SLOVBNIJA nosom šljunka, ali je u zapadnom i južnozapadnom dijelu dosta vlažno. Njegova ...

250 Pages·2014·62.77 MB·Croatian

SLOVBNIJA
nosom šljunka, ali je u zapadnom i nego i po visinama obrađena i nase-
južnozapadnom dijelu dosta vlažno. ljena. Veća se mjesta (Radeče, Se-
Njegova površina nije naročito rođna. vnica, Reichenburg, Krško) nalaze
Nekada je. tu bio Ptuj, a sađa je Ma- samo u đolini Save i donje Krke.
ribor najvažniji građ. Oba su grada Kraj donje Krke je veća Brežičko-
nastala pokraj zgodnog prijelaza Krška. Kotlina, koja je okružena ter-
preko Drave. cijarnim brežuljcima, a u srednjem
Dravsko se Polje produžuje, u ne- dijelu je đosta prostrana ravan, koja
što užoj Dravskoj Eavnici, u Među- je naširoko u vezi s hrvatskom Po-
miu’je i Hrvatsko-Slavonsku Podra- savinom, pa je zbog toga i toplija.
vinu. U njoj je, zbog toga, panonski Zato je brežuljasta ivica kotline do-
uticaj još dosta jak. Jedino znatnije bra vinogradarska pokrajina, a naj-
mjesto u njoj je Ormož, polazna točka bolja je po brežuljcima oko Brežica
željeznice za Ljutomer i Prekmurje. i Krškoga, koji su veća središta kraj
Zbog pretežno panonskog podneblja Save. Više gore uz Krku leži Novo
s vrlo toplim i pretežno vedrim lje- Mesto, najvažniji grad Dolenjske, ali
tom, svuđa je tuda, pored voćarstva bez inđustrije.
i živinarstva, jako razvijeno i vino- Gorjanci (do 1.181 m), koji okružuju
gradarstvo, najbolje u Slovenskim Kršku Kotlinu na jugu, čine granicu
Goricama (niskim tercijarnim bre- prema Hrvatskoj. Na njima su prve
žuljcima između Mure i Drave, koji uskočke naseobine.
se pružaju i u Međumurje) i u Ha- Uz gornju Krku, a osobito zapadno
lazama, južno od Drave. Tu se, oko od hje, počinje slovenački Kras. U
Ljutomera, proizvodi najbolje vino istočnom dijelu su samo manja kra-
u S. ska polja, na pr. Eačensko ili Grosu-
S one strane Slovenskih Gorica je peljsko i Dobrepolje, zatim Kibničko-
kraj Mure široka ravnica, na desnoj kočevsko. Među njima su većinom
strani Mure poznata pod imenom malo rodna vapnenjačka brda i viso-
Mursko Polje, s Ljutomerom i Gor- ravni s kraskim pojavama. Ipak je
njom Kadgonom, a na lijevoj široka ovdje zemlja đosta. obrađena i nasta-
Prekomurska Kavan, po kojoj teče njena, a najpustiji je predio Suha
rječica Lendava. To je već sasvim Krajina (zapadno od gornje Krke).
panonski predio. Glavna dva sređišta Prema zapađu i jugu zemlja se sve
su: Donja Lendava i Murska Subota. više diže. Na sjeveru se dižu na ju-
Sjeverni dio Prekmurja je opet ter- žnom rubu Ljubljanskog Barja veće
eijarno pobrđe, slično Slovenskim Go- visine s Krimom (1.106 m) u sređini,
ricama, ali je manje vinorodno i si- a na jugu na obje 'strane Kočevskog
romašnije je. Polja: Rog (1.100 m) i Goteniški Sne-
Među Dravskim Poljem i Savom, žnik (1.289 m). Sve su navedene pla-
čija se dolina od Kadeča dalje opet nine pokrivene ogromnim, djelomice
širi, i među Celjskom Kotlinom i Su- bukovim, a najviše jelovim šumama.
tlom, prostiru se opet brda s poje- U sredini se dižu široke visoravni
dinim prugama nižili tercijarnih ko- 700—800 m visoke. Sve je to kraska
tlina. Po njima teku veće vode, i tu zemlja, ali je ipak iskorišćen, obra-
se javljaju slojevi mrkog uglja i li- đen i naseljen svaki dio rodnije
gnita (ugljenokopi. kod Reichenburga grude. Gdje su ostale podzemne te-
i Brežica). I taj je predio po visinama kuće vode, one teku u tijesnim, gdje-
i blagim padinama dobro obrađen i gdje na kanjonski način izdubenim,
srazmjerno dobro naseljen. Što je dolinama (Išna, Kupa). Zato je ovaj
zemlja više otvorena prema panon- predio najmanje prohodan i najviše
skoj strani, to se sve više javljaju udaljen od željeznice.
vinogradi. Većih mjesta tu nema. Zapadno od gornje Kupe, koja teče
Spomenuti bi se moglo lječilište Ro- kroz škriljevastu zemlju, preko Loža,
gaška Slatina. Cerknice, Planine prema Idriji, nižu
Slično je i Dolenjsko Pohumlje se kraska polja, s ponornicama i pe-
između Save i gornje (i donje) Krke. riodičnim jezerima (Cerkuičko Jeze-
Među višim vapnenjačkim brdima su ro, Planinsko Polje i dr.). Taj niz
tercijarne kotline s ugljenim sloje- kraskili polja predstavlja gornji tok
vima, osobito u dolini Mirne (uglje- Ljubljanice, koja je nekada u čitavoj
nokop Krmel, kod Št. Janža). I tu je svojoj dužini tekla nad zemljom,_ a
zemlja ne samo u nizini i ravnici, kasnije joj je skaršćavanje premje-
- 237 —
SLOVENIJA
stilo nekoje dijelove pod površinu. Na jugu prelazi ovaj predio u vi-
Na kraskim poljima su znatnija soravni Ćećarije, gdje slovenački ele-
mjesta: Lož, Cerkniea, Eakek, Pla- menat prelazi u hrvatsko stanovni-
nina, Logatec. Ali sva ona, osim lo- štvo. Na trštansko-koparskoj obali
kalne trgovine drvom, zemljoradnje javlja. se ponovno uzan pojas pješ-
i stoearstva, nemaju ništa, što bi vri- čara, koji se, u sve širem pojasu, pro-
jeđilo da se spomene. dužuje u srednju Istru. Tu slovenačko
stanovništvo dopire od Istre do u
Zapađno od navedenih kraskih polja
blizinu donje Soče, do Štivana kod
diže se najviši dio slovenačkog’ Krasa:
Devina i do Jadranskoga mora. Tu
visoke grupe Sniježnik (1.796 m), Ja-
je Trst, koji je bio u starom dijelu
vornici (1.286 m) i Hrušica (1.300 m).
grada talijanski, ali su sva okolna
Njihovim istočnim rubom ide drža-
mjesta, neposredno uz stare gradske
vna granica između kraljevine SHS
bedeme, uvijek bila slovenačka. Isto
i Italije. Ogromne šume pokrivaju
tako je Kopar ostao talijanski grad.
ova uzvišenja. Nastavak Hrušice
a neposredno uz njega počinju slove-
prema sjeverozapadu je Trgovska
načka sela.
Šuma (do 1.495 m), koja dopire do
Austrijska S. obuhvata južni i cen-
srednje Soče. Na njenoj sjevernoj
tralni dio Celovačke Kotline, koja je
strani pruža se do Soče i do donje
na jugu okružena Karavankama, i do-
Bače pojas visoravni, u visini od
nji dio Ziljske Doline. Narodnosna
700—800 m na objema stranama Idrije,
granica ide sada od ušća rijeke La-
koja za svoj razvitak ima da zahvali
budnice (Lavant) bregovima između
rudniku žive.
Drave i Labudnice na južne vrhove
Jugozapadno od toga najvišeg po-
Sviniške Planine (Saualpe), a otuda
jasa slovenačkog Krasa su kotline
preko Krke na Celovac, gdje su sela
starotercijarnoga pješčara, koje čine
južno i istočno od grada još slove-
šire đoline s normalnim površinskim
načka, a sjeverno i sjeverozapadno su
tokovima. To su doline Kijeke, ko-
ponijemčena. Od Celovea iđe_ naro-
tlina kraj Pivke, gdje leže Postojna, dnosna graniea tik pokraj sjevero-
čuvena zbog svoje veličanstvene kra- istočnog kraja Vrpskog, na sjeverni
ske pećine, već na rubu kranjskog kraj Osojskoga Jezera (Ossiacher
terena. Najveća je Vipavska Dolina, See), pa po visinama istočno od je-
koja je u vezi sa Soškom Dolinom, zera prema Beljaku (Villach), koji je
kojom prelazi u široku nizinu. U još njemački, a ima na istoku i jugu
Vipavskoj se Dolini zbog toga javlja uz samu građsku teritoriju već slo-
već jak uticaj međiteranskog podne- venačka sela. Od Beljaka granica
blja, s ranim proljećem i vrlo toplim, između Slovenaca. i Nijemaca ide na
vedrim ljetom. Zbog toga je tu ra- glavni greben Dobrača, pa dalje po
zvijeno vinogradarstvo, čije je sre- Ziljskim Alpama do blizu trga Šmo-
dište Vipava, dok je obližnja Ajdov- hora (Hermagor). Tu se granica
ščina, koja je s Goricom vezana že- okreće prerna jugu preko doline, tako
ljeznicom, važna kao industrijsko sre- da je Šmohor s gornjim dijeloin Zilj-
dište. Ipak bura čini teškoće u zim- ske Doline još njemački, a sve. što je
skoj polovini godine. Osjetljivije istočno od Šmohora, slovenačko. Od
biljke (masline, smokva, bademi i t. d.) Šmohora ide granica pravo prema
mogu da se održe tek u okolini Go- jugu u Italiju, te kod Pontebbe-
rice. Pontaflja prelazi u talijansko-slove-
Među navedenim pješčanim kotli- načku narodnosnu granicu. Tu je da-
nama, Trštanskim Zalivum i. donjom kle trojna granica germanske, slo-
Sočom, leži najneplodniji dio slove- venske i romanske rase.
načke teritorije: Trštanski i Komenski Koruška se S., po površini i pri-
Ivras. Površina je tu ponajviše ka- rođi zemlje, ne razlikuje mnogo od
menita, bez šume, s neznatnom koli- ostale S„ od koje je dijele Karnvanke,
činom plodne zemlje. Tu su vino- Peca i Strojna. Celovačka Kotlina je
gradi, čuveni zbog jakih crnili vina, nisko, prostrano utolegnuće među
glavna osnova egzistencije. Svaki i alpskim planinskim vijencima. U le-
najmanji dio plođne zemlje brižljivo deno doba bila je ona sva pokrivena
je obrađen. Inače ne bi bilo moguće golemim leđenjacima, koji su je ispu-
živjeti na tako oskudnoj zemlji, gdje, njavali, dolazeći od zapada Dravskom
naravno, ne može biti većih naselja. i Zelskom Dolinom, u srednjem pre-
SLOVENIJA
djelu, kod Celovca, do visine 500 do januarska temperatura P0 do P5° C)
700 m, i dopirali do njenog istočnog hladne. Ipak zima ne dostiže visinu
ruba. Zato imaju brežuljci u njoj kao u Celovačkoj Kotlini. Zbog bli-
značajne oblike: okrugle kupe, oble zine Alpa i mnogih oblačnih dana,
oblike, i, na mnogim mjestima, mo- ljeto nije naročito toplo (srednja jul-
rene, a za njima jezera. Zbog toga je ska temperatura 19 do 20° C). Toplije
Celovačka Kotlina zemlja bezbrojnih je ljeto, s većim brojem vedrih dana,
jezera, velikih i najmanjih. Neka su na nižim brežuljcima i ravnicama na
od njih đjelomice otekla, pa su preo- jugoistoku i istoku; gdje je već zna-
braćena u močvare ili bare. Najveće tan uticaj Panonske nizine.
je Vrpsko Jezero. koje je srazmjerno
Klimatski uticaj Jađranskoga mora
plitko, i zbog toga zgodno za kupa-
ograničen je na talijanski dio S.,
lište i ljetovalište (glavna su središta
gdje međiteranski uticaji dopiru u
saobraćaja sa strancima na jezeru
đolinu uz Soču, uglavnom do Kanala.
Poreče [Portschach], i Vrba).
i uz Donju Vipavu. Inače se ti uticaji
Površina Celovačke kotline je ra- .
osjećaju u uzanom pojasu na Krasu
znolika. Ravnice ima kraj Drave,
tek uz more, i naravno, u veneeijan-
gdje u uskom pojasu uz Rijeku, od
sko-slovenačkoj teritoriji, koja se diže
Beljaka do ušća Bele, leže Donji i
kraj prostrane ravni. Samo je ovdje
Gornji Rož, đalje Podjuna, šira ra-
zima zaista topla, ukoliko ne duva
van među Dravom, Pecom i Obirom.
bura, koja je osobito u Trstu, veoma
Na lijevoj strani Drave je Celovačka
jaka. Ljeto je, naravno, veoma vruće.
Ravan s Gosposvetskim Poljem (Saal-
felđ), gdje je nekada bilo sjeđište Za pođneblje S. karakteristično je
slovenačkih vojvoda stare Karanta- izobilje vodenih taloga (1.000 do
3.000 mm na godinu). Njih ima najviše
nije, i valovita Velikovska Ravnica,
među Dravom i Svinškom Planinom. u pojasu od Julijskih Alpa do Snije-
Celovačka Kotlina je naseljena od žnika (3.000 mm), a najmanje u ni-
prilike isto onako gusto kao i ostala skom pređjelu istočno od Maribora,
S. Njeno je stanovništvo zaposleno a i tu ih je još uvijek oko 1.000 mm.
uglavnom ratarstvom i stočarstvom, Na jugozapađu talozi đostižu mak-
a vrlo je važno i šumarstvo. Šume su simum u jesen, a na sjeveru i sje-
velikim đijelom svojina njemačkih veroistoku ljeti. Inače nema u S. ni
veleposjeđnika. Željezoindustrijsko jednog godišnjeg doba, u kome ne bi
mjesto su Borovlje s obližnjom Bi- bilo za vegetaciju prosječno dovoljno
stricom. Inače ova zemlja ima izra- kiše. Značajna je vanredno velika
zito agrarni značaj, i gradovi i tr- vremenska promjenljivost, osobito
govi, kao na pr. Velikovec, Pliberk, zimi: rijetko kad traje jači mraz ne-
i t. d., samo su trgovačka i admini- prekidno duže vremena. Jesen je obi-
strativna središta. Nešto više indu- čno vrlo duga i jako topla, a prava
strije i trgovine ima u Celovcu, gla- zima počinje tek krajem decembra.
vnom gradu Koruške pokrajine, i u U tome se pokazuje uticaj Jadran-
Beljaku, koji se u posljeđnjim dece- skog mora, koji inače, zbog visokih
nijama, zbog žive trgovine i saobra- i širokih planina među Risnjakom i
ćaja s Italijom (drvo), veoma razvio. Triglavom, ne može da đođe do svoga
U pogledu saobraćaja Celovačka je punog izraza.
Kotlina prolazna zemlja. Ima tri do- Celovačka Kotlina razlikuje se od
bra puta, sada automobilske ceste, ostale slovenačke teritorije u pogleđu
koje vode preko Karavanki na Gor- pođneblja time, što ima oštrije pod-
nju Savu, i dvije željeznice, jedna neblje. Zbog toplotne inverzije, koja
ide glavnom đolinom preko talijanske se javlja u toj, sa svih strana sasvim
teritorije kod Trbiža, a druga kroz zatvorenoj kotlini, u vanredno jakom
karavanski tunel (preko 8 km) kod obimu, zime su vrlo stuđene. Ali i
Jesenica. Osobito je važna željeznica, ljeto je srazmjerno hladno, tipično
koja vodi kroz Beljak i Trbiž u Ita- alpinsko. Zato je karakteristično, da.
liju, jer je to za istočnu Austriju je- se tu ne goji kukuruz, a mjesto pše-
dina neposredna željeznica u Italiju. nice ima u izobilju raži, mnogo više
Pođneblje u S. je umjereno. Zime nego u ostaloj S. Vinova loza ne može
su u centralnom pređjelu, osobito u da uspijeva, osim sasvim usamljeno.
Ljubljanskoj Kotlini i u zatvorenim na jednom mjestu kod Žigare Vasi,
dolinama i kraskim poljima (srednja gdje je kraj otvoren toplomu južnom
— 239 —
SLOVENIJA
vjetru, koji dolazi dolinom Bele preko dene sirnice, koje izvoze sir. Najbolji
Alpa. je bohinjski sir iz Julijskih Alpa.
S. se obieno oznaeuje kao industrij- Jako je razvijeno gojenje svinja,
ska zemlja. Ali ona je industrijska samo svinje ne krme žirom i kuku-
zemlja samo, ako je upoređujemo ruzom, već poljskim proizvođima i
s ostalim pokrajinama naše kralje- otpacima iz kuhinje. Konji se upo-
vine, koje imaju još manje tvornica trebljavaju za kola. Ostale domaće
i inđustrije nego S. Prema pravim životinje, na pr. magarci. ne goje se
inđustrijskim predjelima Evrope treba gotovo nigdje. Znatan dio prihoda
još uvijek označiti S. kao poljopri- đonosi seljacima u S. prođaja stoke.
vrednu zemlju, jer od cjelokupnog Šume u S. zauzimaju gotovo polo-
stanovništva S. skoro dvije trećine vinu površine. Od toga ima 38—40%
(65%) su zaposlene u poljoprivredi, četinarske, 32—34% lisnate i 28—30%
stočarstvu i šumarstvu. mješovite šume. Uopće je 94% visoke
E S. je po zvaničnoj statistici, 94-7% šume. Znatan dio šumske površine je
produktivne i 5‘3% neproduktivne po- u vlasteoskom posjedu. Veleposjedi,
vršine. Od produktivne površine, koja koji bi obuhvatali velike areale izo-
iznosi 1,533.790 ba, otpada na njive rane zemlje i livađa, u S. su, izuzevši
20'73%, na voćnjake 16'95%,^ na paš- Prekmurje, izuzetak. Veleposjedi. koji
njake 13'59%, na šume 46'37%, i napo- su većinom imanja negdašnjeg nje-
sljetku, na bare i močvare 0'19%. Vidi mačkog feudalnog plemstva, imaju
se dakle, da njive i vrtovi čine u S. najviše šuma. Ipak je šuma uglavnom
jedva nešto više od jedne petine cje- podijeljena još dosta ravnomjerno;
lokupne produktivne površine. Uz taj skoro sve srednje i veće seoske kuće
srazmjerno sigurno vrlo mali pro- imaju pored njiva i šume. Šuma je
cent treba još dodati, da kvalitet ze- rezerva, iz koje seljak u S. pokriva
mlje S. nije prvoklasan, i da se po troškove. Inače bi mu ekonomija bila
rodnosti nikako ne može upoređivati vrlo često pasivna.
na pr. s Banatom ili Srijemom. Ze- Gustoća stanovništva u S. iznosi
mlja u S. se mora dobro gnojiti i ra- 65 ljuđi na kv. km. S. je dakle, po-
cionalno obrađivati, pa tek onda daje slije Vojvodine, naša relativno naj-
priličan prinos. naseljenija pokrajina. Ali pravu sliku
Za slovenačku poljoprivređu _ je ka- o značenju tih brojeva đobivamo tek
onda, ako uzmemo na um, da je S.
rakteristično, da se tu goje najrazno-
alpinska, brdovita, djelomice čak kra-
vrsnije kulture, ali ni jedna u naro-
ska zemlja, i da je samo petina cje-
čito velikoj množini. Sadi se prije
lokupne površine u njivama. Na sva-
svega vrlo mnogo krompira (13% njiva
je zasađenih krompirom), relativno koga seljaka u S. dolazi dakle vrlo
malo izorane zemlje. Stoga. po zva-
više nego u ma kojoj drugoj našoj
pokrajini. Zatim dolaze kukuruz, pše- ničnoj statistici, u S. prevlađuje mali
posjed. S. je upravo klasična zemlja
nica, raž, ječam, zob, keljda, proso,
mafog posjeđa. Veliki dio seoskih go-
pasulj, repa, kupus, korijenje. Got.ovo
spodarstva je pasivan, ili bar tako
svaka seoska kuća ima sve te kul-
blizu pasivnosti, da svaka izvanre-
ture, ni jedna se od njih ne goji u
dnost (grad, požar. veliki porezi i t. d.)
tako pretežnoj množini, da bi to omo-
povlači poremećaj ravnoteže u eko-
gućilo specijalizaciju. Zato seljaci
nomiji. Stoga se svaki, i najmanji
imaju kadšt.o samo po malo ovih ili
prihod od šume i od stočarstva mora
onih produkata, prema tome kakva je
pažljivo upotrijebiti. Gdje to nije
ljetina, a pojedine od njih, osobito
moguće, potrebna je zarađa van po-
pšenično brašno, moraju skoro svuđa
ljoprivi*ede. Gdje nije bilo inđustrije,
kupovati.
nastupilo je iseljavanje.
Seljak u S. ne posvećuje stočarstvu
manje pažnje nego poljoprivređi, Sirovina za industriju S. nema u
izobilju. Industrijske se biljke rnalo
možda čak i više. Ovce se goje u saj
goje. U Savinjskoj Dolini goji se
svim neznatnom obimu, a koze još
mnogo hmelj, i to gotovo sve za izvoz.
manje. Poglavita domaća životinja je
Lan se goji u neznatnoj mjeri. Še-
govedo. Gotovo svuda su uvedene
dobre alpinske pasmine. U mnogim ćerne repe nema, ni duhana, ni svi-
krajevima su uređene mljekare, koje lene bube.
izvoze mlijeko ili proizvode od mli- Ali zato S. ima dobro razvijeno ru-
jeka. U planinskim predjelima su uve- đarstvo. Osim ug'lja kopa se olovo u
— 240 —
SLOVENIJA
Črni, u Mežiškoj Dolini. To je velik, dila moderna industrija. Zatim je u
moderno uređen rudnik, s velikom to- tom predjelu veće bogatstvo ruđa,
pionieom. Rastopljena ruda ponaj- osoMto uglja. Tu su pođignute i prve
više se izvozi. Manji rudnik za olovo željezničke pruge, a tu se najviše ja-
ima i u Litiji. Svi ostali ruđnici vljao i uticaj susjedne austrijske
olova, žive, mangana, željeza i t. d. industrijalizacije.
napušteni su, jer nije bilo dovoljno
Među najrazvijenije industrijske
ruđe za modernu proizvodnju. Veliki
grane u S. spada teška industrija že-
rudnik žive u Idriji, drugi u Evropi,
ljeza, koja ima svoja središta u Jese-
ostao je pod talijanskom vlašću, a
nicama, u Štorama kod Celja i u Ra-
isto tako i rudnik cinka i olova kođ
vnama kod Guštanja. Lakša indu-
Rablja, u zapadnim Julijskim Al-
strija _ željeza je u Ljubljani, kod
pama.
Kamnika u Tržiču, u Kropi, u Celju
S. ima mnogo uglja. ITgljeni rudniei i Mariboru, a manja još u nekim al-
su: u Trbovljama, Hrastniku, Zagorju pinskim mjestima. Tekstilne indu-
i kod Laškoga, kod Velenja, u Rei- strije, koja proizvođi ponajviše pa-
chenburgu, kod Kočevja, u Krmelju mučnu robu i platno, a u manjoj
kod St. Janža.; ima još nekoliko ma- mjeri_ i vunenu robu, ima u Tržiču,
njih. Cjelokupna produkcija uglja u Kranju, Litiji, Ljubljani, Št. Pavlu
S. iznosi skoro polovinu cjelokupne
u Savinjskoj Dolini i Kočevju. Tek-
produkcije u našoj državi. Ali sav
stilne kućne radinosti nema nigdje
ugalj u S. je iz tercijarnog doba, pa
više, osim čipkarstva, koje cvjeta u
je ili mrki ugalj ili čak lignit. Naj-
pređjelu između Škofje Loke i Idrije.
boljeg, t. j. crnog uglja, S. nema. Ne-
U Domžalama je jako razvijena in-
znatni rudnik kod Orlja blizu Lju-
đustrija proizvodnje slamnih šešira.
bljane je tako malen i primitivan, da
Jako se razvila industrija kože (Tržič,
ne đolazi u obzir.
Ljubljana, Šoštanj, Maribor i Ptuj).
S. ima mnogo vođene snage, što je Inđustrija drva, s obzirom na bogate
razumljivo s obzirom na veliku ra- šume, nije đovoljno razvijena. Drvo
znolikost u terenu i obilje vodenih se izvozi najviše kao drvo za građu
taloga, raspoređenih ravnomjerno na i đaske. Zato ima gotovo u svirn pre-
sva godišnja vremena. Elektrifikacija
đjelima mnogo velikih i manjili pi-
S. stalno napreduje. Najveća dva pod-
la.na, koje rade za izvoz. Većih tvor-
uzeća za proizvodnju električne snage
nica za razne proizvođe iz drva, za
su: Fala na Dravi, iznad Maribora, i
kemijsku preradu drva i t. d. ima u
Završnica, blizu Bleda. Manjih ima
gornjoj Mislinjskoj Dolini, u Pol-
po selima. Razvitak elektrifikacije
zeli kod Celja, u Majšpergu kod Ma-
sprečava oskudica kapitala.
ribora, u Sevnici kraj Save. Tvornice
Topli i mineralni izvori, ljetovališta za proizvođnju papira i kartona na-
i klimatična lječilišta su: Bled, Bo- laze se u Vevčama-Medvodama, Tr-
hinj, Ivranjska Gora, Rogaška Sla- žiču, Radečama. Pokućstvo se proi-
tina, Dobrna, Topolšica, Laško, Rim- zvođi ponajviše u okolini Ljubljane,
ske Toplice, Radenci. U Alpama je u Konjicama s okolinom i u Mari-
živ saobraćaj turista.
boru. Kemijska je industrija zastu-
Industrija u S. primorana je dakle, pana u Mostama kod Ljubljane, u
da znatnim dijelom uvozi širovine. Hrastniku, u Celju, u Rušama kod
Što se tiče geografskog položaja indu- Maribora. Barutna tvornica ima u
strijskih poduzeća, treba naročito na- Kamniku. Staklane se nalaze u Za-
glasiti, da imamo dva različna pre- gorju, Hrastniku i u Straži kod R.o-
djela. Skoro čitava industrija kon- gaca. Tvornice cementa su u Moj-
centrirana je na teritoriji uz željez- strani blizu Jesenica, u Trbovljama
nicu Maribor—Celje—Zidani Most— i Zidanom Mostu. Srazmjerno malo
Ljubljana—Vrhnika, i na teritoriji ima tvornica za preradu agrarnih
sjeverozapadno ođatle, dok je predio produkata. Parni mlinovi se napu-
južnoistočno od navedene željezničke štaju; ima ih još samo u Celju i Ma-
pruge skoro potpuno bez industrije. riboru. Tvornice za preradu mesnih
Uzrok intenzivnijoj industrijalizaciji proizvoda ima samo u Mariboru, a
na sjeverozapadu su veće vodene Vrhnici i u Ljubljani. Velike pivare-
snage, koje su od. vajkada pomagale, su u Ljubljani, u Mariboru i u Žalcu-
da se u alpinskim đolinama razvilo Laškom; manje su napuštene. Velika
obrađivanje željeza, koje je naslije- tvornica duhana je u Ljubljani. Tvor-
— 241 — 1S
SLOVENIJA
nica primjesa za kavu ima u Ljublja- —Trst). S druge strane opet S. nema
ni, Mariboru i kod Ivamnika. dovoljno željezničke veze s Hrvat-
Velika su inđustrijska središta, skom, što je posljedica mađžarske
gdje se stanovništvo većinom izdrža- željezničke politike. Zato su S., iako
va samo od industrije: Jesenice, Tržič, ona ima srazmjerno gustu mrežii.
Ljubljana, Celje, Maribor i, naravno, neophodno potrebne pruge među Ko-
veća rudarska središta. U industriji čevjem i riječkom prugom. Pruga
su zaposleni većinom domaći i okolni među Novim Mjestom i Karlovcem
seljaci. Ke smije se, osim toga, izgu- sagrađena je tek 1908. Veza s Prek-
biti iz vida, da su najveća industrij- murjem i Murskim Poljem, koji su
ska poduzeća u posjedu Nijemaca, od 1918 imali potpuno izolirane želje-
domaćih ili stranih, privatnih lica ili znice, načinjena je već 1924, pomoću
dioničarskih društava. nove pruge Ormož—Ljutomer—Mur-
Baš zato, što je industrijalizacija S. ska Sobota.
sporo napređovala, veliki je dio sta- Za trgovinu je S. važna pokrajina,
novništva tražio zarađe u tuđini. Ise- jer najveći dio saobraćaja za Austriju,
ljavanje je dostiglo vrhunae 1890 do Njemačku. čehoslovačku i Italiju. i
1910. Tada se iselilo iz S. najviše, na- obratno, ide slovenačkim željeznicama.
ročito muških. Samo manji dio tih Iz S. ide u inozemstvo deset pruga,
iseljenika vratio se u domovinu. dok iz Srbije idu u inozemstvo samo
Saobraćaj je u S. uglavnom dobar. tri. Zato je trgovina u S. postala vrlo
Transport tovarnim životinjama nije živa (glavno sređište joj je, dakako.
više nigdje u običaju, pa ni u pla- Ljubljana), iako S. jako nedostaje
ninskim predjelima. Cesta ima gotovo neposredan izlaz na more.
svuda u velikom broju, i one su bile
Stanovništvo S. je u narodnom p_o-
uvijek u srazmjerno vrlo dobrom
gledu dosta jedinstveno. U S. stanuju
stanju. Ceste su većinom državne i
kompaktno Slovenci. koji čine 93'2%
oblasne, zatim sreske; samo manje su
cjelokupnog stanovništva. Srba i Hr-
općinske. I telegrafska i telefonska
vata je 1921 bilo 10.721, t. j. 1%, i topo-
mreža je srazmjerno gusta. Kijeka za
najviše u glavnim centrima, ođnosno
plovidbu u S. nema. Samo se đrvo
u mjestima, gdje su garnizoni i veća
prevozi splavovima na pr. po Savi,
upravna sređišta. Narodne manjine
Savinji i Dravi. u S. su srazmjerno malo zastupljene.
Željeznička mreža u S- srazmjerno Neznatno jezično ostrvo čine Nijemci
je gusta. Austrija je upotrebljavala oko Ivočevja, doseljeni u 14 vijeku.
S. kao prijelaznu teritoriju za izlaz Njihov broj iznosi samo 12.000, a i
na more u Trst i Rijeku. Zato je S. među njima je naseljenih 5.300 Slo-
dobila željeznicu vrlo rano. Pruga od venaca. Područje Kočevljana izgleda
Beča—Graza, preko Maribora do Ce- na kartama prostranije nego što bi se
lja sagrađena je već 1846. To je naj- moglo zaključiti po statistici, jer je
starija željeznica u kraljevini. Do malorodno i slabo naseljeno. Nekoliko
1849 produžena je ova pruga do Lju- njemačkih sela sa seoskim stanovni-
bljane, a 1857 do Trsta. Osim toga ova štvom ima u S. samo još oko Apača
je željeznica dvostrukog kolosjeka. kraj Mure, iznad Radgone (oko 3.200
1860 svršena je pruga Pragersko— duša). Svi ostali Nijemci u S. (ukupno
Kanjiža, 1862 pruga Ziđani Most—
39.631, t. j. 3'8%) su doseljen elemenat,
Zagreb, 1863 Maribor—Celovac, 1873
i drže se samo u gradovima, trgovima
Št. Peter na Krasu—Rijeka i Lju-
i u većim industrijskim središtima,
bljana—Trbiž. Do 1894 sagrađena. je
a najviše na sjeveru, u blizini ^naro-
željeznica iz Ljubljane do Kočevja i
dne i državne granice, gdje ih je
Novoga Mjesta. Ali sve glavne pruge
umjetno održavao austrijski rezim.
upravljene su u pravcu prema moru,
Ali ne smije se zanemariti činjenica,
što danas, pošto je slovenačko Pri-
da su Nijemci u S. ekonomski još
morje s Rijekom i Istrom potpalo
uvijek jak faktor, jer imaju u rukama
pod Italiju, ima svoje nezgodne po-
znatan dio velikih' poduzeća raznih
sljedice. Neke pruge preko S. imaju
danas za ovu teritoriju znaeaj mrtvili struka.
napuštenih riječnih korita (na pr. U S. ima osim toga 14.897 (1*4%)
željeznica Jesenice—Bohinjska Bi- Mađžara, koji stanuju skoro svi u
strica, kao dio negdašnje 1908 sagra- selima uz granicu kod Donje Len-
đene, glavne pruge Austrija—Goriea dave.
— 242 —
SLOVENLJA
Po vjeri je S. skoro sasvim kato- njoj ima AJpa visokih, sređnjih i ni-
lička pokrajina. Samo 27.252, t. j. 2 6% skih, ima lijepih đolina Drave, Save
ima protestanata. Taj izuzetak čini i njihovih pritoka, u njoj je početak
samo Prekmurje, gdje je dobra če- monotone Panonske ravnice i pu-
tvrtina stanovništva protestanata stoši kameniti, kršni Kras (karst).
evangeličke vjeroispovijesti, koji su
Slovenačke Alpe mogu se grupirati
po narodnosti Slovenci. Tu je i ono
na Podravske, Posavske i Dinarske.
700 protestanata kalvinske vjeroispo-
Dravske planine sastoje se od Alpa
vijesti, koji su Madžari. Jevreji su
ZUjskih (ali ove nisu u oblasti sa-
u S. samo neznatno zastupljeni, što
dašnje Slovenije), Karnijskih i Ka-
je posljeđica historijskog fakta, da
ravanki s njihovim istočnim izđan-
su ili nekada austrijske vlasti satrle.
cima. Prve se sastoje iz pojasa kri-
Više ima Jevreja u Prekmurju. Od
cjeiokupnog broja Jevreja u S. (946) stalastih škriljevaea, paleozoika, tri-
642 ih je u Prekmurju. jasa, jure, a ponegdje i neogena. Kar-
Oblasti su u S. podijeljene u sre- nijsko bilo, karakterizirano je tere-
zove, koji su se prije zvali »politički nima bilura i devona, koji su nabrani
okrajn«, a srezovi u općine. Općine već u karbonskoj periodi, te su se na
su u jg. većinom male, iako obuhva- njima diskordantno naslagali marin-
taju često veći broj sela. ski^ i terestrični slojevi karbona, pa
L iteratura: Slovenska zemlja. zatim su se s njima složili slojevi
Opis slovenskih pokrajin v prirodo- perma i trijasa, u kojima ima erup-
znanskem, statistiškem, kulturnem in tivnih stijena. Sličnoga su sastava i
zgodovinskem obziru (Izdanje Matice Karavanke, po kojima ide sađašnja
Slovenske, 1892—1926); I. dio: S. Ru- naša granica. — Pohorje, krajni izda-
tar, Goriška in Građiščanska; II. dio: nak Dravskoga bila, ima jezgro od
S. Rutar, Trst in Istra; III. dio: S. granita i^kristalastih škriljevaca, a
Rutar, Beneška Slovenija; IV. dio: oblogu nešto od kretaceja, a naročito
Fr. Orožen, Kranjska; V. đio: Ferd. od oligocena. — U ovome terenu ima
Sendil, Kamniške ali Savinjske Alpe; mnogo kamenog uglja (Socka, Trbo-
VI. dio: M. Potočnik, Koroška; VII. vlje, Zagorje), stvorenog u zalivima
dio: Fr. Kovačič, Slovenska Štajer- i jezerima.
ska in Prekmurje; M. Slavić, Prek- Posavske planine granaju se po
murje (1921). gornjem porječju Save i po cijeloj
Veliki dio slovenačke teritorije Kranjskoj. One počinju s Triglavom,
obrađuje izvrsno djelo Norbert koji je najznačajniji vis Julijskih
Krebs, Landerkunđe der osterreichi- Alpa. Sastavljen je od jednolikih tri-
schen Alpen (1913, drugo prerađeno jasnih vapnenjaka, s nešto porfirit-
izdanje, Die Ostalpen und das heutige skih tufova u podini i lijasnih va-
Osterreich, 1 i 2 dio, 1928). Ovo đjelo pnenjaka na podnožju, blizu Bleda.
ima iscrpan registar geografskih i — Trijasni vapnenjaci su glavna
srodnih studija i knjiga o Alpama građa svih bregova, što se nižu dalje
i o pretežnom dijelu slovenske teri- u pravcu k istoku, u oblast Hrvatske.
torije; J. Rus, Slovenska zemlja. Ponegdje su ovi udruženi s kretacej-
Kratka analiza njene zgrađnje in skim vapnenjacima i pokriveni ter-
izoblike (1924); Fr. Erjavec, Slovenci. cijarnim terenom. Kod Ljubljane
Zemljopisni, zgodovinski politiški izbijaju na površinu i karboniferski
kulturni, gospođarski in socijalni škriljevci.
pregled (1923); M. Brezigar, Osnutek
Dinarske planine sastoje se najviše
slovenskega narodnega gospodarstva
ođ katova trijaskih pa kretacejskih
(1922); Rud. Badiura, Jugoslovanske
i eocenih. Na dva-tri mjesta ima i
Alpe, I. dio, Slovenija (1922); A. Melik
jurskih slojeva (titona, oolita i li-
i M. Kos, Slovenačka (Srpska Knji-
jasa). — Istra je zauzeta vapnenja-
ževna Zađruga, 30, 202, 1927, osobito
cima pola kretacejskim, a pola eoce-
u ovoj knjizi članak: A Melik, Geo-
nim, između kojih sistema leži jedan
grafski pregled Slovenačke).
osobeni, »liburnski«, kat mješovitog
A. Melik.
prijelaznog karaktera, gdje se zemlja
Geologija. Zemlja, na kojoj žive kolebala, te su bili čas morski zalivi,
Slovenci, zauzeta je sva svim gra- čas jezero. — Sa zonama tarinskih
nama Alpa, što ulaze u Jugoslaviju, vapnenjaka smjenjuju se zone pje-
ali ona ima nekoliko fizionomija; u skovitoga i laporovitoga fliša.
— 243 —
SLOVENKA
Za Sloveniju su karakteristični i čara, šljunaka, a manjim đijelom ođ
tragovi od leđenjaka, koji su se vapnenjaka. S. G. pružaju se ođ za-
s istočnih Alpa spuštali u clolinu Save pada-sjeverozapada prema istoku-
do Kadoljice, šaljući svoj šljunak čak jugoistoku, i u istom se pravcu spu-
do Ljubljane. U dolini Drave lede- štaju, gubeći se u Panonskoj Posa-
njaci su prelazili clalje i od_ Celovea. vini. Najviši visovi su Križev Vrh
J. Žujović. (633 m) i Kremberg (853 m), a _ sve
ostalo su niži bregovi. S. G. su jako
SLOVENKA, književno-poučni ča-
ispresijecane dolinama rječiea i po-
sopis. Izlazio je, pod uredništvom
toka, te, imaju vrlo valovit izgleđ.
Emila Čakre, u Novom Saclu 1860.
Jugozapadno od S. G., između Drave-
U. Dž.
gornjeg toka Pesnice-gornjeg toka
SLOVENSKA BANKA. Osnovana
Gorenje Pesnice, nalaze se bregnvi
je 1910. Centrala Šid. Kapital je 25.000. kraj Kozjaka. Sjevernim i sjevero-
Fondovi 43.665, ulozi 295.331 Din. Pred- istočnim podnožjem S. G. prolaze že-
sjednik je Jan D. Vloček. N. S. ljeznička pruga Štras—Radgona
SLOVENSKA BISTRICA, grad u Ljutomer i cesta Štras—Radgona—
Sloveniji, na jugoistočnom podnožju Murska Sobota—Čakovac, južnim ce-
Pohorja. Ima 1.240 stanovuika. Spo- sta Dravograd—Maribor—Čakovac i
minje se prvi put 1240, kad je već željeznička pruga Celje—Ptuj— Čako-
imala prava trgovanja. 1311 bila _je vac, a preko S. G. prolazi veći broj
u rukama Habsburgovaca, koji su je, kolnih i pješačkih puteva. P. V.
da bi oštetili salzburški Ptuj, mnogo j SLOVENSKI INSTITUT U PA-
pomagali. LT doba turskih upada S. RIZU. V. Institut Slovenskih Nauka.
B. je dosta stradala. Na zapadnom
SLOVENSKI JUG, politički ne-
kraju grada stoji veliki, 1623 sagra-
djeljni list za propagandu jugoslo-
đeni grad grofova Attems. — S. B. '
venskog jedinstva. Počeo je izlaziti
je sjedište sreskog suda, ima manju
1904. Poslije prekida obnovljen je,
tvornicu za izradu puceta i dosta za-
pod uredništvom Dr. B. Markovića,
nata'. U okolini ima vrlo dobrog vina.
1908 i izlazio je do 1912 u Beogradu.
Do glavne željezničke pruge vodi od
U. DS.
1909 3'8 km duga pruga. A. M.
SLOVENSKI KOMITET osnovan
SLOVENSKA KMETIJSKA
je 2/7 1924 u Parizu, sa zadatkom, da
STRANKA. V. u Dodatku. razvija djelatnost među Slovenima
SLOVENSKA LJUDSKA STRAN- u korist rasne, kulturne i ekonomske
solidarnosti, da izvede organizaciju
KA. V. u Dođatku.
svih sloveuskih novinara u Francu-
SLOVENSKA REPUBLIKANSKA
skoj, da na francuskom izda antolo-
STRANKA. V. u Dodatku. giju slovenskili pjesnika, da u perio-
SLOVENSKE EPARHIJE, najsta- dičnim sveskama objavljuje repr>
rije slovenske crkvene oblasti na Bal- dukcije najčuvenijih djela sloven-
kanskom Poluotoku. Za doseljene Slo- skih slikara i skulptora, da u Panzu
vene po Makedoniji i Epiru osnovane priređuje slovenske koncerte i t. d.
su u 6 i 7 vijeku naročite eparhije. B. M.
Tako je pod filipskom mitropolijom SLOVENSKO UMETNIŠKO DRU-
osnovana eparhija Velika i eparhija ŠTVO osnovano je 1899 u Ljubljani.
za pleme Smolena. Pod solunskim mi- 1900 godine priredilo je u ljubljan-
tropolitom bila je eparhija Servija skom Mjesnom Domu prvu slovena-
(kasnije Serfidža) i eparliija za plerne čku izložbu umjetnosti, gdje su prvi
Druguvita, a pod mitropolitom Larise put izložili kasnije vođe slovenackog
osnovane su eparhija Jezero i Rado- impresionizma. Ovo je društvo zi-
vižd. Sve te S. E. lcasnije su gotovo vjelo samo nekoliko godina. Kad su
potpuno pogrčene. B. G. na. drug'oj slovenačkoj izložbi prevla-
dali impresioniste, ono je raspušteno.
SLOVENSKE GORICE, bregovi i F. S.
brežuljci u Sloveniji, na granici SHS
SLOVENSKO UMETNIŠKO DRl -
i Austrije, izmedu rijeka: Gorenje
ŠTVO, organizacija sloVenačke nap
Pesnice-Mure-Drave-Pesnice, sjeverno
mlađe umjetnosti. Osnovano je 1926,
od Maribora, Ptuja i Ormoža. Sasta-
iz članova prijašnjega Kluba mladih.
vljene su od terćijarnih tvorevina,
Priređilo je izložbe moderne umjet-
marinske gline, zatim pijeskova, pješ-
244
SLOMŠEK
nosti u Pragu, Berlinu, Beeu i u vniku, ponajviše latinicom, ali nešto
Kovorn Sadu (1927). F. S. i ćirilicom, 1/5 1878—21/12 1884, 1878 do
1881 dvaput mjesečno, a 1882—1884 tri
SLOVENJ GRADEC, varoš u Slo-
puta na mjesec. Glavni mu je urednik
veniji, u Mislinjskoj Dolini, na Mi-
za cijelo to vrijeme bio prof. L. Zore,
slinji, malom pritoku Drave. Ima
ali se on kao takav potpisao samo na
1.111 stanovnika. U rimsko doba na-
prvih 7 brojeva, 8 broj potpisao je
lazila se ovdje veća naseobina Colatio,
(brijač) Antun Selak, a od 9 broja
koja je za vrijeme seobe naroda pro-
prve godine, pa dokle god je S. izla-
pala. U slovenačko doba postala je
zio, Vjekoslav Pretner, upravitelj
pod jakim građom na brdn, od koga
štamparije, u kojoj se list štampao.
ima svoje ime, nova naseobina, koja
S. je prestao izlaziti krajem 1884. zbog
se prvi put spominje 1091. Oko 1173
kampanje, što su je protiv njega po-
dobili su ovu zemlju grofovi Andechs-
đigli dalmatinski klerikalni krugovi,
Meran, osnovali su, vjerovatno u
kad je Zore ti 12 brozju 1883 počeo
sređini Mislinjske Doline, novu na-
izdavati, pod pseuđonimom Milivoj
seobinu, i dali joj ime susjednog,
Strahinić, svoju imitaciju Danteove
starijeg mjesta, koje se od ,toga doba
Komeđije: Objavljenje. Političko-lite-
zvalo Stari Trg. Novo mjesto dobilo
rarni program lista bio je, da pod
je prava trgovanja vjerovatno još
imenom Slovinei okupi i Srbe i Hr-
prije 1180. Nazvano je kasnije S. G.
vate. M. R.
(Windisch Gratz), nasuprot Njemač-
kome Gracu (Bayrisch Gratz). 1251 SLOGA. 1. Književni zabavnik.
đobili su MisHnjsku Dolinu akvilej- Izđao ga i uredio Emil Čakra 1862 u
ski patrijarsi i okružili S. G„ koji Novom Sađu.
se 1267 spominje kao varoš, ziđom. 2. Političko-književni, dnevni list.
— S. G. je sjedište sreskog pogla- Izlazio je, pod uredništvom Drago-
varstva i suđa. Ima nesto zanata, mira Brzaka, 1902 u Beogradu.
tvornicu koža i manju tvornicu kosa.
3. Politički, nedjeljni list. Izlazio
1903 uništila je vatra skoro polovinu
je, pod uredništvom Dr. Koste Bugar-
varoši. Na gornjem kraju Mislinjske
skog, u Somboru 1905—1914.
đoline nalaze se dva poduzeća za pre-
4. Političko-nezavisan organ ameri-
radu drva. A. M.
čkih Srba. Izlazio je u Pittsburgu
SLOVIĆ, visoravan u Bosni, južno 1910—1912, pod uredništvom M. St.
od Hrbljine Planine i Vitoroga, oko Stanojevića. U. Dž.
15 km istočno od grada Glamoča. Sa-
SLOMŠEK ANTUN MARTIN, la-
stavljena je od jurskih vapnenjaka;
vantinski biskup 1846—1862 (26/11 1800,
visoka je 1.508 m, i pruža se od sje-
Ponikve, kod Celja). Zaređen je 8/9
verozapađa na jugoistok. S. je dije-
1824. Služio je kao kapelan na Bi-
lom pušumljen, đijelom go i stjeno-
zeljskom, uz Sutlu, u Novoj Crkvi, i
vit; kraj njega vode seoski putevi,
kao spiritual u sjemeništu u Celovcu.
a građenih puteva nema.
1838 postao je nadžupnik u Vuzenici,
P. V.
1844 kanonik, 1846 celjski opat, i još
SLOVIN, kraska visoravan u Bosni,
iste godine lavantinski biskup. Kao
jugozapađno od Hrbljine Planine, a
svećenik i biskup S. zauzima prvo
istočno od sređnjeg đijela Glamočkog
mjesto u slovenačkoj historiji poslije
Polja. Sastavljena je od trijaskih i
čirila i Metoda. On je poznavao u
jurskih vapnenjaka, čiji se slojevi
dno duše svoj narod i shvatao je
pružaju u dinarskom pravcu, od sje-
etičku vrijeđnost ljubavi i poštova-
verozapada na jugoistok, a to je i
nja svog jezika i naroda već onda,
orografski pravac S. Visoravan je
kada je svuda vladalo opće mrtvilo.
nagnuta prema sjeverozapadu; na
S. nije bio samo reformator slove-
njoj su najviši vrhovi: kota 1.746 m,
načke škole, nego pravi pučki peda-
Veliki S. (1.669 m), Mali S. (1.586 m).
gog. S. je iz sve snage nastojao, da
Preko visoravni vode pješački putevi
digne svoj narod i svećenstvo, inte-
i staze, a građenih puteva nema. S.
lektualno i moralno. Time, što je
je tek mjestimice pod vegetacijom,
prenio biskupsku stolicu u Maribor,
sve ostalo je golo, stjenovito zemlji-
spasao je Slovence među Dravom i
šte. P. V.
Murom. Zbog svoje duboke religio-
SLOVINAC, list za knjigu, umjet- znosti S. se u slovenačkom narodu
nost i obrtnost, izlazio je u Dubro- poštuje kao svetac i otac.
245 —
SLJUBLJIVANJE VINA
L iteratu ra: Kosar, Anton Mar- branik na Krajini. 1558 Hrvatski sa-
tin Slomšek (1863); A. Međved, A. M. bor u Stenjičnjaku zamolio je kralja
Slomšek (1900); J. Brinar, Slomšek Ferđinanđa, da uzme pod svoju za-
kao peđagog. F. K. štitu, pored drugih nekih gradova, i
Novi S-, jer su hrvatska viastela tako
SLJUBLJIVANJE VINA je uobi-
osiromašila, da ne mogu više braniti
čajeno u vinarstvu u Kraljevini SHS.
svojih gradova. I đoista, kad su 1561
Vinogradi su zasađeni različitim vr-
Turci prvi put napali na S., odbra-
stama grožđa, koja se zajedno beru
nila ga je kraljevska vojska. S. je
i pomiješaju. Sljubljivanje je uobi-
postao kraljevskom tvrđavom. 1573
čajeno kod nas i u vinskoj trgovini;
dao ga je opraviti nađvojvoda Er-
sastoji se u tome, da se dva ili više
nest. 1578 Turci su osvojili i popalili
različitik vina pomiješaju. Vinskim
mjesto S. i samostan. Sabor kranjskih
zakonom je određeno, koja se vina
i štajerskih staleža u Bruck-u (1579)
smiju sljubljivati, i kf^o se sljublje-
ođređio je 5.000 forinata za popravak
na smiju u trgovini označivati.
S. 1581 popravljeni su ziđovi grada i
I. R.
samostana, ali su Turci već druge
SLUNJ, varošica u Hrvatskoj, u
godine jedne noći provalili u mjesto
primorsko-krajiškoj oblasti. Leži na
S. i zarobili 30 osoba, dok su se ostali
obje strane vode Slunjčice ili Sluš-
stanovnici sklonili u grad. I u 17 vi-
nice, koja ovdje krasnim rastokama
jeku Turci su se više puta zalijetali
(ima ik na donjem pragu 23) pada u
do S. 1700 i 1701 u njemu je radila
25 m niži kanjon Korane. Preko Ko-
komisija za razgraničenje, prema
rane i Slunjčice podignuti su mo-
zaključcima mira u Srijemskim Kar-
stovi, preko kojik prelazi cesta Ivar-
lovcima. Po preuređenju Krajine
lovac—Plitvička Jezera. S tom se
(1746) S. je bio do 1775 štapsko _mje-
cestom kod S. vezuju: cesta iz Ogu-
sto S. pukovnije, a 1788—1790 sjeđio
lina i ceste iz Vojnića (s krakom
je u njemu baron de Vins, zapovi-
Cetin-građa) i iz Sturlića. (bosanska jedajući general u Hrvatskoj. — S.
granica). Na. jug od S. diže se 518 m je grad još jednom (1822) bio popra-
visoka Melnica. — S. ima 671 stano- vljen, ali je uskoro bio žrtva požara.
vnika u 109 domova, općinsko pogla- Mnogo se njegova ka.mena upotrije-
varstvo, sresku oblast, kotarski sud, bilo za gradnju žitnoga magazina
porezni ured, rimokatoličku župu, nad Koranom, koji je danas također
građansku i pučku školu, poštu i te- prazan. Grad S. stoji na. brežuljku
legraf, Pučku Banku i Srpsku Šte- izrneđu Slunjčice i Korane. Građen
dionicu. Župna crkva Sv. Trojice bila je u obliku nepravilnoga šestokuta;
je nekada samostanska franjevačka visok je bio dva kata, a opasan je
crkva. Za obranu od Turaka S. je bio ziđom s četiri polukugle. LT grad se
obziđan. Tragovi se od ziđa. vide i ulazilo ljestvicama, preko čardaka do
đanas. Na rastokama Slunjčice ima ulazne kule. Nešto podalje bila _je
do 40 vodenica, a više rastoka na Ivo- kula-stražara. Od grada S. sada još
rani je kupalište. stoje đonekle glavni zidovi, dok je
S. se u staro vrijeme valjđa zvao unutra sve razvaljeno, zasuto i grm-
Slovin. Sav kraj oko S. darovao je, ljem i dračom obraslo.
kažu, 1193 kralj Bela III. krčkim kne- Literatura; Vj. Klaić, Zemljo-
zovima, Frankapanima. 1323 kralj pis zemalja, u kojih obitavaju Hrvati
Karlo podario je knezu Fridrihu III. (1880, I-, 129—130); B. Lopašić, Uspo-
drežničku župu s gradom S. 1390 za- mena na put u Slunjsku krajinu 1865
ložio ga je knez Ivan svomu rođaku (Vienac. 1883); D. Hirc, Lika i Plit-
knezu Pavlu Zrinjskome. Zbog toga vička Jezera. (1900, 145—146); Đ. Szabo;
se izrođila svađa, jer su Frankapani Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i
đoskora grad oduzeli Zrinjskima, Slavoniji (1920, 162—164).
nenamirivši duga. Tek poslije smrti J. Modestin.
nasilnoga Nikole Ivanovića Fra.nka- SLUNJČICA, ponornica u Hrvat-
pana došlo je do izmirenja. Kod di- skoj, lijevi pritok Korane. Izvire na
obe frankapanskih dobara (1449) do- sjeveroistočnoj strani Velike Kapele,
bio je S. Dujam Frankapan. Ta je ispod Velikog Javornika (1.141 m),
slunjska. loza izumrla 1572, s Franjom Bijele Kose (905 m) i Konjaka (918 m),
Frankapanom. Kad je nastala opa- na visini oko 500 m. Teče, pođ ime-
snost od Turaka, S. je bio znatan nom Jesenice, poglavito prema sje-
246 —