Srednjovjekovna Bosna: politički položžaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.)

281 Pages·1994·1.68 MB·Croatian

by  Nada Klaić

(cid:1)(cid:2)(cid:3)(cid:2)(cid:4)(cid:5)(cid:6)(cid:2)(cid:7)(cid:8)
(cid:4)
(cid:1)(cid:2)(cid:3)(cid:4)(cid:5)(cid:6)(cid:7)(cid:8)(cid:6)(cid:3)(cid:9)(cid:7)(cid:8)(cid:5)(cid:10)(cid:11)
(cid:12)(cid:7)(cid:1)(cid:5)(cid:10)
(cid:11)
(cid:9)(cid:10)(cid:11)(cid:12)(cid:13)(cid:12)(cid:14)(cid:5)(cid:12)(cid:4)(cid:9)(cid:10)(cid:11)(cid:10)(cid:15)(cid:16)(cid:17)(cid:4)(cid:18)(cid:10)(cid:19)(cid:16)(cid:1)(cid:19)(cid:5)(cid:12)(cid:20)(cid:4)(cid:21)(cid:11)(cid:16)(cid:22)(cid:16)(cid:23)(cid:16)(cid:4)
(cid:22)(cid:10)(cid:4)(cid:13)(cid:21)(cid:23)(cid:13)(cid:5)(cid:10)(cid:21)(cid:24)(cid:4)(cid:5)(cid:23)(cid:25)(cid:1)(cid:12)(cid:22)(cid:18)(cid:24)(cid:4)
(cid:26)(cid:27)(cid:28)(cid:29)(cid:29)(cid:30)(cid:4)(cid:31)(cid:30) (cid:4)
(cid:24)!(cid:12)(cid:1)(cid:24)"(cid:4)
#(cid:16)$(cid:23)(cid:24)(cid:18)(cid:4)(cid:27)%%&(cid:30)(cid:4)
NADA KLAI(cid:1) - SREDNJOVJEKOVNA BOSNA
Nakladnik:
EMINEX s p.o. Zagreb
Za nakladnika:
Mustafa Cero
Lektura:
Mateo Žagar
Korektura:
Danijela Weinert
Design:
Amir Mundži(cid:2)
Priprema sloga:
Ramon Mavar

Cip - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveu(cid:3)ilišna biblioteka, Zagreb
UDK949.96"10/13"
KLAI(cid:1), Nada
Srednjovjekovna Bosna / Nada Klai(cid:2). -
Zagreb : Eminex, 1994. - 280 str. ; 24 cm
Str. 267-275: Nada Klai(cid:2) - borac za povijesnu
istinu / Ivo Goldstein.
ISBN 953-6112-05-1
940221087
(cid:2)
Nada Klai

SREDNJOVJEKOVNA
BOSNA

POLITI(cid:4)KI POLOŽAJ BOSANSKIH VLADARA
DO TVRTKOVE KRUNIDBE
(1377. g.)
EMINEX
ZAGREB 1994.
1

5
I. O postanku bosanske države ili to(cid:1)nije o po(cid:1)ecima
politi(cid:1)ke organizacije na bosanskom prostoru

Valja priznati da prikaz politi(cid:3)kog života neke države u srednjem vijeku nije
tako težak zadatak, pogotovo kad se prou(cid:3)avanju problema pristupa s
dobrim poznavanjem teorije i s još boljim izvornog materijala. (cid:4)ini mi se
tako(cid:5)er da smijemo zahtijevati od svakoga medijevista da oslobo(cid:5)en tereta
sadašnjosti u(cid:5)e u ispitivanje prošlosti, posebno ako je ta prošlost opte-
re(cid:2)ena nekim politi(cid:3)kim okovima.
Što se ti(cid:3)e Bosne, problem njezina politi(cid:3)kog razvitka rijetko je po-
stavljen kao isklju(cid:3)ivo znanstveni problem. To(cid:3)no je da je nedavno
napisana »Istorija srednjovekovne bosanske države«,1 ali je u njoj rije(cid:3)
stvarno o vladarima i njihovu vladanju, a ne o državi. Država kao poseban,
prije svega pravni problem, nije postavljen. (cid:4)ini mi se da bosanske zemlje
još nisu dobile svoju ustavnu povijest, i to u prvom redu zato što histori(cid:3)ari
i pravnici problem nastajanja države op(cid:2)enito i u južnoslavenskih naroda
posebno još nisu ozbiljno ni postavili. A ipak treba priznati da bi upravo
ra(cid:5)anje srednjovjekovne bosanske države moralo pobu(cid:5)ivati posebnu
pažnju i to ne samo zato što je ona, izgleda, me(cid:5)u svojim susjedama
najstarija, nego i zato što se hrvatska ili srpska »formula« nikako nisu dale
primijeniti na Bosnu.
Budu(cid:2)i da smo odlu(cid:3)ili da u razmatranju postavljenog problema idemo
svojim putem, osvrtat (cid:2)emo se unatrag samo na najvažniju literaturu, tek
toliko da pokažemo što nas je potaklo da iza(cid:5)emo iz okvira uobi(cid:3)ajenih
shva(cid:2)anja.
Prema tome pokušat (cid:2)emo najprije dati odgovor na pitanje kad je mogla
nastati - ne bosanska država! - nego organizacija politi(cid:1)ke vlasti na
bosanskom prostoru! Tek pošto izložimo taj problem, (cid:3)ekat (cid:2)e nas novi
zadatak, naime, da izložimo svoje mišljenje o tome kakav je bio položaj
Bosne od IX-XI. st. Pitat (cid:2)emo se da li smijemo ponoviti mišljenje his-
toriografije koja je zbog prividnog pomanjkanja izvora za to razdoblje
promatrala Bosnu kao hrvatski ili srpski privjesak!

1 S. (cid:2)irkovi(cid:3), Istorija srednjovekovne bosanske države, SKZ, Beograd 1964 (dalje =
Istorija).
5
Napokon, o politi(cid:3)kom položaju Bosne od XII. do XIV. st. valja ponovno
progovoriti i zato Što u jugoslavenskoj historiografiji postoje o tome vrlo
razli(cid:3)ita mišljenja koja nas tjeraju da taj problem još jednom javno raspra-
vimo. Bogati izvorni materijal za to razdoblje nam omogu(cid:2)uje da možemo
razotkriti djelatnost i politi(cid:3)ki položaj Bori(cid:3)a, Kultna, Bribirske gospode i
napokon Kotromani(cid:3)a, pa (cid:2)emo se truditi da osvijetlimo i njihov politi(cid:3)ki
položaj, ali i politi(cid:3)ki položaj bosanskih zemalja u njihovo vrijeme.
Htjeli bismo na kraju napomenuti da ne(cid:2)emo bez potrebe ulaziti u
druge, iako vrlo zanimljive probleme (na primjer, problem crkve bosanske,
zatim problem društvenog ili gospodarskog razvitka u bosanskim zemljama
itd.) jednostavno zato što se moramo ograni(cid:3)iti na politi(cid:3)ke odnose.

* * *
Zaista nema razloga da ne ponovim svoje mišljenje o problemu po-
stanka država u Južnih Slavena iz 1978. g., kad sam ustvrdila da on »teoretski
još nije postavljen«2. Isto je tako to(cid:3)no »da su pravnici pokušavali i poku-
šavaju, nažalost, bez dovoljnog poznavanja srednjeg vijeka, nametnuti
histori(cid:3)arima svoja shva(cid:2)anja o ra(cid:5)anju država koja je nemogu(cid:2)e prihvatiti.
Ta kako možemo prihvatiti teoriju prema kojoj je Trpimirova darovnica
»rodni list« hrvatske države? Ne samo zato što je Trpimirova darovnica grubi
falsifikat splitske crkve, nego i zato što se proces nastajanja jedne države ne
može svesti na pojavu jedne darovnice! A pravni(cid:3)ka neprihvatljiva teorija
prema kojoj se država javlja tobože tada kad je klasnom društvu potreban
»aparat sile«, može se mirne duše odbaciti i strpati u neki zaostali katekizam.
Takva shva(cid:2)anja sa stvarnim historijskim razvitkom uistinu nemaju nikakve
veze. Isto je tako, po mom uvjerenju, potpuno bespredmetno tražiti kao
preduvjet ili kao podlogu za nastajanje politi(cid:3)ke vlasti ili države neko
klasno diferencirano društvo! Ta kada društvo nije bilo diferencirano! To
je tobože marksisti(cid:3)ki recept za otkrivanje države koji je odli(cid:3)no poslužio
i histori(cid:3)arima i pravnicima da državne organizacije u Južnih Slavena
uskrise tada i u tom razdoblju koje je pojedincima najviše odgovaralo.
Slovenski su histori(cid:3)ari i pravnici u tom poslu došli najdalje jer su potrebnu
diferencijaciju za državu (neslobodni s jedne i doma(cid:2)e plemstvo s druge
strane) našli ve(cid:2) u VIII. st. Hrvati su, naprotiv, mnogo lošije prošli, bez
obzira na to da li su o postanku hrvatske države pisali pravni histori(cid:3)ari ili
»(cid:3)isti« histori(cid:3)ari. Prema jednima i drugima se tobože vladaju(cid:2)i sloj
pojavljuje tek u IX. st. To zna(cid:3)i valjda da su se do toga vremena zadovoljavali
2 N. Klai(cid:3), Iz problematike srednjovjekovne povijesti Bosne, Prilozi Inst. za istoriju u
Sarajevu, God. XIV, br. 14-15, Sarajevo 1978, str. 28, (dalje = Iz problematike).
6
nekim an(cid:5)eoskim besklasnim društvom koje nije htjelo više od dvjesta
godina na vratima Jadrana (cid:3)uti za gospodu! Tako su slovenski i hrvatski
prijedlozi za prepoznavanje po(cid:3)etaka države bili tako beznadno namješteni
da ih nije bilo mogu(cid:2)e prihvatiti niti tada kad se seoba Slavena stavljala u
VII. st.
Razumije se da Bosna u takvim »naprednim« društvima i državama nije
po mišljenju istih autora imala što tražiti.
Stoga mislim da su postoje(cid:2)e pravni(cid:3)ke i histori(cid:3)arske bajke o postanku
država njihova zaista neuspjela primjena otrcanih, tobože marksisti(cid:3)kih
recepata za prepoznavanje »ro(cid:5)enja« države u Južnih Slavena. Utoliko više
što je taj recept dobio izrazito nacionalnu primjenu. Ako vladaju(cid:2)i sloj nije
doma(cid:2)i nego tu(cid:5)i, onda to nije država!3 A slovenska je država ipak u VIII.
st. postojala, iako, kako (cid:2)emo kasnije pokazati, Conversio naziva Gorazda
-kakan!
Zato mislim da (cid:2)e i pravnici i histori(cid:3)ari morati izmisliti druga(cid:3)ije
formulare za ra(cid:5)anje države, i to naravno tada kad nam jasno i posve
odre(cid:5)eno kažu što je uop(cid:3)e po njihovu mišljenju država u srednjem vijekul!
Tako dugo dakle dok se spomenuti stru(cid:3)njaci ne slože, ne preostaje
nam drugo ve(cid:2) da razmatramo razvitak politi(cid:1)ke vlasti u Južnih Slavena,
napose u Bosni, jer ne vidimo razlog zbog kojega bismo jednu vlast, na
primjer onu u Hrvatskoj, nazvali državnom, a onu u Bosni u isto vrijeme
nedržavnom! Ako je razlika izme(cid:5)u države i tobože saveza plemena u boji
zastave ili u uniformi zastavnika, a ne u kvaliteti vlasti, onda zaista nema
razloga da svaku politi(cid:1)ku vlast ne nazovemo državnom ili, drugim
rije(cid:3)ima, taj izmišljeni, svadljivi i zloupotrebljavani termin država jedno-
stavno izbacimo iz naše historiografije.4
Zato tako dugo dok i kod sebe ne odgojimo stru(cid:3)njake medijeviste koji
(cid:2)e, promatraju(cid:2)i i evropske primjere, obra(cid:5)ivati to zanimljivo pitanje, ne
preostaje nam drugo »nego da pokušamo dati odgovor u okvirima danas
op(cid:2)enito rješavanog problema u našoj historiografiji«.5
To zna(cid:3)i, postavit (cid:2)emo pitanje: kada je u Južnih Slavena organizirana
politi(cid:1)ka vlasti Svjesni smo da, postavljaju(cid:2)i takvo pitanje, (cid:3)inimo svoje-
3 Vidi S. Vilfan, Rechtsgeschichte der Slowenen, Grazer Rechtsund Staatswis-
senschafliche Studien, Band 21, Graz 1968, str. 49.
4 Stoga sam ve(cid:2) 1971. g. u svojoj prvoj sintezi najstarije povijesti Hrvata govorila o
organizaciji politi(cid:3)ke vlasti, a ne o organizaciji države. Vidi N. Klai(cid:3), Povijest Hrvata u
ranom srednjem vijeku, Zagreb 1971, str. 141-148 (dalje = Povijest Hrvata I).
5 Iz problematike, str. 28.
7
vrsno nasilje nad ranim srednjim vijekom i to »iz dva razloga: prvo, (cid:3)itav
smo proces sveli na jednu njegovu komponentu, a drugo, namjerno smo
poistovjetili svaku trajnu organizaciju politi(cid:1)ke vlasti s državom\ Takav
izlaz iz problema name(cid:2)e prije svega terminologija ranoga srednjeg vijeka.
Naime, svaki medijevist zna da su razli(cid:3)iti termini za vladare, velike i male,
sami po sebi najslabiji oslonac za zaklju(cid:3)ivanje. To osobito vrijedi za
slavenski rani srednji vijek, za slavenske vladare koji po evropskim pisar-
nama i skriptorijima dobivaju zaista vrlo razli(cid:3)ite naslove«.6
Dakako, takva uistinu najšira definicija pruža nam mogu(cid:2)nost da, ili
svaku politi(cid:1)ku vlast ili niti jednu (ne) nazovemo državom, pa otpadaju
sumnje koje su mu(cid:3)ile stariju historiografiju, pogotovo neke autore koji
župansku vlast nisu htjeli poistovjetiti s državom smatraju(cid:2)i da ona nije
dovoljno jaka. Ali, ovakva je definicija pogodnija i zato što nas rješava
dužnosti da u zaista razli(cid:3)itoj latinskoj terminologiji ranoga srednjeg vijeka
izabiremo onaj termin koji bi odgovarao našem pojmu države.
Druga teoretska pretpostavka koja je nužna, a izvorima ju je nemogu(cid:2)e
dokazati, jest težnja i potreba odnosno neophodnost svake ljudske zaje-
dnice da nakon naseljenja na odre(cid:5)enom teritoriju organizira, tj. stvori,
imenuje, postavi itd., nekoga tko (cid:2)e (cid:3)uvati zajednicu unutra i prema vani.
To nije proces od danas do sutra, nego dugotrajno, ponekad stoljetno
okupljanje manjih politi(cid:3)kih cjelina oko prvotne jezgre. Suvišno je, po
mom uvjerenju, razbijati glavu s nazivima prvotnih vladalaca. I tako nam
doma(cid:2)i nazivi nisu poznati. Bitno je u procesu stvaranja država ili politi(cid:3)ke
vlasti uop(cid:2)e u Južnih Slavena nešto drugo, naime, na(cid:3)in kako su došli na
Balkan, odnosno »društvena formacija« u kojoj su došli. (cid:4)ini se da rani
srednji vijek svjedo(cid:3)i da su samo dvije ve(cid:2)e skupine Hrvata i Srba uspjele
pretvoriti svoje etni(cid:1)ko ime pod kojim su se doselili u politi(cid:1)ki pojam, u
državu!
Nije neobi(cid:3)no da je i starija historiografija po(cid:3)injala politi(cid:3)ku or-
ganizaciju Bosne s doseljenjem Avara i Slavena. Ali, nije bilo sloge u tome
kako su bile velike hrvatska i srpska jezgra, pa se pre(cid:3)esto pojedno-
stavnjivala slika doseljenja na taj na(cid:3)in da se tvrdilo kako su tobože Hrvati
i Srbi podijelili izme(cid:5)u sebe gotovo (cid:3)itav doseobeni prostor.
Me(cid:5)utim, neki autori, a me(cid:5)u njima se našao i Vjekoslav-Klai(cid:2) koji ve(cid:2)
u prikazu slavenske seobe upozorava svoje suvremenike da »samo dvije
oblasti, najzapadnija i najisto(cid:3)nija zadržaše narodna imena: hrvatsko i
6 N. dj., str, 28.
8
srbsko; ostale oblasti ovim u sredini dobiše imena budi plemenska, budi
mjestna - topografijska«.7 Dok je tako nepristrano promatrao najstariju
povijest i prve po(cid:3)etke Bosne, u daljnjem je prikazu ipak podlegao i
tadašnjem op(cid:2)em uvjerenju da su se uz »oblast« Bosnu razvile dvije države
(cid:3)iji vladari po(cid:3)inju, razumije se, pružati ruke prema toj oblasti.8 Ipak Klai(cid:2)
dopušta da je u X. st. Bosna banovina, koja se u XI. st. »spominje u istom
redu sa kneževinom Dukljom i Srbijom«, ali ipak Bodin postavlja u njoj
kneza Stjepana.9
Prema tome, koliko god je Klai(cid:2) za ono razdoblje u kojem je pisao bio
nepristran, ipak valja priznati da niti on ovu »oblast«, nakon njezina više-
stoljetnog postojanja, ne smatra samostalnom i individualnom politi(cid:3)kom
cjelinom! Ni Klai(cid:2), ali niti ve(cid:2)ina autora nakon njega, kako (cid:2)emo vidjeti,
nisu sebi postavili pitanje kako je mogu(cid:2)e da su Bošnjani ili Usorani ili
stanovnici ostalih bosanskih pokrajina (cid:3)ekali do X. st. da im jedni ili drugi
susjedi postave nekoga kneza ili bana!
Budu(cid:2)i da je za ovu našu svrhu nepotreban historiografski prikaz (cid:3)itava
problema, osvrnut (cid:2)u se na neka novija mišljenja, tek toliko da nam ona
budu povod za daljnja razmišljanja.
S. (cid:2)irkovi(cid:3) je kao što je poznato napisao 1964. g. »Istoriju srednjo-
vekovne bosanske države« u kojoj je, posve razumljivo, raspravljao i o
njenom postanku.10 No, za prikaz doseljenja uzima vijesti o doseljenju
Hrvata i Srba u De administrando imperio i na osnovi njihovoj stvara
zaklju(cid:3)ak da su balkanski Slaveni »bar jednim delom zaista priznavali
vrhovnu vlast vizantijskih careva«. Pretpostavka mu se (cid:3)ini opravdanom
zbog toga što smatra da doseljeni Slaveni »u toku dugog perioda nisu imali
prostranijih i snažnijih politi(cid:3)kih organizacija«.11 Ne postavljaju(cid:2)i problem
politi(cid:3)ke organizacije doseljenika od VII. do IX. st. niti teoretski, ostavlja
»njihov razvoj u prvim vekovima po doselenju u punoj tami«, jer mu, kako
re(cid:3)e, nedostaju izvori. Me(cid:5)utim, (cid:3)ini nam se ponešto neobi(cid:3)nim da jedan
autor zna kakvo je u to tamno doba bilo privre(cid:5)ivanje (primitivna zemljo-
radnja i sto(cid:3)arstvo), a ipak ne može niti zamisliti kakvi su politi(cid:3)ki odnosi
prevladavali nad tim gospodarstvom. A što se ti(cid:3)e razvitka društva, (cid:1)irkovi(cid:2)
misli da su Slaveni nakon doseljenja ostali »na stupnju vojne demokratije
7 Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Zagreb 1882, str. 42 (dalje = Poviest Bosne).
8 N. dj., str. 43.
9 N. dj., str. 45.
10 Istorija, str. 37-43.
11 N. dj., str. 37.
9