirao u detiri $iroke kategorije 27). koje maglovito podsje6aju na Baconove'idole trinice': (1) potvrdivania; (2) Prva dva predloZena zakona su: utjecanja autoritetu,; (3) utjecanja naielima; (4) verbalne akrobacije. Pareto je te kategorije rabio u sadriajnoj analizi ideologija. To ne ulazi na znadajan Veii dio ljudskih dina nema svoje ishodi5te u logidkom umovaniu nego u osje- naiin u njegovu anaiizu elita. iaj:u (str.27). 'Elitu'bi trebalo tretirati kao bezvrijednosniizrazznaie6i one koji posti- eoviek, premda prisiljen dielovati zbog nelogidnih motiva, voli svoje PostuP- gnu najviSe bodova na ljestvicama koje mjere bilo koju druStvenu vrijednost ke vezati za izvjesna nadela; on ih stoga a posteriori izmi5lja kako bi opravdao ili robu ('korisnost'), poput snage, bogatstava, znanja' Pareto se veiinom svoje dine (str.Zl). bavi elitama unutar ekonomije i dri.ave. Ali je objektivnu uporabu iztaza lako proSiriti na znanost (najudenije) i moZda takoder na religiju (najsvetije), Suoden s mno5tvom ljudskih dina Pareto traZi nekoliko manje promje- umjetnost (najumjetnidkije) pa daki na etiku (najkreposnife)' njivih elemenata - oni su u Traktatu oznadeni kao rezidui - koji u kombina- Kada Pareto razrnatra dominantne rezidue u eliti izranja vaina topolo- ciji s promjenjivijim elementima (zvanim izvedenice) tvore velike repertoare ljudskih dina. Stvarni rezultat primjene te metodoloSke doskoiice postaje gija (Traktat,223l-39). MoZemo ju prikazati ovako: ovaj: rezidui su glavne motivacije ljudskog iina, a izvednice su vanjska ra- Dominantan reziduum Ekonomska elita Politiika elita zrada dovjekovih postupaka, npr. govorne navike putem kojih ljudi govore o 'spekulativna' 'lisica' Kombinaciia razlozimakoji su iza svojih iina. Pareto locira Sest rezidua. (Svaki ima podra- "rentijerska' 'lav' Saduvanje zrede koje ovdje moZemo ispustiti.) Oni su: 'Cirkulacija elita'implicira vise od toga da novi ljudi novca i moii zamje- 12.. KSaotmuvbainnajec,i jatj,. stjk. lsoknloosnto usdt vizrSudmivlajivnajun jiu o si uigpuurSatvaanniuju .u pustolovine. njuju stare. Ona iznad svega znaii da se dominantan reziduum u eliti mijenja: 3. Izraiajnost, tj. sklonost iskazivanju osjeiaja kroz simbolizacije. uivrstitelji zamjenjuju izumitelje, a izurnitelii zamjenjuju udvrstitelje. 4. Dru5tvenost, tj. sklonost povezivanju s drugima. cirkulacija elita je nepravilna, ali neprestana. Ili, kako je reieno uftazi 5. Integritet, tj. sklonost odr2avanju dobre slike o samome sebi. koja i nalikuju i modificira Marxovu maksimu povijesti: 6. Seks, tj. sklonost gledanja na drultvene dogadaje u erotskim terminima. Povijest iovieka je povijest neprestanog zamjeniivania elita: kako se jedna us- Za svoju analizu elita, Pareto prvenstveno rabi prva dva - izumljivanje pinje, druga se spuita (str. e6)' i udvr5tivanje - ili, kako se ne5to nespretno izrazio, 'nagon kombinacije'i'sa- To je proces koji Pareto ieli raziasniti. Medutim, uzroci su slozeni. u . duvanje cjeline'. Tamo gdje su oni okupljeni u osobama, mogli bismo govoriti systimes (1. poglavlje) Pareto medu njirna navodi rat i diferencijalnu plod- o 'izumiteljima' i 'udvrstiteljirna'. Jedan je vani da se dokopa, drugi da ne is- nost. Rat ima tendenciju pobiti razmjerno veii postotak elita negoli opie po- pu5ta ono 5to ima. U danainjem dru$tvu, uivrstitelji iele starosne mirovine, pulacije. Porodice elita takoder imaju tendenciju izumriieti, budu6i da irnaju Zivotno osiguranje, raspadajuie kuie, sigurnost posla, stroge zakone za ra' manje djece od opie populacije. Medutirn, od veie opienitosti su dva razlitt- stavu, sindikalnu ustanovu; svoj novac stavljaju u Stedne banke ili u viadine ta lanca determinanti koja, zajedno jedan s drugim, razjasnjavaiu cirkulaciju obveznice, ibrzi su na pozivanjupolicije. Izumitelji stvaraju nove stvari i daju elita. nova tumadenja, svoj novac stavljaju u dionice, prodaju raspadajuie ka(e,za' t0 11 Jedna crta misli (razvijena t Traktatu, 12-13. pogtavlje) jest da se sve te, ili poput trendova povjerenja u buduinost, poput pomaka od optimizma elite u efektivnom zadovoljavanju normalnih iivotnih neodloinosti moraju k pesimizmu u Europi prije i nakon 1914. ili drugi pomaci u klimi mi3ljenja. uputiti na inovativna djelovanja i katkada na uivr5dujuie postupke. Na taj Ako kombiniramo pretpostavku o tim valovima raspoloZenja s drugim se nadin trai.e i reziduum kombinacije i reziduum saiuvanja. Inovacija mora navedenim zakonom, dolazimo do novog prijedloga: postojati.; njome se nagovara, obmanjuje laskanjem, prijeti, manipulira prija- Ljudi koji su pone5eni - obidno nesvjesno - tim strujama i koji, kao Sto smo telja i neprijateija kako bi do5ao do nekih rjeienja. Utvr5denje takoder mora vidjeli, nedobrovoljne iine iele prikazati kao dobrovoljne, a ne-logidne akcije postojati; njime se daje sigurnost i stabilnost, pokreie prijatelje i protivnike kao logidne, prizivaju iudnovato ma$tovite razloge, koje rabe kako bi pokuiali snainom prisilom kada savjest, vjera i normalni dru$tveni pritisak ne uspije- sebe i druge obmanuti glede istinskih motiva svojih dina (str' 35). vaju. Tako da imamo dva prijedioga: Dobra ilustracija toga dolazi iz analize burzovnog govora tijekom valo- Sto se vi5e jedna elita sastoji samo od izumitelja, ili samo od udvrstitelja, ma- va rastuieg i opadaju6eg povjerenja. ,,Dok ie tijekom uzlaznog trenda svaki nje je sposobna zadovo!iti normalne neodloZnosti. dani argument, kako bi se demonstriralo da ie se na nekoj tvrtki zaraditi, Paretu je od osobite vainosti da su udvrstitelji voljniji uporabiti fiziiku priman s naklono56u, kao argument ie apsolutno biti odbaden tijekom sila- silu u oiuvanju postojeiegporetka. U kritiinoj situaciji to bi moglo biti bitno, znog trenda... eovjek koji tijekom silaznog trenda odbija potpisati izvjesnu buduii da maia skupina umje5nih pobunjenika moie obidno putem organi- dionicu vjeruje za sebe da je voden iskljutivo razumom i ne zna, nesvjesno, ziranog nasilja pobilediti puno veii establi5ment nesklon ili u nemoguinosti da popuita tisudama malih dojmova koje u nekom stupnju prima iz dnevnih uporabiti svoje policijske ili vojne snage. ekonomskih vijesti, Kada, ie kasnije, tijekom uzlaznogtrenda, potpisati one Neravnoteiu izmedu inovacije i uivr3divanja moie se lako izbjeii otvo- iste dionice, ili njima slidne, koie ne nude nista bolju Sansu za uspjeh, on ie renim regrutiranjem u elitu. Poglavito je vai.no da je elita preteiito sastav- opet misliti da samo sliledi diktate razuma i ostat ie nesvjestan iinjenice da ljena od udvrstitelja koji dopu5taju ulazak inteiigentnim inovatorima u svoj njegov prijelaz od nepovjerenja do povjerenja ovisi o raspoloienjima generi- druStveni sloj. Neuspjeh da se ide takvom politikom vodi do te$koia, iak i ranim atmosferom oko njega' (str. 93). revolucija: ,,Revolucije su uzrokovane akumulacijorn u vi5im slojevima druS- Do51i smo do kritidne hipoteze o izboru trenutka za promienu eiite: tva - bilo zbog usporavanja klasne cirkulacije, bilo zbog drugih uzroka - de- (Kada rehgiozno-humanitarni osjeiaji rastu) elita postaje mekSa, blaia, hu- kadentnih elemenata koji vi5e ne posjeduju rezidue pogodne za njihovo odr- manija i manje sposobna braniti svoiu vlast (str' 59). iavanje na vlasti i koji se ustrudavaju uporabiti silu.; dodim u meduvremenu u niiim slojevima dru5tva elementi superiorne kvalitete izbijaju u prvi plan, Ako se to podudara s dominacijom izumitelja u eliti, posljedica je dra- posjedujuii rezidue pogodne za obavljanje funkcija viasti i dovoljno voljnih matidna: ,,S druge strane, ona (elita) ne gubi svoju pohlepnost i poiudu za da uporabe stlu". (Traktat, S 2057). dobrima drugih, nego prije teii sto je vise moguie poveiati svoja nezakonita . Cirkulacija je potpomognuta i pradena jo5 jednim procesom. Jedan od prisvajanja i uZivati u golemim prisvajanjima nacionaine bastine. Na taj na- Paretovih zakona kaie: iin, s jedne strane iini vam jaram teiim, a s druge strane ima manje snage odrZavati ga. Te dvije okolnosti prouzroiuju katastrofu u kojoj elita stradava" Postoji ritam raspoloienja koji moiemo zamijetiti u etici, religiii i politici po- (str. 59). Kombinacija rastuieg humanitarnog sentimenta u drustvu i prevla- put valova nalik valovima poslovnog ciklusa (str. 31). davanje izumitelja u eliti, ima, Prema tome, za posljedicu propast. Ti valovi su dugorodni trendovi u religioznosti, poput pokreta od vjere Nesto ostaje zare(io uspinjuioj novoj eliti. Uspinjuda elita je, naravno, ka skepticizmu, koje povjesnidari spominju kada usporeduju 1600-te i 1700- takoder podloina obiiajima govora kojima opravdava svoj pohod na viast, i t2 13 vjerojatno je da ie oni takoder biti oblikovani pomoiu istih rastuiih religio- teorije u podruiju industrijske sociologiie tek treba do6i: ona ie se' naravno' zno-humanitarnih sentimenata. Dobili smo dva nova prijedloga: b"rrlii orporrom i padom menadZerskih klika u korporacijskoi hijerarhiji. L- iodruiju politidke sociologije, u kojoi je sim Pareto naiao nadah- Nova elita koja nastoji istisnuti staru, ili samo u6vrstiti svoju vlast i dasti, ne nuie za svoju teoriju, njegove ideje nisu pustile korijenje. e esto se kaze da priznaje takve namjere iskreno i otvoreno. Umjesto toga ona preuzima vod- knjiga c. wrighta Mil1sa, 'Ihe Power Etite (vtadaiuia elita) znaii pokusaj in- stvo svih potlaienih, objavlfuje da neie iii za svojim vlastitim dobrom nego terpretiranja suvremene ameridke scene u Paretovim terminima; ali ta tvrd- za dobrom veiine; i da ne ide u bitku zaprava ograniiene klase, nego zaprava nja otkriva neznanje biio o Paretovom, bilo o Millsovom djelu, ili o oba' U gotovo cjelokupnog gradanstva (str. SO). podrudju druitvene satisfakcije, priia je ista: simptomatitno je da inade pri- Na taj nadin, Pareto moZe zakljuditi, na razini ideologije i propagande, iidrro ."p."r"ntativna antologija o stratifikaciji poput Class, Status, and Power ,,slabljenje stare elite izgleda kao poveianje humanitarnog i altruistiikog sen- (Klasa, status i vlast),kofi su uredili Reinhard Bendix i Saymour Martin Lip- timenta; uspon nove elite izgleda kao obrana poniznog i slabog od moinog i set, ne sadrZi nijedan Paretov uradak, niti ikakav saiet prikaz njegove teorije. snainog" (str. 41). A1i, naravno, to je samo na razini govornih obidaja. Stvar- Paretu su veiinom veliku pozornost iskazivali sociolozi predani eksplikaciji nost je drugadija: klasidnih tradicija njihove discipiine i povijesti drustvene misli. Izniman u tome je bio Talcott Parsons, iija knjiga 'Ihe Structure oJ Social Action (Struk' Jednom kada je odne5ena pobjeda, (nova elita) podvrgava prijainje saveznike, tura druitvene akcije) sadrZi dug i odlidan saZetak Paretovih ideja. Medutim, i1i im u najboljem sludaju nudi neki formalni ustupak (str. a6). izgleda da se Parsons, u svojim kasnijim djelima, osianjao na Freuda, dotim Pobjednidka elita takoder je sklona monopolizirati sve nagrade. je prije gradio na Paretu. Nakon poblede, elita postaje kruia i iskijudivila (str. S6). Izgieda da je viSe energije biio posve6eno raspravi o originalnosti Pa- Kotad je udinio svoj puni okret. Nova elita je sada utvrdena i proces retove ieorlje negoli na daljnjem njezinom testiraniu. Pisana je na intelektu- mo2e pofeti iznova. alnoj tradiciji koja uktjuiuje Machiavellija i vica, i otprilike u doba kada su Michels, Mosca i Sorel stvarali znadajne doprinose o istim i slidnim temama. Takoder ie pisana u doba kada je gotovo svaki drustveni znanstvenik u Eu- ropi osjeiao da mora zauzelistajali5te spram Marxove pretpostavke klasne III. borbe. pitanje originalnosti Paretove koncepcije uspona i pada elita proizlaziio Paretova teorija ima, barem do danas, tek skroman utjecaj na sociologi- poglavito i, olrros. prema Mosci. Mosca je izrazro izvjesnu indignaciju da jhuo. rJneedonvae izsntuimdijkea s -H aalriv saarmd oB udsjeinleosms icSech -o ojel skta isnndihu s1tr9ij2s0ka-t ihs oic riaolnoighi ja1.9 3H0a-wtiht- i,e-r ro ,J rriro uvijek pripisale zasluge po pitanju cirkulacije elita, i osieiao je da pokazale su, da produktivnost radnika nuino ne odgovara pobolj5anjima je Pareto dobio, doista ukrao, veii dio tasti koja bi s pravom pripadala nje- mu. prioritet u terminima kronologije publikacija pregledao je Livingstone radnih uvjeta na poslu, poput stanki, duljine radnog dana, osvijetljenosti itd. VaZniji je bio nalaz da radnici, pod odredenim okolnostima, ne djeluju uP iutavnojdeu izug elenJgale sjekdi npor stlteavvondoV. lZaad asivuakkki laPsaerei toovv dpjeri jesed nloeg t reMboasmcao jteim kea zbaaov iitlii. racionalno kako bi maksimizirali svoju zaradv, nego radije ograniiavaju pro- aludirao J";" dio njegove opie rasprave, i svaki se prijedlog moZe takoder izvodni uiinak, te posljeditno tomu umanjuju svoju zarads. Paretova teorija, bdaro sduo Sljluod oi bojbaiitnnjeon mje outi vtuirmanai iesnejnut imtihe nntaimlaaza p. rAijeli npeugnoijali lporgimikojemn,a bPilaar ejeto dveo- npraijiei uP ajeredtna otme k iolin kdrreutgnoem p roijbedlikloug eu irzadnvioiimjio pi iksoamnjbiminair'a Mo eihd untaim n,a ininit knoa nkiojeji 15 L4 vjei mona. uUzpeetidha stlvjiavkoi szavsoejsbtnvoo, Pnaergeoto uv ein gteeonriiojez nnoii ej kuo nmjebizninacimiji gkorajud eiev noimn obdl onkjioh- utip pao psolopvunt imDi,l avsoojnveim N, oiu ep okllaitsidek. Nime deaivitnaimh aj ed goo pdrinikaa zuav evdiSene viuarinaanl ismtiedtkoodgo- naiinio. Kombinacija je nova; taj teoriziraju6i proces pokazuie metodolo5ku ioski izum koji omoguiava da se podne mjeriti motiv ispunjenja. Mjerenja sofistikaciju nevidenu kod njegovih suvremenikar pa dak i kod ve6ine kasni- provedena u mnogim slojevima u mnogim zemljama dana su u McClellan- dovom The Achieuing Society (lspunjuiuk druftuo). Iakoder bi bilo moguie jih druStvenih teoretidara. usvojiti nedavna mjerenja koja je u'Ihe Authorian Personality (Autoritativna Kako je dobar dokazni materijal za Paretovu teoriju? L) tJsponu i padu osobnost) opisao Adorno i njegovi suradnici kako bi baidarili udvrsdujuie ep.1r1leiiret iamtiak, skeplou o iJsmpaloujdutseP,t nrmuain coseiiju eek PastaLker oejee stbdo Siivn iyd osavt dnlrameas$eitisni t dij asap o,z ocundizaaaenlcitss izt tvekaeasjenio|da- 'in Il'uporasr, atksrktaaqsvcta uiPj a zas'a ruenh stetoii rjvkee av,e oaam lladiipo'o kUisrai izukn'v ia Eijmjbemoak--- mdDinmujeroaau t.tois vih Ptenv a.rie kreoenazstikio dovp ujboesaig ith no i oap klkmororoszujzleiac r idinjsmar outlaen Sojsautdkv rietvmeenemd olipia okit tkuiagei nrv zagjoiaenm dnisceaaleiz(;j e uasb dvupiioltdorij oev pj uretoSte saddmlvioueeavjdu toiiiisc ilhjteonr a koinZ o ijspilivnhpraooiumnvsnjaotjiiaj g etvo atpadiktojgiuo soip tijdhoaoaj sa ktrnnoeoijjjzajaeei.-- irsrkeSietjuruvotilocje,ta iuvannlDl ri epcniaoisirenn kiisjs diae put zend rCndjomleouiemg aglsmotjtut eviooiarean a ti npeegip .ornD jrievMjioajy'ei rinleeK idraidslaazmouno igidit i.cmie SrmsVu t vog,ac( j iesDiihtknmar,lroa ujuo jt sar iuitapiztvmdndnreiiia ihjmnimi m anviikjza iieeeiav tgor kinejlroueiea ,vl itg,b Po uoski raoklrnoira e eajnSnipt ajipoitdjh iecroiio on indzvdkajuameijmne pgaonliiookr evvuua gus )rivP oarpaatcade2rnir,aoon ejaldr5 rtir'oMiji jurevtuo eu jzdbe onjt ireelaPiiljtonouay--- gkskkpoennonjjjiiimgmegraaoaeirbpn naasoujoeuvtp e ius uo tsSktosp n ioTmjbjebihigmssneenmoFe isclsouotia n iv mdocostr bomiuioegrd ni luinvto e prefu osrk Sdreuoijoupdioicjvokmuriora$iu i ldmoCiinii vt sotiai ru ndiizkgsfealopii rcbPuaitvu(anjiFu,crj ueu6eetj nikuohuks6ve cpuiirdmsil jiaeatc e jdiancrorae rruot jiaujti utrtmivoei embjaejna.e e mo ,P. d gsoOoasuisl,ujokdeljokdae oial dsncbvntooraajasesj)utz e;itid iirav povsajovieejted ai.s (Druftveiapokretljivost),premda vrlo osjetljivi s obzirom na Paretovu teoriju' logikom i modernim istai,ivadkim naiazima i revidirajuii je gdje je potrebno, ,r. .rrog, nanizati nikak dok"" koji bi se izravno odnosili na ideologiju i U Paretovom bi se sludaju takoder trebalo dodati dimbenike relevantne za " cirkulaciju elita, koje su kontribuiraii drugi znanstvenici. Potpunija teorija joSiops$ooo .u obrvnkeioizj.ersuoktlitu, a dt,up.lad.o n tSioreavo zdarioa uzkleasink pio sizn tsarjuauk6iplijtieuheri luijoie jersmn ili.adj i Sazieidteoeiz irhsane up kt ailtaSdeston a paj.er e ocPtvipvadoirlejsieztto aaj vcepki joveakr uloso5a cadzioakn, la uudi sppairojmne amva i retvaejtenomrjdueai, Mbnia aumxkaal julWoijiealabln eonrase tkio o ii kikkaoorj iiz dimihm avbtoeiddnkii konama kpvouojtiomdvia ez asne a kProuagsraea tvojea jnuni6jaeir obzdaa vkviooen.z eNa nak o opjesri omjeb jnepirom, lio dsieipljaao- tradicija, vai,anjezarazumljevanje uspona elite. Isto tako, koncept Georgesa kn.roorjie-.rr eopl.rirgai"it oi rriaznzria liskneejan nutii med einjanogtvin ebo iesiirt eivc evir6jae unr eiuu;s Ppvaorernemut oen naje sp kpriirhjee tltaprzeouns tdasovtvoioalj e djieaa . S sVoua rhoZuknmiinjeoa vnoaidt a ttrae-- Snaokre slala om a'rnnjiatu u" tvermdeontivongo p onraetotkvaa rie dnoovmod veinzjiajo mno vbeu deulitien oi sntio, viimh aid seljiad anna uddoi-- minantan poloZaj. bps,r"eeurko llcaitlga"ick,izio,ijeu azP snkb airvr rojsoeezetjron enpvi thr iozom ka,m"erk'e*jnelrijtoeu. rul i.rai, rl ukii,i so, p Pordrreboa"rm nintsu"eail,h i pr gskrotopoomrrgieoi/ j mepnilnoaij ea rpton areaedj lm iindteaaanl i tnioadiang'o j l lOaninekana sk i e ipokh arni indn sSaaaill ojnabdrzirro iiui ekln5i i natzuvobjgdevivoeniahvlii eokoi rasdnkdtnriaa aodk Zjsaaeii-- kpdnoaeo jsuuii j tpeeMmdomiroocaedgeble jleio runns ebiuslu v i ne.as alkOei to zudmtn albua kaknkoruejdue te mkkpruo o ujpsed to iarsdiujeteooil tnjjvk eomrastui:e jc e nirrejaaai iziglktarelonan ijs ieomizrmt aia u jz tusikaje eoh vnkjtiesja empegv ol a ivsl$riiua aje mcvtsieaoat inn.on ajjdeIelsln zutdoiiknnaseaalet i k rvjaeozocs,a leijk onZbanonikalseoolt- vanja Muvneolgikee drrauzgrea dsetundi ijpeo, nkeoSjeto sius ppruabvlliiceirna'ne nakon pojave Paretove teorije' je pretpostavio Mannheim, da su moderne poslovne i vladine elite sredista oslaniaju se na.r,u. one su u rasponu od kvantitativnih studija o dlanstvu donoSenja odluka u daleko ve6oj mieri negoli su to bile elite u proSlosti, taj L7 r6 Reference dimbenik je osobito vai.an za razumijevanje nedavnog usPona i pada elita: moderne elite moraju biti inteligentne i oboruiane znanjem u velikom broju odluka koje su tek daleko povezane s neposrednim poslom odrZavanja njiho- Adorno, TlN.: The Authoritarian Pesonalifl, New York, Harper, i950' vog statusa elite. Bendix, R. i Lipset, S.M.: Class, Status andPower, Glencoe' Illinois' Free Press' 1953' 'fo razmatranje vodi do specifikacije uloga koju igraju razum i osje6aj u Coser, Lewis: TheFunctions oJ Social ConJlict, Glencoe, Illinois' Free Press' 1956' funkcioniranju eiita. Nedvojbeno je istinito, kako je Pareto ustvrdio, da ljud- Ei1as, Milovan: Novaklasa, Zagreb, Feniks kniiga, 2010' ske akcije teku viSe tz osietaia negoli iz razuma. Anti-inteiektualni ideolozi Finer, S.E.: VilJredo Pareto, SociologicalWritings, London, Pall Mall Press' 1966' preuzeli su taj pojam kako bi opravdale predaiu razuma osjeiaju' One prefe- McCleland, David C.: The Achieving Society,Princeton, NJ', Van Nostrand' 1961' iiraju ludilo politidkog skupa u odnosu na spori reformatorski rad temeljen Mills, Wright C .; The Power Elite, NewYork, Oxford University Press' i956' na istrativanju povjerenstva i kojeg implementira nezgraPna, ali racionalna Mosca, Gaetan o, The Ruling Class,Ltvod, Arthur Livingston' New York' London' McGraw- birokracija. Oni su preferirali romantiiarsku intuiciju u odnosu na hiadnu Hill, 1939. procjenu dokaza, oni su izabrali metafiziku nad znano56u. Pareto ofito ne Pareto, Vilfred o: Les Systimes socialistes,2' sv Pariz, 1902',2'izd'' 1926' pripada njihovom taboru; on je Zelio iznaii racionalno objasnjenje za iracio- -- : Manuale di economia politica, Milano, 1906, francususko rev' izd' (Manuel .rri.ro pon"s"nje. Ali jednako je istinito, da se Pareto nije slagao s filozofijama d rrono*i, politique), P ail.2, 1909. pdorossevgl edtoit ek!osjtevga ,o nkao jdeo spuu 5dtraz arlaez duam jue kdrai tkitoannt roiimlirbae onsijke dua jpe;r enzaiv pliraimvajenrju, Pealirtee- -- isivt., NeTwdrae Yt tsoaortcoki, o dlopgit iies;o *gco1iodnlo egAiioa. t giL eizvn.i enstgva.s,l etpo,3an,resizv ',i A1Fg'i r1Be7no. cneagn,gi ol1em9sok1,o6 4';i'z2 ds'ivaz'n dNi'e1e,9 wT2 hY3e'o ;M rkfi rnai dnL coaunnsddko osn o'i czi1de9at3yn,54i'e;.' to je drZao da je vlada intelektuaiaca, gotovo sigurna katastrofa' Treatise on General SociologT, New York, Dover Press, 1963 ' Nemoguinost da se rijeSi problem uloge razuma u cirkulaciji eiita najo- Parsons, Talcott : The Structure of social Action: A study in social'Iheory with special ReJerence ditija je kada se pitanje postavlja kao suprotno st izmedu razuma i osjeiaja. Ni to a Group oJ Recent European Writers, Glencoe, Illinois' Free Press' 1949' ra.,rm,ni osjeiaj ne bi trebali biti maksimizirani da osiguraju prezivljavanje Sorei, Georges, lluzija progresa, Zagreb, Feniks kniiga, 201 1 ' eiite, nego uiinkouitost.Auiinkovitost se stvara putem delikatnogbalansira- Sorokin, Pitirim A.: Social and Cultural Dynamics, 4' sv New York' Bedminster Press' 1962' nja mje5avine razuma i osjeiaia, koji ne djeluju jedno protiv drugoga, nego u (originalno izdano 1937-1941.) siozi. U posljednjoj analizi, samo utinkovite elite -bez obzitaje li izabrane, Sorokin, Pitiram A.: Social Mobilifl, NewYork, H xpet, 1927' imenovane ili samoizabrane - stjedu znadajnu potporu onih koji su na dobit- Weber, Max: Protestantska etika i duh kapitalizma,Zagreb' Misl' 2007' nom kraju njihovih odluka, koji kupuju njihovu robu i usluge, koii nazotenii' hovim svetim obredima, koji primaju njihovo znanje. Sveukupna uiinkovi- tost u zadaiama generiranja i distribuiranja reda, bogatstava, znanja,ljepote, svetosti i kreposti je ono sto polako elitu dini da ju se percipira'legitimnom'i na taj nadin pomaZe osiguranju njezinog mandata' HANS L. ZETTERBERG t9 18