Upute za kvalifikacijski ispit za upis na diplomski studij geodezije i geoinformatike u ak. god. 2012/13.

36 Pages·2012·2 MB·Croatian

Sveučilište u Zagrebu
Geodetski fakultet
Kačićeva 26, Zagreb

doc. dr. sc. Dražen Tutić,
predsjednik Povjerenstva za pripremu kvalifikacijskog ispita
i provedbu razredbenog postupka
za upis na diplomski studij u ak. god. 2012/13.

Zagreb, 23. 07. 2012.

Upute za kvalifikacijski ispit za upis na diplomski studij geodezije i
geoinformatike u ak. god. 2012/13.

Kvalifikacijskom ispitu (testu provjere znanja) pristupaju kandidati koji su preddiplomski studij geodezije i
geoinformatike završili u 9 ili više semestara te kandidati koji su završili neki drugi preddiplomski studij.
Kvalifikacijskom ispitu pristupaju i oni kandidati koji su završili studije prije uvoñenja modela 3+2, tj.
dodiplomske studije za stjecanje više ili visoke stručne spreme bez obzira o kojem je studiju riječ.

Kvalifikacijski ispit sastoji se od 40 zadataka, od toga 20 iz područja geodezije, 10 iz matematike, 5 iz fizike
i 5 iz geoinformatike i informatike, a koji obuhvaćaju program preddiplomskog studija geodezije i
geoinformatike. Za svaki zadatak na kvalifikacijskom ispitu bit će ponuñeno 5 odgovora (A, B, C, D i E).
Kandidat nakon rješavanja zadataka na posebnom kodiranom obrascu ucrtava nebrisivom tintom križić
unutar kvadratića koji stoji uz izabrani odgovor.

Svaki točan odgovor nosi 10 bodova, netočan –4, a za neodgovoreno pitanje dodjeljuje se 0 bodova.

Da bi kandidat bio uvršten u rang-listu za upis, na provjeri znanja mora steći najmanje 80 bodova. Taj broj
bodova naziva se razredbenim pragom. Kandidat koji nije ostvario razredbeni prag ne može biti upisan.

Test provjere znanja traje 3 sata (180 minuta) i održat će se 18. rujna 2012. godine na Geodetskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, Zagreb. Raspored kandidata po predavaonicama bit će objavljen na
web-stranicama i oglasnoj ploči fakulteta najkasnije jedan dan prije održavanja ispita.

Na testu je dozvoljena upotreba:
- tablica s formulama iz matematike i fizike (vidi dozvoljene tablice u nastavku).
- kalkulatora koji ima samo mogućnost računanja osnovnih matematičkih funkcija (trigonometrijskih,
eksponencijalnih i sl.) i ne smije imati mogućnost bežičnog povezivanja s drugim ureñajem

U nastavku su dani primjeri zadataka kakvi se mogu naći na kvalifikacijskom ispitu po pojedinim
područjima s popisom literature i internetskih izvornika te dozvoljenim tablicama. Zadaci na
kvalifikacijskom ispitu bit će takvog opsega da se mogu riješiti u okviru 5-6 minuta.

Detaljan opis studijskog programa preddiplomskog studija geodezije i geoinformatike s popisom
obvezne i preporučene literature za svaki predmet nalazi se na
http://www.isvu.hr/javno/hr/vu7/nasprog/2012/nasprog.shtml.
Primjeri zadataka – Geodezija 2

Primjeri zadataka iz geodezije na kvalifikacijskom ispitu za upis na Diplomski
studij geodezije i geoinformatike na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu.

1. Čemu služi alhidadna libela?

Odgovor: Alhidadna libela služi za dovoñenje glavne (vertikalne) osi instrumenta vertikalno u
prostoru.

2. Čemu služi kompenzator kod teodolita?

Odgovor: Kompenzator kod teodolita služi za dovoñenje indeksa za očitanje vertikalnog kruga u
ispravan položaj.

3. Nabroji metode odreñivanja visinskih razlika.

Odgovor: trigonometrijska, geometrijska i barometrijska metoda.

4. Definiraj vizurnu (kolimacijsku) os.

Odgovor: Vizurna os je pravac koji spaja točku presjeka niti nitnog križa sa glavnom točkom
objektiva.

5. Što je visina instrumenta teodolita?

Odgovor: Visina instrumenta je udaljenost od stajališne geodetske točke do horizontalne osi
teodolita.

6. Pod kojom inklinacijom i na kojoj visini kruže GLONASS sateliti u orbiti?

Odgovor: 64,8°; 19 130 km

7. Valna duljina GPS L5 nosećeg vala iznosi?

Odgovor: 25,5 cm

8. Telemetrijska riječ TLM kojom počinje svaki podokvir D-kod poruke sadrži:

Odgovor: sinkronizacijsku masku

9. Koliko iznosi period rotacije GLONASS satelita i u koliko orbita su postavljeni?

Odgovor: 11h 15m 40s, 3 orbite

10. Koji je odnos snage izlaznih signala GPS kodova (C/A na L1, P na L1, P na L2):

Odgovor: C/A kod je dva puta jači od P/L1 koji je pak dva puta jači od P/L2

11. Koja je inklinacija QZSS satelita i na kojoj visini kruže u orbitama?

Odgovor: 39°–47º; 42 164 km
Primjeri zadataka – Geodezija 3

12. Što je bifazna modulacija kodova?

Odgovor: Način registracije promjene statusa koda pomakom od 180° u fazi
nosača

13. Jednadžba za faznu pseudoudaljenost glasi:

1 c
Odgovor: Φ = q+ ∆δ+ N
λ λ

14. Koliki je iznos fundamentalne, a koliki L2 GPS frekvencija?

Odgovor: 10,23 MHz; 1227,60 MHz

15. Koje nebeske sferne koordinatne sustave (s pripadajućim koordinatama) upotrebljavamo u astronomiji?

Odgovor: horizontski (azimut i zenitna daljina), mjesni ekvatorski (satni kut i deklinacija), nebeski
ekvatorski (rektascenzija i deklinacija), ekliptički (ekliptička duljina i širina) i galaktički (galaktička
duljina i širina) koordinatni sustav

15. Koje astronomske pojave mijenjaju koordinate nebeskih tijela?

Odgovor:astronomska refrakcija, paralaksa, aberacija, precesija, nutacija i vlastito gibanje zvijezda

16. Kojim je astronomskim i fizikalnim pojavama definirano vrijeme?

Odgovor: Zemljina rotacija i revolucija, gibanje planeta oko Sunca, titranje (oscilacija) atoma

17. Nabroji barem pet vremenskih skala (sunčevih, zvjezdanih, dinamičkih/koordinatnih i atomskih).

Odgovor: pravo mjesno sunčevo vrijeme, pojasno (zonsko) vrijeme, mjesno zvjezdano vrijeme,
griničko zvjezdano vrijeme, efemeridno vrijeme, zemljino dinamičko vrijeme, baricentrično
koordinatno vrijeme, meñunarodno atomsko vrijeme, svjetsko koordinirano vrijeme, GPS vrijeme

18. Nabroji dvije u geodetskoj inženjerskoj praksi najprimjenjivanije posredne (indirektne) metode
odreñivanja astronomskog azimuta A te navedi najprimjenjivaniju metodu odreñivanja astronomskih
koordinata stajališta Φ i Λ.

Odgovor:
- metoda zenitnih daljina - iz poznate zenitne daljine nebeskog tijela z, deklinacije δ i astronomske
širine stajališta φ
- metoda satnog kuta - iz poznatog satnog kuta nebeskog tijela t, deklinacije δ i astronomske širine
stajališta φ
- metoda jednakih visina – iz mjerenja vremena prolaza tri ili više zvijezda preko istog
almukantarata

19. Najvažnije primjene odreñivanja azimuta/smjernog kuta astronomskim metodama u inženjerskoj
geodetskoj praksi.

Odgovor:
- nezavisna kontrola orijentacije nadzemnih geodetskih mreža iznad dugih tunela odnosno
nezavisna kontrola odreñivanja smjera proboja i povećanje točnosti smjera proboja tunela,
- odreñivanje plohe astrogeodetskog geoida
Primjeri zadataka – Geodezija 4

U nastavku su točni odgovori podcrtani.

20. Popis katastarskih čestica katastra zemljišta sadrži:

a. broj lista katastarskog plana
b. broj popisnog lista
c. broj zemljišnoknjižnog uloška
d. OIB vlasnika

21. Upiši nomenklaturu lista katastarskog plana istog mjerila u Bečkom koordinatnom sustavu koji se nalazi
sjeverno od lista OC III 26 de

Odgovor: OC III 25 di
.
22. Koliko nekretnina je prikazano na priloženoj kopiji katastarskog plana:

a. 3
b. 4
c. 1
d. 0

23. Dijelovi tehničkog dijela katastarskog operata katastra zemljišta su:

a. Popis koordinata i visina stalnih geodetskih točaka
b. Zapisnik katastarskog klasiranja i bonitiranja
c. Popis katastarskih čestica
d. Zapisnik omeñivanja granica katastarske općine

24. Nositelji prava na nekretninama sudjeluju u:

a. izradi katastarskog operata
b. katastarskoj izmjeri
c. izlaganju na javni uvid
d. odreñivanju površina

25. Parcelacijski elaborat za provedbu dokumenta ili akata prostornog ureñenja može biti:

a. za provedbu detaljnog plana ureñenja
b. za ispravljanje podataka katastarskog plana
c. po rješenju o uvjetima grañenja
d. za brisanje grañevina uklonjenih u posebnome postupku
Primjeri zadataka – Geodezija 5

26. Samoupravne prostorne jedinice su:

a. Katastarska oćina
b. Grad
c. Rudina
d. Županija

27. Na slici, sjeverno od katastarske čestice 66/3, prikazana katastarska čestica bi mogla imati broj:

a. 59
b. 65
c. 66
d. 67

28. Popisno-knjižni dio katastarskog operata katastra nekretnina čine:

a. posjedovni listovi
b. digitalni model terena
c. zbirka parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata
d. zbirka isprava

29. Originalni podaci katastra se ne smiju iznositi iz ureda, osim

a. radnog originala
b. indikacijske skice
c. popisnog lista
d. posjedovnog lista
Primjeri zadataka – Geodezija 6

30. Ako je geografska širina točke na sferi φ=30° koliko je duljina luka meridijana od Sjevernog pola do te
točke te koliki je polumjer paralele kroz tu točku ako je polumjer sfere R=6 370 000 metara.

RJEŠENJE:
πRϕ
s = =6670648,40m
m 180
r = Rcosϕ=5516581,82m

31. Ako izraz za kvadrat linearnog mjerila u slučaju preslikavanja sfere u ravninu glasi
E F G
c2 = cos2α+ sin2α+ sin2α gdje je α azimut diferencijala luka na sferi,
R2 R2cosϕ R2cos2ϕ
kako glasi formula za linearno mjerilo uzduž meridijana?

RJEŠENJE:
Da bismo dobili mjerilo u smjeru meridijana stavit ćemo da je α = 0°. Uvrštavanjem u gornju formulu
dobije se
E
c2 = = m2,tj.
R2

E
m = .
R

32. Je li uspravna Mercatorova projekcija pogodna za izradu općegeografskih i političkih karata svijeta?
Zašto?

RJEŠENJE:
Uspravna Mercatorova projekcija nije pogodna za izradu općegeografskih i političkih karata svijeta zbog
velikih i lako uočljivih deformacija površina.

33. Izračunaj nereducirane koordinate u ravnini Gauss-Krügerove projekcije ako su zadane reducirane
koordinate y=6 451 832,54 i x=5 060 382,44.

RJEŠENJE:
m = 0,9999
0
K = 6 500 000
y−K
y = =−48172,28
m
0
x
x = =5060888,53
m
0
Primjeri zadataka – Geodezija 7

34. Koliko je linearno mjerilo u točki u ravnini Gauss-Krügerove projekcije za Hrvatsku s koordinatama
(5 520 000, 5 001 000) ako je R=6 377 355 m.

RJEŠENJE:
K = 5 500 000
m = 0,9999
0
m=1+d =1,000004919
y2
d = =4,91853⋅10−6
2R2
y−K
y = =20002,00
m
0
Linearno mjerilo u točki iznosi 1,000 004 919.

35. Zadane su dvije točke u ravnini Gauss-Krügerove projekcije za Hrvatsku s koordinatama (5 540 000,
5 010 000) i (5 550 000, 5 000 000). Kolika je duljina geodetske linije izmeñu te dvije točke ako je:
d y2 ∆y2
=1+ m +
s 2R2 24R2
m m ,
R =6377355 m
m

RJEŠENJE:
K = 5 500 000
m = 0,9999
0
y−K
y =
m
0
y =40004,00 x =5010501,05
1 1
y =50005,00 x =5000500,05
2 2
y + y
y = 1 2 =45004,50
m 2
∆y = y − y =10001,00
2 1
d = (y − y )2 +(x −x )2 =14143,549 98
2 1 2 1
d
=1,000025003
s
s =14143,19636
Duljina geodetske linije izmeñu dviju točaka iznosi 14 143,20 metara.
Primjeri zadataka – Geodezija 8

36. Koja je službena kartografska projekcija u Hrvatskoj za izradu katastarskih planova, Hrvatske osnovne
karte 1:5000 i topografskih karata u mjerilima od 1:25 000 do 1:300 000?

RJEŠENJE:
Poprečna Mercatorova projekcija, sa srednjim meridijanom 16°30' i linearnim mjerilom na srednjem
meridijanu 0,9999, je službena kartografska projekcija u Hrvatskoj za izradu katastarskih planova,
Hrvatske osnovne karte 1:5000 i topografskih karata u mjerilima od 1:25 000 do 1:300 000.

37. Koja je službena kartografska projekcija u Hrvatskoj za izradu preglednih topografskih karta u mjerilu
1:500 000 i sitnijim mjerilima?

RJEŠENJE:
Uspravna Lambertova konformna konusna projekcija, sa standardnim paralelama 43°05' i 45°55' je
službena kartografska projekcija u Hrvatskoj za izradu preglednih topografskih karta u mjerilu 1:500 000
i sitnijim mjerilima.

38. Što je HTRS96/TM ?

RJEŠENJE:
HTRS96/TM (Hrvatski terestrički referentni sustav za epohu 1995.55/Transverse Mercator) je oznaka
koordinatnog sustava poprečne Mercatorove projekcije, sa srednjim meridijanom 16°30' i linearnim
mjerilom na srednjem meridijanu 0,9999, koji je odreñen kao službeni projekcijski koordinatni sustav
Republike Hrvatske za područje katastra i detaljne državne topografske kartografije.

39. Izračunaj konvergenciju meridijana u novoj poprečnoj Mercatorovoj projekciji za Hrvatsku
(HTRS96/TM) u točki s koordinatama ϕ=45° i λ=18°.
1 ( ) 1 ( )
c = l⋅sinϕ+(c )l3+(c )l5, (c )= sinϕcos2ϕ1+3η2 +2η4 , (c )= sinϕcos4ϕ2−t2 ,
1 2 1 2
3 15
e'2 =6,7394967754⋅10−3.

RJEŠENJE:
φ = 45° = 0,785 398 rad
λ = 18° = 0,314 159 rad
Primjeri zadataka – Geodezija 9

l =λ−λ =0,026179939
0
t = tgϕ=1
η2 =e′2cos2ϕ=0,003369748
c =0,119045193
1
c =0,011785113
2
c=0,018514148rad
c=1,060782569°
Konvergencija meridijana iznosi 1,060782569°.

40. Odrediti nagib terena i u postocima (na dvije decimale) izmeñu točaka C i D, ako je zadano:

H =192.33m
D
i% = ?
H =183.48m
C
D = 291.46m
CD .
Rješenje: i= 3,04%

41. Točke 1, 2, 3 i 4 su meñne točke katastarske čestice. Odredite površinu katastarske čestice [m2]
analitičkom metodom, ako je zadano:

Br. točke y [m] x [m]
1 6 436 173,88 5 186 595,17
2 6 436 164,67 5 186 647,95
3 6 436 227,50 5 186 654,12
4 6 436 221,00 5 186 595,07

Rješenje: P= 3078 m2

42. Dozvoljeno odstupanje izmeñu dvostrukog mjerenja površina katastarskih čestica na analognim
planovima ovisi o:

a) veličini katastarske čestice
b) načinu mjerenja površina
c) nagibu terena
d) mjerilu plana
e) obliku katastarske čestice

Rješenje: a) i e)
Primjeri zadataka – Geodezija 10

43. Izračunati nadmorsku visinu točke A u profilu ako je točka A udaljena 17 mm od izohipse s visinom 110
m i 3 mm od izohipse s visinom 111 m:

Rješenje: H = 110,85 m
A

44. Na planu su očitane stranice katastarske čestice, gdje je:
a= 63 mm,
b= 50 mm,
c= 59 mm i
d= 45 mm
Odrediti dimenzije katastarske čestice (a, b, c, d) u metrima, ako je ona na planu prikazana u mjerilu
1:500.

Rješenje: a= 31,5 m, b= 25,0 m, c= 29,5 m, d= 22,5 m

45. Fotogrametrijska mjerna kamera snima fresku pravokutnih dimenzija 30x50cm na idealno ravnom zidu
tako da je os snimanja idealno okomita na zid. Žarišna duljina ugravirana je na objektivu kamere i iznosi
f=400mm. Centar projekcije se nalazi 3m udaljen od ravnine zida. Odredite mjerilo snimanja i dimenzije
freske na snimci.

Rješenje: Ms=6,5; S'=46x77mm

46. Mjernom kamerom WILD P31 (c=100mm) ostvaren je idealni normalni slučaj snimanja a osi snimanja
su horizontalne u prostoru. U referentnom koordinatnom sustavu date su koordinate lijevog (O1) i desnog
(O2) snimališta i koordinate jedne točke T na objektu. Odredite slikovne koordinate točke T na lijevom i
desnom snimku, te veličinu stereoskopske paralakse.

X[m] Y[m] Z[m]
O1 100 100 500
O2 400 100 500
T 600 600 600

Rješenje: ξ =+100mm, ξ =+40mm, p =+60mm η =+20mm
1 2 ξ 12