U ozračju svete Klare

73 Pages·1995·28.2 MB·Croatian

by  Marijan Dominik Kovač

MARIJAN DOMINIK KOVAC
OFMCODV.
U O Z R A C JU
S V E TE K L A RE
MARIJAN DOMINIK KOVAC OFMConv.
U OZRACJU SVETE KLARE
Kao raznobojni mozaik, koji
svojim sjajem i Ijepotom privlaCi
mnoge poglede, tako i ova knjiga o
sv. M. Klari privlai^i duh i srce raz-
noliko§du svojih priloga i aiitora te
bogatstvom svojih sadriaja, Sto ima
mo zahvaHti poirtvovnome kon-
ventualcu-misionaru ocii Marijanu
KovaCu, koji je i ove tekstove, pri-
redio kao prilog proslavi Klarina ju-
bileja - 800. obljetnice njezina rode
nja (1193-1993); koji je djelo popra-
tio i svojim prilozima, obogatio ih
iskazima autentiCnih svjedoka, vjer-
nim svjedoiSanstvima Klarinih du-
hovnih sestara, a koja su posUiiila
kao vrijedan dokument i podloga
Klarinoj kanonizaciji.
Kroz ta svjedocJanstva, kao i
kroz ostale priloga, osvijetljen Je
Klarin Hk u svojoj duhovno-kari-
zmatiiikoj dimenziji, kroz povijesan
okvir i kroz drustvene strukture;
osvijetljen je, kako bi nam prenio i
dao pomku evandeoske Ijubavi, ko
ja je uvijek suvremena i aktualna, I
djelotvorna ~ po Rijeiii, po tajni
Utjelovljene Ljubavi.
MARIJAN DOMINIK KOVAC
SYMPOSION oFMConv.
BIBLIOTEKA ASKETSK0-MISTIC!:NIH DJELA
KNJIGA LVII
Urednik: U OZRACJU
S. MARIJA OD PRES VETOG A SRCA
(Anka PetrieeviQ
S V E TE K L A RE
SYMPOSION
ISBN 953-6261-09-X SPLIT, 1995.
Lektor:
Svevlad Slamnig
PREDGOVOR
Korektor:
MOPS
TehniCki urednik:
Miro Radalj
Ova se knjiga zeli pridruziti mnogobrojnim obiijezbama
osamstote godiSnjice rodenja svete Klare AsiSke.
Dozvolom redovniCkih i crkvenih vlasti
Premda je proslava te obljetnice (zapoCeta 11. kolovoza
Izdaje i odgovara:
1993. godine) formalno zavrSila 5. listopada 1994. godine,
SAMOSTAN SV. KLARE - SPLIT, Sv, Klare lA njezini 6e odjeci jamaCno trajati i u vremenu koje dolazi, pa
u tome smislu ni ovu knjigu ne treba smatrati zakagnjelom.
Slog: Sveta Klara znaCi jedinstvenu pojavu ne samo u crkvenoj
VERBUM povijesti, jer se u njoj na £!udesan natin podudaraju stvar-
nost i ideal. Dragocjene zrake koje su proizagle iz njezina
Tisak: biCa i iz redovniCke zajednice u San Damianu, u kojoj je
provela tako reci cijeli zivot, utjelovljuju se stoljedima u
SVEUCILISNA TISKARA - SPLIT
mnoStvu njezinih duhovnih kderi. Gdje god dodu i donesu
dragulj svojih molitava i kontemplacija, one duhovno obo-
Naklada:
gaCuju i svijet izvan zidina svojih samostana. Postaju, kao
2000 primjeraka
Sto se zgodno izrazio nadbiskup Frane Franii^, duga grada i
duga duge redovniStva. Pa ipak, svako vrijeme ima svoj vla-
CIP - Katalogizacija u publikaciji stiti dozivljaj svete Klare. Njena je karizma jedna te ista, ali
SveucJiliSna knjiMca u Splitu posebnosti uljudbe i povijesnoga razvoja stavljaju u prvi
UDK 271.9+[248.2:929 Clara, sv. plan sad ovu sad onu njezinu nijansu. I na ta pitanja zeli ova
KOVAC, Marijan Dominik knjiga ponuditi svoje odgovore ili poticaje.
U ozraCju svete Klare / Marijan Dominik KovaC. -
Knjiga je strukturirana ovako:
Split : Samostan sv. Klare, 1995. - 138 str. : ilustr. ;
U prvome dijeiu, koji nosi naslov "RijeC uCiteljstva" i "Ri-
20 cm. - (Symposion : biblioteka asketsko-mistidnih djela
jeC vodstva", donosimo u cijelosti "Pismo Svetoga Oca sa-
; knj. 57)
mostanskim klarisama u 800. godiSnjici rodenja svete Klare",
Predgovor: str. 5-6. - Glavni biografski podaci sv. Klare:
kao i sa^etu, ali obuhvatnu informaciju o poslanici koju su u
str. 7. - Str. 135-137: Zapls o autoru knjige / Svevlad
Slamnig. istoj prigodi uputili franjevadkim zajednicama i svijetu gene-
ralni ministri Reda manje brace, RMB konventualaca, Reda ma-
ISBN 953-6261-09-X
nje brade kapucina i Franjevaca tredoredaca. Informacija je iz
ISBN 953-6261-09-X pera profesora dr. Ante Kusica s Teologije u Splitu, koji je u
5
navedenoj poslanici govorio na simpoziju "Sveta Klara i
naSe vrijeme", §to ga je u povodu opisane obljetnice Samo
stan sestara sv. Klare organizirao u Splitu. GLAVNI BIOGRAFSKI
U drugome dijeiu, koji nosi naslov "Klarine duhovne
PODACI SV. KLARE
ki^eri u nas" donosimo priloge o klarisama u Splitu i u Za-
grebu.
Tred dio knjige nosi naslov "Sveta Klara i na§ naragtaj".
Sadrzi gradu u kojoj se istrazuje danagnji dozivljaj- Klarine
1193. (1194?) - Rodena u Asizu od oca Favaronea (djed
"ponude" svijetu, odnosno, u kolikoj mjeri danaSnjem dovje-
Offreduccio, pradjed Bernardin) i majke Hortolane. Ple-
ku ima mjesta u ozraCju svete Klare. U svjetlu modernoga
midka obitelj.
tumaCenja povijesti ranoga srednjega vijeka do posebno
1211. (1212?) - Bijeg u Santa Maria degli Angeli ili Porci-
sna^nog izra&ja dolazi Klarina hrabrost kao glavno obiljezje
junkulu.
njezine ljudske zrelosti, koja joj je omogudla najviSi stupanj
zdruzenja s vlastitim idealima. 1212-1213. - Franjo joj daje NaCin Zivota.
1216. - Inocent III. joj podjeljuje Povlasticu siromaStva.
Cetvrti dio nosi naslov "Proces kanonizacije svete Klare".
1218-1219. - Kardinal Hugolin daje klarisama Benedi-
Buduei da je to tradicionalni naslov za dokumentaciju koju
donosimo, i mi smo ga preuzeli, iako nije sasvim toCan. To ktovo Pravilo i Konstitucije (kamaldole^anske predaje).
su zapravo samo svjedoCenja o svetoj Klari u Asizu, koja su 1228. - Grgur IX. potvrduje Povlasticu siromaStva.
tek grada za sveukupni proces. Kao Sto smo u tredem dijeiu 1234-1235.-Cetiri Klarina pisma Janji PraSkoj.
knjige posvetili pozornost danaSnjem shva^inju Klarine 1247-1252. - Klara pige Oporuku i Pravilo.
uloge u crkvenoj i kulturnoj povijesti, tako u ovome po- 1253. - 9. kolovoza: Inocent IV. odobrava Pvailo.
sljednjem prilogu knjige donosimo mirise davnoga dozivlja- -11. kolovoza: Klarino preminu(^e
ja Klarine karizme. Na dirljiv nadin njezine sestre iz San
1254. - 24. studenoga: otvorenje postupka za Klarinu ka-
Damiana govore o njoj stilom koji svjedoCi o nepatvorenoj nonizaciju.
Cistod duSe tih ranosrednjovjekovnih djevica, Sto za da-
1255. - 15. kolovoza: papa Aleksandar IV. proglagava
nagnjega Citatelja moze predstavljati iznenadenje i osyje^nje.
Klaru svetom.
6 7
Prvi dio
RIJEC UCITELJSTVA I
RIJEC VODSTVA
RIJEC UCITELJSTVA I RUEC VODSTVA
PISMO IVANA PAVLA IP.
SAMOSTANSKIM KLARISAMA O 800.
GODISNJICI RODENJA
SVETE KLARE
Predrage samostanske sestre!
1. Prije osamsto godina od plemida Favaronea, sina Of-
freducciova, rodila se Klara Asigka.
Ta "nova zena", kako su u nedavnom pismu o njoj pisali
Generalni ministri FranjevaCkih obitelji, zivjela je poput
"biljCice" u sjeni svetoga Franje koji ju je doveo do vrhunca
krg^anske savrgenosti. Proslava takvoga, uistinu evandeo-
skoga, stvorenja 2eli nadasve pozvati na ponovno otkrivanje
kontemplacije, onog duhovog puta o kojemu samo mistici
imaju duboko iskustvo.
Citali njezin drevni ^ivotopis i njezine spise - Oblik Zivo
ta, Oporuku i Cetiri Pisma koja su nam saCuvana od mnogih
§to ih je slala svetoj Agnezi PraSkoj - znaCi tako uroniti u
misterij Trojednoga Boga i Krista, utjelovljenje RijeCi, da
ostanemo kao blijeskom zaslijepljeni. Spisi su toliko prozeti
ljubavlju, koju je u njoj probudio vatren i vrlo pa^ljiv pogled
na Krista Gospodina, da nije Iako ponoviti gto je samo jed-
no 2ensko srce moglo iskusiti.
2. Klarin kontemplativni put, koji 6e zavrSiti gledanjem
"Kralja slave" (PkKl IV, 19; FF 3017), poCinje upravo njezi-
nim potpunim predanjem Duhu Gospodnjem, kao u Marije
kod NavjeStenja, tj. poCinje duhom siromaStva (usp. Lk
1,48) koji u njoj ne ostavlja viSe nigta osim jednostavnosti
Cvrsto uprta pogleda u Boga.
1. Objavljeno u posebnoj knjizi "Symposiona" "^d za Raspetim" -
Split, 1994, u prijevodu Mens. Marendida, a ovaj je hrv. tekst
preuzet iz biltena "Zajedno", VFZ, Zagreb, 1994. (Op. ured.)
11
RIJEC UCITEUSTVA I RIJEC VODSTVA
RIJEC UCITELJSTVA I RIJEC VODSTVA
Ona ni ne primjecuje da i njezino krilo posvecene djevice
Za Klaru je siromastvo - tako ljubljeno i toliko spominja-
i "siromaSne djevice", priljubljene uz "siromaSnoga Krista"
no u njezinim spisima - bogatstvo duSe koja se, ligena vlasti-
(2PA 18; FF 2878), po kontemplaciji i preoblikovanju po
tih dobara, poput praznog vedra u koje Bog moze nanovo
staje kolijevka Sina Bozjega (PkKl IX, 4; FF 3062). U tre-
naliti obilje svojih darova, otvara "Duhu Gospodnjem i nje-
nutku velike opasnosti -kada je samostan pred padom u
govu svetom djelovanju" (usp PKl X,10; FF 2811). Paralela
ruke saracenskih trupa u sluzbi cara Fridriha II - glas je toga
Marija-Klara pojavljuje se u prvom spisu sv. Franje, u "For
Djeteta koji ju iz Euharistije hrabri: "Ja 6u vas uvijek Cuva-
ma Vivendi" gto ga je dao Klari: "Po bo^anskom nadahnudu
ti!" (4 &! 22; FF 3202).
postale ste k(;erima i slu^benicama najvedega i najuzviSeni-
jega Kralja, Oca nebeskoga, i zaruCile se s Duhom Svetim U Bozicnoj nod 1252. godine Dijete Isus prenosi Klaru
odabravgi 2ivot prema savrgenstvu svetog Evandelja" (For daleko od njezine bolesniCke posteljice i ljubavlju, koja ne
ma Vivendi, PKl VI,3;FF 2788). poznaje ni mjesto ni vrijeme, ju obavija u mistiCno iskustvo
te uranja u beskrajni Bozji bezdan.
Klara i njezine sestre nazvane su "zaruCnicama Duha Sve
4. Ako je Katarina Sijenska svetica puna oduSevljenja za
toga": neuobiCajen naziv u povijesti Crkve gdje se Casnu se
Krv Kristovu, Terezija Velika zena koja se pokrede iz "sta-
stru, redovnicu uvijek oznaiiava kao "zarut^nicu Kristovu".
Ali ovdje odjekuju neki nazivi iz Lukinog pripovijedanja na" u "Stan" sve do praga Velikoga Kralja u unutamjem zamku
1 Terezija od Djeteta Isusa ona koja u evandeoskoj jedno
Navjegtenja (usp. Lk 1,26-38) koji postaju kljuCne rijeCi da
stavnosti prolazi mali put, Klara je zanesena zaljubljenica
se izrazi Klarino iskustvo: "Svevignji", "Duh Sveti", "Sin
siromaSnog Raspetoga s kojim se 2eli potpuno poistovjetiti.
Bozji", "sluzbenica Gospodnja" i napokon ono "osjenjenje"
koje kod Klare znaCi "zastiranje", kad njezina kosa, oSigana, U jednom svom pismu ovako se izra^ava: "Gledaj, da je
pada po podno^ju ollara Djevice Marije u Porcijunkuli "kao on poradi tebe postao prezren i slijedi njegov primjer, po-
pred braCnom loznicom" (4Cel 8; FF 3170-3172). stavSi prezrena na ovom svijetu iz Ijubavi prema njemu. Mo-
tri svoga Zarudnika, najljepSega od ljudskih sinova, prezrena,
3. "Djelovanje Duha Gospodnjega", koje nam je darova-
isprebijana i po cijelom tijelu biiSevana i Cak umrla u naj-
no u krStenju, oblikuje u krg^anina lice Sina Bozjega. U sa-
te^im mukama na kri2u. Razmatraj i promatraj sa zeljom da
mo6\ u gutnji, koju Klara odabire za sebe i za svoje sestre
ga nasljedujeg. Budeg li s njim zajedno trpjela, s njime de§ i
kao oblik zivota medu najsiromaSnijim zidovima svoga sa
kraljevati; budeg li s njim zajedno plakala, s njime Cc^ se ra-
mostana, na pola obronka izmedu Asiza i Porcijunkule, raz-
dovati; budeS li zajedno s njim umirala na kri^u patnje, s nji
goni se dimna zavjesa zemaljskih rijeCi i stvari, a zajedniStvo
me deg posjedovati nebeske stanove u sjaju svetih i ime 6c ti
s Bogom, ljubav koja se rada i daruje, postaje stvarnost.
biti upisano u Knjizi Zivota..." (2PA 19-22; FF 2879-2880).
Nagnuta nad Betelhemskim djetetom u kontemplaciji, Kla
USavSi u samostan s tek osamnaest godina, Klara u nje
ra opominje: "Jer ovo gledanje njega, sjaj je yje6ie slave, odsjev
mu umire s pedeset devet, nakon Zivota ispunjena trpljen-
vjeCne svjetlosti i zrcalo bez mrlje. Danomice neka tvoja duga
jem, molitvom u kojoj nikad nije posustala, oskudicom i
gleda u to zrcalo...Motri siromaStvo Onoga koji je bio polo^en
pokorom. U toj "vrudoj^elji za siromagnim Raspetim" ni§ta
u jasle i povijen u siromaSne pelene. O, divne li poniznosti i
joj nede biti teSko, tako da 6e na samrti red bratu Rainaldu
siromagtva koje zapanjuje! Kralj andela, Gospodar neba i
koji je bio uz nju "u dugom muCenigtvu tako teSkih bolesti...:
zemlje polozen je u jasle! (4PA IV,14.19-21; FF 2902-2904).
13
12
RUEC UCITELJSTVA I RIJEC VODSTVA RUEt U(!:iTEUSTVA I RUEC VODSTVA
Otkako sam upoznala milost svoga Gospodina Isusa Krista 6. Klarin zivot pod Franjinim vodstvom, iako kontempla-
po njegovu sluzi Franji, nijedno mi trpljenje nije bilo nesno- tivan i samostanski, nije bio osamljeniCki zivot. Oko nje, ko
sno, nijedna pokora teSka, nijedna mi, predragi brate, bolest ja je htjela 2ivjeti poput ptica nebeskih i poljskih Ijiljana
nije bila straSna!" (4Cel 44; FF 3247). (Mt 6,26.28) okupila se prva jezgra sestara, koje su bile za-
5. Ali Onaj gto trpi na kri^u, isti je Onaj koji odraiava dovoljne samo s Bogom. Ovo "malo stado" koje se naglo po-
slavu OCevu i privlaCi u svoj Prijelaz onoga koji ga je ljubio vedavalo - u kolovozu 1228, godine bilo je barem 25
dotle da je, iz ljubavi, s njime dijelio trpljenje. samostana klarisa (usp. Pismo kardinala Rainalda: AFH 5,
1912, str. 444-446) - nije se niCega bojalo (usp. Lk 12,32):
Krhka osamnaestogodiSnjakinja koja se, pobjegavSi od
vjera je za njih bila motiv za mirnu sigurnost u svakoj opa
kude u nod Cvjetnice 1212. godine, bez kolebanja odvazila
snosti. Klara i sestre imale su srce veliko kao svijet: kao
na novo iskustvo vjerujud Evandelju Sto joj ga je Franjo po-
kontemplativke zauzimale su se za cijelo Covjedanstvo. Kao
kazao i niCemu drugome, tjelesnim oCima i odma srca sva
duSe koje su osjecale svakodnevne probleme svakoga, znale
uronjena u siromaSnog i raspetog Krista, stjeCe iskustvo je-
su nositi breme svadje muke: nije bilo tude brige, patnje,
dinstva koje ju preoblikuje: "Upri svoje od u zrcalo vjedno-
tjeskobe i razoCaranja koja ne bi naSla odjeka u njihovu
sti - piSe Agnezi PraSkoj - stavi svoju duSu u sjaj slave,
srcu, srcu ^ena moliteljica.
polo^i svoje srce u Onoga koji je lik Bo^ji i samu sebe pot
puno preoblikuj promatranjem njegova bozanstva. Tada deS Klara je plakala i zaklinjala Gospodina za ljubljeni grad Asiz,
i sama osjetiti, Sto samo prijatelji osjet^ti smiju, kuSat Cq^ Sto su ga opsjedale trupe Vitala iz Averse, postigavSi osloboden-
skrivenu slast Sto ju je sam Bog od poCetka pripravio za svo je grada od rata; molila je svakodnevno za bolesne i mnogo ih
je ljubitelje. Svim srcem ljubi onoga koji se iz ljubavi prema je puta izlijedla znakom kri2a. Uvjerena da nema apostolsko-
tebi posve darovao, a da ni ne pogledaS zamamnosti koje u ga zivota, ako se ne uranja u rasparana prsa raspetoga Kri
ovom la^ljivom i nemirnom svijetu kuju spletke slijepcima sta, pisala je Agnezi PraSkoj rijedma sv. Pavla: "Smatram te
koji se za njih srcem ve^u" (3PA 12-15; FF 2888-2889). suradnicom samoga Boga (Rim 16,3) i potporom palih i kli-
mavih udova njegova neopisivoga Tijela" (3PA 8, FF 2886).
Onda tvrda lo2nica kriza postaje slatkom braCnom lolni-
com i "do^ivotna zatvorenica iz ljubavi" pronalazi zanosnije 7. S obzirom na odredeni tip ikonografije koji je bio
naglaske od ZaruCnice u Pjesmi nad pjesmama: "Privuci me raSiren poCevSi od sedamnaestog stoljeca, Klaru AsiSku
k sebi, nebeski ZaruCniCe!... TrCat 6u i nedu sustati nikada, Cesto prikazuju s pokaznicom u ruci. Gesta podsjeda, iako u
dok me ne uvedeS u svoju teliju" (4PA 30-32; FF 2906). sveCanijem stavu, na skromnu stvarnost ove zene koja se ved
jako bolesna i oslonjena na dvije sestre prostrla pred sre-
Zatvorena u samostanu Svetoga Damjana, u 2ivotu koji
brnim ciborijem u kojem se Cuvala Euharistija (4Cel 21; FF
je oznaCen siromaStvom, radom, patnjom, boleS(^u, ali i tako
3201), a bio je postavljen pred vrata blagavonice gdje se
intenzivnim sestrinskim zajedniStvom da ga se u jeziku
imala srudti razjarenost carskih trupa. Klara je Zivjela od
"Oblika 2ivota" kvalificira imenom "sveto jedinstvo" (Izvor-
onoga Kruha koji je, kad se uzme u obzir obiCaj onoga vre
na Bula 18; FF 2749), Klara poznaje najdstiju radost koja je
mena, mogla primiti samo sedam puta godiSnje. Na svojoj
ikada dana stvorenju da je iskusi: radost da 2ivi u Kristu
bolesniCkoj postelji vezla je korporale i slala ih siromaSnim
savrSeno jedinstvo Triju Bo^anskih Osoba, ulazed gotovo u
crkvama spoletske doline.
neizrecivi krug trojstvene ljubavi.
14 15
RUEC UCITEUSTVA I RUEC VODSTVA RUEC UCITEUSTVA I RUEC VODSTVA
Doista, cijeli Klarin 2ivot bijaSe jedna euharistija, jer -
POSLANICA
poput Franje - ona je iz svoje klauzure uzdizala trajno "zah-
valjivanje" Bogu: molitvom, pohvalom, proSnjom, posredo- FRANJEVACKIH GENERALA
vanjem, plaCem, prikazivanjem i zrtvom. Sve je ona primala
i prinosila Ocu u jedinstvu s neizmjernim "hvala" jedino- u povodu proslave 800. godisnjice Svete Klare (1193-1993)
rodenoga Sina, djeteta, raspetog, uskrsloga, koji zivi s desna
Ocu.
U ovoj jubilarnoj godiSnjici, predrage sestre, pozornost
cijele Crkve obracra se povecanim zanimanjem svijetlom liku FranjevaCki general! uputili su svim franjevaCkim ustano-
vage preljubljene Majke. Kolikom li se vecom gorljivoSdu vama po svijetu poslanicu s naslovom Chiara d'Assisi Don
treba na nju usmjeriti vaS pogled, kako biste iz njezinih na nuova (KLARA ASISKA - NOVA ZENA). Bogata
primjera izvukle poticaj da u joS vecem zanosu odgovarate zena, plemidkog roda, potpuno se povukia iz svijeta, zavje-
na Gospodnje milosti svakodnevnim predanjem onoj obvezi tovala se na dozivotno siromaStvo, djeviCanstvo i pokorniCki
kontemplativnog Zivota iz koje Crkva crpi toliku snagu za ^ivot, postavSi uzor svake kreposti i zivljenja, iznutra obu-
svoje misionarsko djelovanje u danaSnjem svijetu. kavSi se u Krista i nasljedujuci njegov zivot prema primjeru
Krist, nag Gospodin, neka bude vaSa svjetlost i radost Sv. Franje i BI. Djevice Marije. Kao svoj zivotni smisao i
vaSih srdaca. 2ivotni smisao Sestara klarisa, koje ce nju slijediti, prihvatila
S ovim ^eljama, u znak duboke naklonosti, svima podjel- je lozinku "Deus meus - omnia mea" (BOG MOJ - SVE
jujem poseban Apostolski blagoslov. MOJE). - Poslanica poCinje s uvodom na temu "Klara i
U Vatikanu, 11. kolovoza, na liturgijski spomen svete Franjo: dvije nerazdvojive legende": "Medu njima postoji
Klare Asigke, 1993. godine, petnaeste papinskog slu^enja. neSto duboko, gto se mo2e shvatiti samo po kriterijima fra-
njevaCke, krSdanske, evandeoske duhovnosti..." - rekao je
papa Ivan Pavao II. Franjo je gledao sama sebe prema Klari
Ivan Pavao IL
noj slici Kristove zaruCnice, i oblikovao je svoju svetost
"brata" Franje, "siromaSka" Franje prema primjeru Klare
kao mistidne zaruCnice Duha Svetoga, koja u potpunosti sli
jedi Presvetu Djevicu Mariju i Isusa Krista, zaCetoga po Du
hu Svetomu. Po rijeCima Ivana Pavla II: mi Ijudi ovoga
vremena trebamo drzati pred oCima "trajnu lekciju Franje i
Klare", Franje kao Covjeka mira i Klare kao zene molitve, i
to u slu^bi sveopdeg pomirenja u pravdi i ljubavi, pomirenja
- po mjeri njihova evandeoskog zivota u sjedinjenosti s Bo
gom, s CovjeCanstvom, sa svemirom, okupljajud, u koz-
miCkim razmjerima, sve oko nas unutar Utjelovljenog Sina
Bozjega. - Klara je, nastavlja Poslanica, jedinstvena liCnost, i
to kao "Gospoda Klara" (Madonna Chiara), kao "KrScanka"
16 17