Untitled - Serbian Outdoor

490 Pages·1610·14.65 MB·Croatian

IZDAVAČ
PLANINARSKI SAVEZ HRVATSKE
ZAGREB, KOZARČEVA 22
❖
SUIZDAVAČ
RO »ZRINSKI« TIZ, ČAKOVEC
*
ZA IZDAVAČA
NIKOLA ALEKSIĆ
*
ZA SUIZDAVAČA
mr. ZVONKO GOLUB
RECENZENTI
DARKO BERUAK
ŽEUKO POLJAK
*
UREDNIK
ZLATKO SMERKE
*
TISAK
TISKARSKO IZDAVAČKI ZAVOD
»ZRINSKI« ČAKOVEC
Tiskano u 6000 primjeraka 1989. godine u Čakovcu
Oslobođeno od osnovnog i posebnog poreza na promet mišljenjem Republičkog sekre­
tarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR Hrvatske
2
ZLATKO SMERKE
PLANINARSTVO
ALPINIZAM
DRUGO, DOPUNJENO IZDANJE
PLANINARSKI SAVEZ HRVATSKE
ZAGREB 1989
PREDGOVOR
Prvo izdanje udžbenika »Planinarstvo i al­
pinizam«, koje je izašlo 1974. godine u po­
vodu stote obljetnice organiziranog plani­
narstva u Hrvatskoj i Jugoslaviji, bilo je,
kao jedini stručni planinarski udžbenik na
hrvatsko-srpskom jezičnom području ubr­
zo rasprodano, iako je tiskano u nakladi
od 4000 primjeraka.
Osjećajući nasušnu potrebu planinara i
planinarskih organizacija za takvom edici­
jom, predsjedništvo Planinarskog saveza
Hrvatske odlučilo se, unatoč teškim eko­
nomskim prilikama i skupoći tiskarskog
materijala i usluga, na izdavanje drugog,
moderniziranog i nadopunjenog izdanja u
nakladi od 6000 primjeraka.
Nadamo se da će svi planinari i sva plani­
narska društva prihvatiti ovu knjigu i pre­
poručiti je svim Ijubiteljima prirode kao ne-
nadomjestiv praktični priručnik. Knjiga će.
osim toga, dobro poslužiti kao nastavni
tekst za školovanje, edukaciju i stručno
usavršavanje planinara, alpinista, speleolo­
ga, planinarskih vodiča, članova gorske
službe spašavanja i čuvara planinske pri­
rode, bilo ljeti, bilo zimi.
Prihvate li naši planinari ovu knjigu i budu
Ii se planinarska društva potrudila da je
ponude svojim članovima, omogućit će
Planinarskom savezu Hrvatske daljnju us­
pješnu izdavačku djelatnost, za kojom se
stalno osjeća velika potreba.
I na kraju, zahvaljujem se autoru i njego­
vim suradnicima na trudu što su ga uložili
da bismo dobili ovo vrijedno štivo, u ko­
jem svaki od nas uvijek može naći nešto
novo, korisno i zanimljivo.
Predsjednik Planinarskog Saveza Hrvatske
Vlado Mihaljević
5
UVOD
DRUGOM,
DOPUNJENOM
IZDANJU
Suvremenog čovjeka-planinara mame što su alpinizam, gorska služba spašava­
podjednako alpske visine, šumska pro­ nja, orijentacija, prikazane s današnjeg
stranstva, nedostupne staze i danteovske stanovišta i s naglaskom na upotrebu od­
dubine. Imperativ je današnjeg planinar­ govarajućih tehničkih zahvata, opreme ili
stva razvijanje kompletne planinarske lič­ na pravila sigurnosti kretanja.
nosti, čovjeka koji je dorastao svim situa­ U knjizi, iz razumljivih razloga, nije moglo
cijama i preprekama u planini. biti obuhvaćeno kompletno znanje iz svih
Ova knjiga treba pridonijeti tom razvoju. područja planinarstva. Planinar koji želi
Njezini je cilj stjecanje osnovnih znanja iz potrošiti svoje znanje o pojedinim djelat­
područja specifičnih planinarskih vještina: nostima ili specijalnostima, ovisno o afini­
alpinizma, skijanja, gorske službe spaša­ tetu i materijalnim mogućnostima, može
vanja, spiljarstva. vodičke službe i orijenta­ ga stjecati na planinarskim tečajevima i
cije. Poglavlja o alpinizmu i gorskoj službi školama što ih organizira planinarska or­
spašavanja govore o najsloženijim oblici­ ganizacija, ili putem dostupne specijalizi­
ma planinarskog djelovanja. Znanja iz tih rane literature.
područja trebao bi posjedovati svaki plani­ U ostvarenju drugog izdanja knjige po­
nar, pogotovo onaj kojega privlače visoke mogli su svojim sugestijama i dopunama
planine. Osnovno poznavanje spomenutih recenzenti i suradnici: Nikola Aleksić. Bo­
vještina dio je planinarske naobrazbe. rislav Aleraj, Srećko Božičević, Vlado Bo­
Prvo izdanje knjige PLANINARSTVO I AL­ žić. Darko Berljak, Željko Gobec, Krešimir
PINIZAM izašlo je u nakladi Planinarskog Ormanec, Ivica Piljić i Željko Poljak, na če­
društva »Ravna gora« iz Varaždina 1974. mu im se zahvaljujem.
godine i bilo je posvećeno 100-oj obljetni­ Posebna hvala Planinarskom savezu
ci organiziranog planinarstva u Hrvatskoj i Hrvatske, Republičkoj samoupravnoj inte­
Jugoslaviji. resnoj zajednici za fizičku kulturu Hrvat­
Drugo izdanje »Planinarstva i alpinizma" ske i Tiskarsko-izdavačkom zavodu »Zrin­
nadopunjeno je novim dostignućima u po­ ski« u Čakovcu, koji su omogućili tiskanje
sljednjih petnaestak godina. Njegova je ove knjige.
svrha da prikaže sve ono što boravak u
AUTOR
planini čini sigurnijim. Za razliku od prvog
izdanja, koje je imalo više enciklopedijski
karakter, u ovom su izdanju aktivnosti kao Varaždin, 10. siječnja 1989 godine.
6
Planinarenje za suvremenog čovjeka pred­
stavlja relaksaciju od psihičkih napetosti
koje doživljava na radnom mjestu, u vrtlo­
gu gradskog i velegradskog života. To je
vrsta aktivnog odmora koji obnavlja ener­
giju neophodnu za rad.
Baviti se planinarstvom znači upoznati lje­
pote zemlje, obogaćivati osjećaje. Ono za­
htijeva od čovjeka i određene napore, koji
ne predstavljaju opasnost po organizam
ako su u razumnim granicama.
Planinariti se može na više načina. To mo­
že biti planinarenje u bližu okolinu, kao
rekreacija i bez većih ambicija. Mogli bis­
mo ga nazvati izletničkim planinarenjem.
Viši je stupanj planinarenja posjećivanje
planina uz pripremu i po nekom sistemu.
Time se bave ljudi koji povremeno, u slo­
bodne dane, posjećuju udaljene planine,
počevši od blagih šumovitih predjela pa
do impozantnih i strmih vrhunaca u Alpa­
ma. Takva rekreacija zahtijeva određenu fi­
zičku kondiciju, opremu i poznavanje os­
novnih planinarskih pravila.
Najviši stupanj dostignuća u planinarstvu
predstavlja alpinizam. To je kretanje čovje­
1. ka u stjenovitim planinama — Alpama i
sličnom gorju, pri čemu se ne koriste pla­
ninarski putevi za uspon na vrhove nego
PLANINARSTVO slobodne stijene u raznim smjerovima. Al­
pinizam zahtijeva stalnu fizičku i psihičku
kondiciju, veliko iskustvo, poznavanje teh­
I ALPINIZAM
nike penjanja i drugih faktora neophodnih
za sigurno i uspješno svladavanje prepre­
ka na usponu. Alpinizmom se može baviti
čovjek koji je fizički zdrav, psihički stabi­
lan, zdravih ambicija i pravilnog shvaćanja
alpinizma. Hoće li se netko baviti izletnič­
kim planinarstvom, planinarenjem u pra­
7
vom smislu riječi ili alpinizmom, stvar je Alpinizam predstavlja estetsko doživljava­
afiniteta, zdravlja, materijalnih mogućnosti nje i sportsto djelovanje u visokim planina­
i raspoloživog vremena. Čovjek koji voli ma i kao takav je vrhunska grana planinar­
planine, odabrat će ono štu mu predstav­ stva. Najočitiji dio alpinizma je fizički rad.
lja najveći užitak i veselje. tj. penjanje po stijenama zimi i ljeti. To na­
Izletničko planiranje ne traži veće pripre­ zivamo alpinistikom. Duhovna komponen­
me. Praktički je pristupačno svakom čov­ ta je motorna snaga alpinizma koja njime
jeku i svakom uzrastu. To su izleti u plani­ dominira. Najveća je vrijednost alpinizma u
ne u blizini gradova koji su i inače turistič­ sintezi fizičke snage i duhovne vrijednosti.
ka i izletnička područja. Poneka su pristu­
Alpinizam je sport koji se razlikuje od os­
pačna i motoriziranom planinaru, a obiluju
talih sportskih grana po tome što odraža­
ugostiteljskim objektima, ili planinarskim
va borbu čovjeka s prirodom i njenim sila­
domovima, odmaralištima, hotelima i si. Za
ma, gdje nema bodrenja gledalaca i ovaci-
taj oblik planinarenja nije potrebno osobi­
ja. To je borba čovjeka u kojoj on teži da
to iskustvo.
se afirmira pred samim sobom, svladava­
Planinariti visokim ili nepoznatim planina­ jući prirodu i vlastite slabosti. Ostale zna-
ma može iskusniji planinar, koji dobro po­ nosti borbu prenose u laboratorije, tvor­
zna orijentaciju, opasnosti, pravila prehra­ ničke institute i istraživačke centre. Alpini­
ne, noćenje, planinarske objekte, prvu po- zam je ostao jedini u svome prvobitnom
moć, opremu, meteorologiju, visokogor- obliku, u direktnom sukobu čovjeka s ne­
sko skijanje, te osnove alpinizma i spaša­ poznanicama i tajnama prirode. Težnja za
vanja. Oni koji nemaju iskustva, a žele u svladavanjem prirodnih sila je tipično ljud­
nepoznate planine neka koriste iskustvo ska, duboko usađena u svakom čovjeku, a
starijih planinara, tzv. planinskih vodiča. izražava se u raznim oblicima.
Planinski vodič treba da bude kompletna Sadržaj alpinizma nije samo svladavanje
planinarska ličnost. U prvom redu mora bi­ teško pristupačnih vrhova, penjanje po sti­
ti svestrano planinarski obrazovan, pa mo­ jenama, već je to sinteza tjelesnih napora,
ra poznavati i osnove alpinizma ako na­ intelektualnih traženja i otkrivanja i snaž­
mjerava u alpske krajeve. Svakako mora nih emocija.
dobro poznavati planinske masive u koje
Alpinist pri svakom posjetu planini provje­
vodi druge, mora imati organizacijske spo­
rava snagu, sposobnost svojih osjetila,
sobnosti za planiranje izleta i povrh svega
reflekse i otpornost. U borbi s prirodom
određene moralne i fizičke kvalitete.
pobjeđuje samoga sebe i postaje svjestan
Alpinizam je uspinjanje na visoke planine svoje vrijednosti. Poznato je čovjekovo
u svako godišnje doba, po teško pristu­ svojstvo da traži teškoće i da ih svladava.
pačnim i strmim stijenama, zbog otkriva­ Čovjek se tako iznova dokazuje, potvrđuje
nja ljepota i zanimljivosti planinske priro­ životnost i težnju bogatijem i sadržajnijem
de, kao i zbog jačanja fizičke snage, iz­ životu. Svladavajući teškoće i opasnosti
držljivosti i volje. alpinist potiskuje strah, da bi osjetio apso­
Alpinist je planinar koji ljeti i zimi odlazi u lutnu slobodu i radost života. U donekle
visoke planine, gdje se kreće neoznače- surovoj borbi najbolje spoznaje vrijednosti
nim penjačkim putevima, koristeći pri to­ života. Alpinisti znaju cijeniti svoj život i ži­
me penjačku tehniku i tehnička pomagala. vot drugih i znaju u životu uživati.
Alpinizam kao pokret je pojava novijeg Alpinizam, kao grana planinarstva, daje ve­
vremena, poznat je oko 250 godina. Na­ lik doprinos znanostima. Omogućio je da
stao je kao odraz novih ekonomskih prili­ znanost prodre u najviša gorja svijeta (os­
ka, više kulture, većih potreba i čovjekovih vajanje Himalaje. Andi, Hindukuša, Arktika
htijenja. i Antarktika).
RAZVOJ ALPINIZMA
Klasični alpinizam
Francuska revolucija donijela je Evropi
nov društveni poredak. Izmijenila pogled
na život, osjećaje i mišljenje ljudi. Njen
slobodarski duh omogućio je snažan raz­
voj kulture i naglo je pokrenuo naprijed.
Naglim razvojem filozofije i prirodnih zna-
nosti u XVIII vijeku jača zanimanje za prou­
čavanjem planina — razvija se alpinizam i
traje već 200 godina. Doživljavao je velike
promjene i dobivao mnoge nove elemen­
te, prema shvaćanjima svoga doba. 0 pla­
nini i čovjeku lijepo je pisao u knjizi »Nova
Heloiza« Jean Jacques Rousseau (1712 —
1778): »Čini mi se da se čovjek koji se uz­
digao iznad mjesta običnog življenja začu­
di u običnim osjećajima. Čim se više pribli­
žimo eteričnim predjelima, to je čovjekova
duša bliža svojoj prvotnoj čistoći. Ozbiljan
si, a nisi melankoličan, tih si a ne bezosje­
ćajan, zadovoljan da postojiš i misliš: sve
prevelike žive želje se spuste na dno srca,
lako i slatko ti je pri duši«.
Rousseau propovijeda da je osnovni put k
sreći povratak prirodi, ističe značenje pla­
nina u kojima čovjek upoznaje sebe, okoli­
nu. razvija svoje najplemenitije osobine. U
poznatom dijelu »Natrag k prirodi« Rou­
sseau piše: »Sve knjige sam zatvorio, sa­
2. mo je jedna ostala otvorena — knjiga pri­
rode«. Njega s pravom možemo nazvati
idejnim začetnikom suvremenog planinar­
RAZVOJ
stva.
Poslije toga nastupa razdoblje kad eko­
PLANINARSTVA nomski i politički najjače zemlje počinju fi­
nancirati istraživačke ekspedicije u nepoz­
nate predjele Organiziraju se ekspedicije
I u nepoznate planine. Prve su na udaru up­
ravo evropske Alpe. Početke alpinizma
susrećemo u Francuskoj, Švicarskoj i Itali­
ALPINIZMA
ji. Odavde se alpinistički pokret proširio ci­
jelom Evropom.
9
Prvi posjetioci i osvajači planina bili su pri­ Saussure. Bijela kupola Mont Blanca ga je
rodoslovci. Zalazili su u planinu iz znan­ oduševila Njegov pokušaj da osvoji vrh
stvenih pobuda. Tek početkom XIX vijeka ostaje samo želja. Usprkos neuspjehu,
interes za alpinizam i planinarstvo proistje­ propagira i stvara zanimanje za najviši vrh
če iz estetskih i sportskih pobuda. Nosioci Evrope. Obećaje nagradu od 20 zlatnika
takvih pobuda su Englezi. onome tko pronađe put k vrhu. Mnogi lov­
Posjetioci Alpa oslanjaju se na pomoć i ci i skupljači kristala podstaknuti su time
upute tamošnjeg stanovništva: seljaka, da traže put ka vrhu.
pastira i lovaca, koji preuzimaju ulogu vo­ Godine 1786. mladi liječnik Michael Gabri­
diča, vode znanstvenike, a poslije i alpinis­ el Paccard se upoznao u Chamonixu sa
te. Jedni i drugi se koriste iskustvom vodi­ skupljačem kristala Jean-Jacquesom Bal-
ča u poznavanju terena. maton. Još prije poznanstva jedan i drugi
Od godine 1702. do 1711. botaničar Jo­ su pokušavali uspon na Mont Blanc. Bal-
hann Jakob Scheuchzer poduzeo je šest mat se uspeo najviše. Prospavao je jednu
velikih putovanja po Alpama. Opisao ih je noć na visini od 4000 m. Tako je srušio mit
u knjizi »Prirodopis Švicarske« i »Intinera da svakoga tko dočeka noć na tim visina­
alpina«. Godine 1707. Rudolf von Rosen- ma čeka smrt. Na tom pohodu pronašao
roll se uspinje na Piz Beverin (3000 m) dr. je put prema vrhu preko ledenjaka Bo-
M. A. Capller na Pilatus, a godine 1740. Ni- ssons, Grand Muleta i Petit Plateana. Do­
kolaus Sererhard na Scesaplann. Istraži­ ktor Paccard i vodič Balmat osvojili su vrh
vač ledenjaka Pierre Martell godine 1745. 8. kolovoza 1786. godine.
proglasio je Mont Blanc najvišim vrhom Godinu dana nakon Paccardovog uspona
Evrope. Malo poslije botaničari Scopoli i ostvario se dugogodišnji san Saussureov.
von Wulfen posjetili su Savojske Alpe i os­ S vodičem Balmatom i on je osvojio vrh
vajaju nekoliko nepristupačnih vrhova. Je­ Mont Blanca. Usput je vršio mjerenja i is­
dan nepoznati seljak iz Bocksteina osvojio traživanja. Mnogo godina poslije vodič
je 1762. godine Ankogel (3262 m). Paralel­ Balmat je prilikom traženja kristala nestao
no s ovim uspjesima u Evropi susrećemo i u jednoj provaliji.
prve pothvate izvan Evrope: u Americi. U razdoblju od godine 1779. do 1796. Sa­
Aziji i Africi. ussure je izdao četiri sveska knjige »Voya­
Prva faza klasičnog alpinizma počinje ges dans les Alpes«.
80-tih god. XVIII vijeka osvajanjem najvi­
Nakon osvajanja Mont Blanca, zanimanje
šeg vrha Evrope, Mont Blanca u Savoj-
za Alpe je sve veće. Vodiči imaju značajnu
skim Alpama. Tamošnji lovci, seljaci i istra­
ulogu, njihova je pomoć nezamjenjiva.
živači kristala otkrivaju prve pristupe pod­
Sigismund von Hohenwart, dekan saborne
nožjima montblanških ledenjaka i vrhuna­
crkve u Gurku, zainteresirao je grofa i bis­
ca. U tom razdoblju pojavljuju se dvije veli­
kupa Franza Altgrafa von Salma za uspon
ke ličnosti: istraživači i znanstvenici Bal-
na Grossglockner i taj je dao odgovaraju­
tharaz Hacquet i Horace Benedict de Sa­
ća novčana sredstva. Prvi su otišli u istra­
ussure. Oni daju čvrste temelje počecima
živanja braća Klotz, tesari iz malog mjes­
klasičnog alpinizma. Hacquet se posveću­
tanca Heiligenblut. Godine 1799. doprli su
je Alpama, Dinarskim planinama i Karpati­
pod Kleinglockner a u kolovozu iste godi­
ma. Između mnogobrojnih uspona vrijed­
ne su ga osvojili. Godine 1800. v von Salm
no je spomenuti i njegov uspon na Mali
je poduzeo ekspediciju u kojoj sudjeluju
Triglav (2725 m) u Julijskim Alpama. Svo­
62 čovjeka. Grupu su sačinjavali poznati
jim metodičnim radom pridonio je mnogo
prirodoslovci, a među njima i poznati slo­
daljnjem razvoju alpinizma.
venski svećenik i prirodoslovac Valentin
Godine 1760. u Chamonix dolazi mladi Stanič. U mjesecu srpnju glavni vrh je os­
učenjak iz Geneve Horace Benedict de vojen.
10