Sabrana djela Antuna Radića X. Protiv riečke rezolucije

116 Pages·1938·106.356 MB·Croatian

by  Antun Radić

r'-
t
I
DRA NTUN RADIC: SABRANA DTELA DRAA NTUNA RADICA.
SABRI\NAD IELA
PROTIV
X,
RrEeru REZOLUCTIE
uDomu1 907.-1 908'
sBLlAenas l-ocA
DRv LADKo MaeBr r RUDoLF HERcEG
ZAGREB T938.
t5
lir:l,iill
tr ,,
..,i
ii ri i '
H?#dke''Piirft sellitka's'i_rank"b .
".;;
1..
Hrvat6 !
-T TPOGRA Fl J A" D. D., 7 /r , R EB
6 ?
ovih zastupnika podpisali su odluku, u koioi kaZu, da se skoi, ni zaHwate u Bosni i Hercegovini, a tuZnu Istru spominju
Iltsgiari bore za slobodu i zalo da ie sve mo opravdano, $to oni kao za Poru$u.
danas traie oil kralial A naSai e duinostr kaiur da se borimo Iznevierik su se naiemu narodnomu preporodu,'ier za nriih
uz Magiarel lrao da nema ni naibliLe slovenske bra6e u Kranriskoi i Staierskoi.
D.ekle se za slobodu bore Mhgiari, oni Mafiari, tcdi su lznevjenli su se misli o slozi s ostalim Slavenima, osobito
fedini Sospodariu Ugarskoi nad svim ostalim narodima, lcoiih tu s eesima u carevini, ier Hrvate od, niih trgaju i priklapaiu Ug"t-
ima vi5e od Mafiarat skoj, a tuZne Slovake prepu5taiu na milost i nemilost Magiarima.
Dakle se za slobodu bore oni Mafiari, koii irnadu toliku Lznevlerili su se i onolnu pravu, Sto Sa danas imamo, ier
slobodu i iakost, da ie niihova ried prva ne samo u banskoi traile od Magiara, da nam oni dadu dobru upravu, pravedan sud
'Hrvatskoi,
nefo da danasd rmaiu i svim lcralievinamai zemliarna i politiiku slobodu,
pod beEkim cesaromf Iznevjeili su se hrvatslcomu puku, a osobito svoiim izbor
Hrvati, koii imaiu tako malo slobode,- oni imadu pomoii nicima, jer nisu njih ni pitali prije, nego Sto su podpisali ovu
do slobode Magiarima, koil ne dadu slobode nikomul 6tetnu i sramotnu odluku,
Dakle fe opravdano, 5to Magiari *atel lznevjeill su se i svomu i jednodu5nornu uvierenju u
Niie dosta dakle, 5to su Magiari iedini Soepodariu Ugar- Hrvatskoi, koje su obrazloiile na5e tr$ovadke komore i gospo-
skoi; niie dosta, 5to irnadu prnr ried u banskd Hrvatskoi; niie darska druZtva dokazav5i, da 6e naSe tospodarstvo, obrt i trSo-
dosta, Sto tresu cielom driavom, - neSo ie opravdano, Sto vina upravo propasti, ako se carinom tr$ovini zatvori put na
trale io5 i to, da se niihov ma$iarski iezik nametne voinicima Sranici Staierskoi i kraniskoi, a tim i u ostali sviet.
rvih ostalih naroda u Ugarskoi: u$arskim Slovencima,H rvatima A ier su se oni iznevierili narodu, mora ih narod pozvati
i Srbima, Slovacima,R uSniacimaR, 'umuniimai Niemcima, na raiun i javno odsuditi ovu niihovu nesretnu gospodsku
Paie ie opravdano,d a i nader e$imenteu Hrvatskoi dobiiu politiku,
oagiarsku lcomandul Iz banske Hrvatske pristali su svoiim podpisocr uz Ko5uta
Ali ni to niie dostat i nje$ove priiatetrie: Dr, Ivan Baniav6i6, odvietnik i zastupnik
karlovadkoga kotara; Erasmo Bardi6, odvietnik i zastupnik ba-
Hrvatima ie duZnost,d a se bore uz Magiare, uz one Ma'
karskoga kotara; dr. Au{ust Haramba5i6, odvietnik i zastupnik
{iare, koii su 20 godina drZali i odobravali Khuenovu vladu u
delnidkoga kotara; Milan pl. Kiepach, vlastelin i zastupnik samo-
banskoiH rvatskoi!
borskoga kotara; dr, Bogoslav MaZuranid, liednik i zastupnik za
Ali ni to niie dostal ,
- kotar Selca; Cvi,etko Rubetid, kanonik i zastupoik III. kotara
Hrvatski zastupnici nudiaiu Megfar,ioa-io $ii ' "B*lotactiu; da' zagrebaiko€a; Janko Sa5el, Zupnik i zastupnik hotara ivaneE-
budu io5 ia6it l,tako ono, Sto ie svaki Hrvat i,elio zato, da se ko$a; GrSa Tuikan, ravnateli Stedionice i zastupnik kotara
oiada hrvatski narod u borbi za svoiu slobodu,s ada se to oudia sisadkoSa; dr. Fran Vrbani6, sveuiilistni profesor i zastupnik
ll"agiarima, da budu iadi -- proti nama i proti naSojb radi. kotara pregradsko{a; dr. BoZo Vinkovid, odvietnik i zastupnik
To ie odluka flasovitoga zastupnidkogas astanhan a Rieci. kotara vo,jni6koga; Stjepan Zaforac, Zupnik i zastupnik kotara
Tom svojom odlukom ovi su se zastupnici iznevie{rli hrvat' velikoforidkoga - i 2l zaslupnik na daimatinskom sabom,
skomu driavnonu pravu, Oni, nudjaiu6i Ma$arima hrvatsku
Dahnaciiu, da Ma€iari budu fadi, - nisu se ufali ni spomenuti' >^(J-Ubzzo r<o,v oeP ozkarsettu*p, nuikrNe opvriS isrtbaoleb rsaun *v, eplaikke rizeaikfir ebuaNlkoev i nLoisvti"n ei
da Hrvatskoj pripada ona Rieka, gdie su vieflali. osiedka
"Narodna,Obranau,
Iznevierili su se hrvatskoi narodnoi misli i sviesti, ier U ime opozicionalne {ospode iz Slavonije odu5evljeno ie ,
aemaiu ni iedne neEi za Hrvate u Mediumuriu i dalie u Ugar- ovu odluku prihvatio osfedki odvjetnik dr. Dragutin Neuman.
i8
'r.|:!|||l''!..i.|'.,,"Wdi'ibra6o!...,..'j..,-,
Mi ni najmanie ne sumniamo, da 6e prista5e pirdke politike,
to,ilfi lma na tisu6-e i'iisu6e po gornjoj, dolnjg,f i dainiatinskoj
Htvaiskoj, sada'pokazati,d a nile iise viiime za politidku trgo-
iiii'be/naroda i pibti narodu,
':l-Sldino
dakle aatli"i*otsv'e siritelje ove nevjere!
" " SloZiro'zovirrio na odgorioinost nhrodne zastupnikei neka
.dodlu',s'hovrims vo'jom'potitikoh frred narod, da ih dgje i da im
'i'dai!"'"' :/!'' iii i"1.
,,.,..NaPdedQ rrilz,?,p$Ehp$g liti,kgl, r r ,i1 .. : ;.;,.... i
. r'-Napried za sveobde taino.izborno prayo; koie 6e hr,vatski
narod i hrvatsku domovinu za uviek rie5iti i tudje sile i doma6e
'neviere! ' '
Zivio natodl zivie.\l lry1tska!
. ,. ji ,,Dom<1 907.-1908.
' : : Na'posao za pu6ku politlku!
Nap-riedH rvatska Pudka Stranka!
Qgliadka
' ''U
' 'Zagrdbw,
podetkornm jesecal istopada1 905.
''
Glaini bdbor'Hrvatske Pudke SeliaEkeS tranke;
' 'ir' -
Stiepan Radi6np redsjednik;D. r, Benjamin Superi4a,p. odpred-
,sje .dnik.;D r, SvetimirK. orpori6, podpre-dsjedn;i kIy an'Berlorlovi6,
'Iomo
Ixan Gmainern Stiepan Gombovi6, Jalir;beti0, Franio
.Koren, Rikard Koritnih,. Drafutin KovaEevi6,D r, Milan Kri5toln
Jtlilan Kudeniak, Mato Ku5mi5,P. eroslav Lirubi1,I liia ltlartinovid,
Dr, Ante Radi6,. Gilrro Sekuli6, Miio Stai6i6, Voislav Stankori6n
,Stiepan.S imunovid,F ranio Skrinjar, Luka So5ki, I14bro Slivi4,
Sa posebnoo letka.
I
I
:
ll
Sto re je promienilol
Mnogi liudi govore ir m.nogen ovine piSu, da ie u banskoi
Hrvatskoi nastalo novo doba, da ie svanula zora, novo sulrcop
sunce slobode, da ie narod odahnuo - i t. d. Oni, koii to
govore i piSu, dodaiu, da ie sve to zaslu(a >novofa kurzau,
novoEa teEaia, t. j. nove politi,ke, koiu i" stvorila neEka rczo'
lucija. Bnanitelia i hvalite'lja toga >novodat eEaian, ima mnogo:
oni su svi u tom hvalieniu tako sloZni,d a {e to pravo Eudoz a
inade nesloZnehwate, Branitelii i hvalitelii nove politike imadu
toliko novina, imadu uza se ve6im dielom male i velike oblasti,
pa zato nije iudo, Sto su mnofa 4iospodao d.ma,hi bez du$o$a
pro,mi5,ljanjap ristala u,z nove politidare, Zato ie vriedno i
potrebno ozbilino i pr,avednop rosuditi i kazati, Sto se ie zbiilia
prornienriloi za5to se ie pnornienilo,U toi stvari treba d,a budu
na 6is{u osobito oni, koji su protivnri to,mu novomu teEaiu u
na5oi politici, kako mu ie protivna i na5a stranka.
Promienilos e ie zbilia vrlo mnogo. :
Prvo, Sto se ie pro'rnieariloi,e st ovo: Oni liudi, oni politidari
i aiihove novine, koii su do nedarmav ikali na Magiare, daaas
vi5e ne vidu, naprotiv hvale Magiare i mnofo od niih odekuiu
i obe6avajun arodu. To ie pro,mienhk, oiu svatko vi& i koie
nitko ne taji. Tu treba osobito spomenuti ljude od stranke
Prava' od kojih su njekoji doSli na glas radi tofa, Sto su bili
proti ma$jaronima i krividnoi mag.ioaErsitkoo.i pofii,tici. Danas ovi
liudi govore posve protivno. To ie
Druga je promienao vo: tlema vi5e starih magiaronatL iudi,
koji su do nedavna irnali u rukama svu vlast, koii r* u iedan
mi$ mogli rruro{o dati i uzeti, mnogo koristiti i Skoditi, koiima
su se mnoEik laniali, a nje,hoiis e boiali i puzali pred njirna -
danas se za te liude ne zna i ne pirta.N itko ne pita nista glaso-
12 l3
vitoga velikoga lupana, a poslie ministra Kovadevi6a, pa luciji prom,ienilo,m oZemor e6i ovako: U Hrvatskoj pove6ao se
Tomadi6ae, avraka,,SpevcaG, jurgjevi6a,E gersdorfera,S iloviia,,. medju gospodomb roi magjarona,b roj pristaSa magjarske poli.
Tre6,e,5to se je promienilo, jest ovo: Slobodno je vikati na tike, Kako ie do toSa do5lo,t oga sada ne 6emo'razlagati,n ego
Khuena i na ,khuenovce<<S; to viSe, oni ljudii, koji su juder bili 6emo odgovoriti na ova dva pitaniaz 1. Ako su i rezolucionadi
u zatvoru radi Khuena, danas dobivaju odvjetnidka mjesta, idu magjaroni, Stq su vlast iz$ubili stari maSjaroni-khuenovci? -
u peStanski sabor, No to nije sve, jer je slobodno pisati, Sto 2. Ako su magjaroni za Hrvatsku zlo, kako to; da novi magjaroni
ho6e5,p a smije5p isati ne samo proti novim politidarima i nazi- pu5taju slo,bodu,S to je bez sumnje dobro?
vati ih unovim magjaronima"i ,ko5utovcima., neSos mijeSd osta Na ovo ie lako odgovoriti.
pisati i proti novoj vladi, a novine nisu zarobljine, a kamo li Svatko 6e priznal| da je MaSjarima drago, ako im se tko
da bi drZavni odvjetnik radi toga koga zvao na sud. I sastajus e ponudi kao prista5a njihove magjarske politike; oni bi ludi bili,
'ljudi
mnogo slobodnije, ier ih ne smetaju ni ob6inska gospoda, kad bi koga takvoga odbili, Zalo 'im ie drafo bilo, kad su uz
':
a kpmo li Zaldidari. stare prijatelje u Hrvatskoj, koji su bili pred narodom omra-
'
To se je troje promienilo, a sve druSo oitalo ie, kako ie i Zeni, dobili jo5 i nove, od kojih su mnogi bili u narodu ,na Slasu
bllo. NaSa sudbina 'i dalje se kioji u Pe5ti: bez pitarrja PeSte ne kao rodoljubi, kako su to bili rna pr, ,prava5i, Tu Magjari nrisu
moLe se postaviti ni jedan veliki lupani na5i novci idu i dalie bili u neprilic,i, ali su bili u neprilici novi magiaroni. Novi str
ti Pe5tu; naie i.elieznice i dalje se zovil nmagjarsk'e. ZeLieznicd, magjaroni znali, da su stari maSjaroniu narodu omraZeni,p a da
'napisi
su'na njima'magjarski,a SluZbenicMi agjari; i po5td'jb zato ne mo'Zeo tom biti liovora, da se jedni i drugi sloZe,j er
'i
dalje ,magjarska*, tiskanice magjarskei sitno hrvatske, a ako bi narodna mrlnja pre5la i na nove magjarone. Zato su novi
ho66te poslati novac u tudjinu, ne 6,eten i riedi hrvatske'na(i magjaroni odmah proslasilil da se oni,ne 6e sloZiti sa starima i
na naputnici,S to se radi na Rieci, ne 6emon i spominjati.Zaslave da starih ne 6e primiti u svoje kolo. A Magjarima bi to bilo
sg se magjarske vijale po Hrvatskoj i za vrieine Khuenovo, svejedno,p a su dugo i dugo zahtievali, da se novi i stari magja_
s toSn razlikom, Sto su pod novom vladom bile sigurnije,'pade roni sloZe,D o toga ipak nije do5lo,i to zato,S to je novih maSfa_
posve sigurne, tako, da ih nije trebalo straZiti, kao Sto su rona bilo nje5to vi5.eo d starih, a Magjari kao i svaki dovjek
Magjari u obde u Hrvatskoj pod novom vladom mnolio sigurnlji vole ono, {dje dmav i5e, pa su primilinJve magjaronebez starih,
i slobodniji,n ego pod vladom Khuenovom, Pod vladom Khue- Da su Magjari ostali kod toga, da se novi i stari -"Et";;;i
novom jedine su sluZbene, Narodne Novineu branile i hvalile sloZe,i da su se zbilja sloZili, bilo bi u Hrvatrkol ,"rtJf ooo
koji put Magiare, a danas ih hvale sve rezoluciona5ken ovine, t*:,tt:.U l" ie bilo za Khuena: nezadovolistvoi nemiri, koii su
'"Kkhoujihe nimovao mm noggo,I ma pade nje5to, dega rrikako n\le bilo pod rvraglarimaz adavali dosta bnige a i vikalo se radi ioga na niih.
vladom, naimg ovo: RezolucionaSken ovine i da,so- T".f"li su darle pustiti n-jneake{r asdtialir.e magjarone. N^ ipalc su
pisi pi5u sve to viSe o Magjarima, o njihovoj 'knjiZevnosti i niekoie i pridrZali, qudg j Ostao-j e na pr. .t".i b.n
kazallBtu,p ade Hrvatiizdaju u Pesti mjesednil ist u masfarskorh Peiacsevich. . . Zato ie dakle'ri".t"i" .i"r" *ugluronske stranke,
'ieziku. Ako uz sve ovo spomenemoj o5 iedno, Sto je glavno, fqlojjq:u^s':e q"ori i pised, as uJ "rr -"ei",oiru;i-;;i l;;;
rraime'ono, Sto su rezoluciona5in apisali u svbjoi rielkoj rezo- ne znamo,a fi da mnogio d njih nemaju, ri pojma,
luciji; da je nama Hrvatima duZnostb oriti se uz rame s Magia- o tom, Stoh odeB ed,i 1 dna1 mimo ,1 " ,rr. iolitil." bila deveta'briga..l
rima - onda je odito, da su na5i novi politidari sasvim .za :: l"p'.oliym oZev je r ovati,d a* r"d-. ;;;l -.el;""i'",r"
'.i.ilnra,i$ei arskup olitiku. Toga'oni'ni ne: taie,"pa ie zato -iudno, dto "Dtrlull l {.osutovci- t.j . da nisu bili za to, da se Ugar"ka sllrvatskom
i ni! znkaridyio d; rkuagdo nlme Ssoep hriasitea,i'aii im asgdj'naorsvki emp aoglijtaikreo,n ai. ,tMo aognjia jreosnui.. ;ATo:s::u"t0o vu ozsatastlaev mu ovnea6r kziajet,o ,p Sat on i suu okbo65eu tiomv osie b,nihij eo hptojezlioc ijpao, ad
Ho6emo 1i da u kratko kaZeio, sto se je po riedkoi rezo- stari su magjaroni bili veiinom takvi-tudi, kojima ie ljepie uz
ts
t4
eila je Rieka?
vladu, To je moglo biti razlof, da su Ko5utovci poprieko pledal'i
stare hrvatske magjarone te da su im svoiu zlovoliu i pokazali,
kad su u Ugarskoi dobili vladu. Po tom se uiedno i to vid'i, da I.
nije sveiedno biti ,ma6liaronu i uko5utovacu,
Grad Rieka leli na moru. Ima do 40 tisu6a stanovnika, od
Jednako ie lako odgovoriti na to, zaSto novi ma$iaroni hoiih ima preko polovice Hrvata, ostalo su vedinom doselienil
pu5taiu slobodu. No n,i tu nemo'jmo odmah redi hop! eekajmo, Taliiani, a ima nie5to preko 1 tisude Magiara, koii su se doselilii
dok dodje ob6e pravo glasa, - ako dodje, Velimor ako dodie,
u nainoviie vrieme. Svuda oko Rieke Zivu sami Hrvati, i to za
jer pamtimo, Sto su pisale jedne rezoluciona5ken ovine (Supilov
Riekom i lievo i desno na suhu, kao i preko mora u Istri opetr
List"): da Mafjari ne 6e dati slobode, ako budu vidieli'
"Novi na suhu i na otoku Cresu i Krku. Tko danas vlada i zapovieda
da bi se Hrvati i tom slobodom htjeli posluZiti proti niima, -
na Rieci, to 6emo re6i za ias, kad razlolimo, kako ie do to$a'
t. i, da se oslobode od Magjara, niihovoga Sospodstva i krivice.
doSlo.
O slobodi dakle ne moZemo joi govoriti. - No Sto ie istinan Stara pisma spominiu grad i luku ved pred 64&
istina je, i rni smo to napisali: Danas se slobodnije sastajemo, "Riku<
godina, a pred 600 i nie5to manie godina bila ie ta Rieka u
slobodno pi5emo. No zato ide hvala jedino narod, koji ved
vlasti Slasovitih hrvatskih knezova Frankopana, hoii su vladali
Khuenu niie dao, da slobodu {azi po volii, Ta ba5 za Khuena i na susjednomo toku Krku ili Velii, Frankopani su tai svoi grad
su se drZale one velike narodne skup5tine, koie i iesu stvorile Riku ugovorom predali susiednim knezovima u Divinu (Duinu)
novo doba. Protiv niih niie ni Khuen mogao niSta, neSo strieliati,
u Istri, a kad su divinski ti knezovi izumrl| dodie Rieka pod
A mi pitamo novu vladu i nove liude: Zar se tim hvale, Sto i vlast grofova Valsa, koji su Rieku prodali cesaru Fridrihru
o'ni ne strieliaju? A Stogodb i drugo dinili, doilo bi opet do to€a, habsburSkomu, i to [od,, 1471., dahle priie 435 godina, U vlasti
da bi se morala dati sloboda, ili bi se moralo strieliati, cesarske ku6e Habsburga ostala je Rieka 340 godina, t, i. do
Zato moi,emo re6i, da sve one promiene, Sto smo ih spome- {od. 1777.
nuli, nisu dru$o nego samo posliedica velike promierne,k oja se Prije nego Sto kaiemo, Sto ie dalie bilo, treba ds.
dogodila u narodu, osobito seliadkom: narod je postao sviest- kaZemo ovo;
niji, prosvje6eniji, slobodniji i odludniii; nestalo ie u narodu Nama se danas njekako dudno dini, kad ditamo, da ie tai
stolietnoga robskoga straha, tisu6lietna tmina i neznanjed obra'no i taj grof ili knez prodao ili predao cieli grad drugomu grofu ilir
se je proriedilo. To se je promienilo. To je napredak, koii nas f1ezu, Ali to je niekada bilo tako. VelikaSi, grofovi i Lezovi,
svakogla mora veseliti. A tko to ponide, palc veli, da ie iedan bili su podpuni gospodari na velihom svoiem posiedu, na kojem,
tajni gospodski dogovor s tudj,incima stvorio narodu sunce su Zivjele tisu6e i tisude naroda, pa su mogli taj svoi posjed i
slobode, taj time dokazuje, da je podpuno ufrezao u 6lospodsku niegove stanovnike predati pod vlast drugomu,
politiku, pa je i posve naravski, Sto ovakvim precieniivanjem Ovakav velikaS - ako niie bio sam svoi vladar - imao
{ospodske vlasti samo ponizuje narod i io5 dalie mu uliieva i" ,:."d sobom jedino kralja ili cesara, pa po tom kojeSa ie lai
nepouzdanjeu se i svjetuje podpuno predanje u toboZe spaso- velika5 priznavao za kralia ili cesara, - po tom se je znalo, u:
nosnu Sospodsku politiku. No ne 6.e biti ni$ta, jer se ie to koie kralievstvo ili u koju drZavu .p"a". Zalo i sva pro5lost i
promienilo. Narod ie odluiiti, i to skoro. poviest evropskih drZava kroz cielu tisu6u godina i niie drugo
ne.gob orba kraljeva i careva s velikasima, fa kamo su pristali
(,Dorn.. God. 1907.B r. 6.) I"ltf.u1. tamo ie do5ao i narod: pod vladu ovolla ili onoga
Krarla ili cesara, Tako su se i na5i hrvatski velika5i znaLi raz,
ciepati, pa su jedni piznali za vladara i gospodara ovo6la, a
t7
x6,
drugi onoga, kako su na pr, Eo4' t527' fe4ni priznali Ferdinanda lrarrcezka revoluciia i ratovi, pa zato istom cesar Franc II'
austriiskola, druSi Zapolia erdeliskofa, Danas je u Evropi i u potvrdi fod. 1808, zakonski dlanak 8. hrvatskosa sabora iste
toj stvari drugaliie: danas ie narodni sabor $ospodat zemlii i iodine, ioii kate, da se "luka i [rad Rieka ima smatrati za
narodu. - A sada da vidimo, Sto ie dalie bilo s Riekom' lastavni dio kralievine Hrvatske.., te radi to$a cesar i krali
Carica Mariia Tereziia bila je od posieda'svoie'ku6e i od *lostivo dopusta (Sto ie sabor i zahtievao): da riedki Suber-
hrvatskosa zemljista u Primoriu zaokruaila posebnu kraiinu' nator i zastupnici (poslanici) grada Rieke dobiiu miesto i glas
pod imenom uAustriisko Primorie.', koie ie spadalo pod posebno u saboru kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Silavonije. Tim se
na.dzornidtvou Trstu. Dakako, da ie to Hrvatima bilo krivo pa ipak nije gotovo nista promienilo, ier ie ne samo Rieka, ne5!oi
se je hrv. velika5ki sabor, koii se ie g. L77A'( prije' 136 godina)- ostalo irru. pri*o rie i dalie spadalo pod ufubernatora Riele i
obdrZavao u VaraZdinu, potuZio kraliici radi toSa. Za Sest ugfarskogaP rimorjao t. i. uugarsko Primorie" niie ukinuto'
godina ukine Mariia Terczija'lo oAustriisko Primorieu, t' i'' Za lodinu dana dodje ne samo Rieka, nego i ciela Hrvatska
oai"U hrvatsko Primorje od Istre i Trsta, pa ga priklopi'pod na desnoi strani Save pod francezko$a cara ,Napoleonai ostade
voinidku vlast, pod kiaiinu ili granicu; a u zamiemt zato pripoji tako do god. 1813.,a s ostalom Hrvatskom siediniena ie ova
grad Rieku s kotarom Hrvatskoi i to novoi tupaniii severinskoi, desnas trana istom god. t822.Kad se to dogodilo,v idimo Rieku
koju je sastavila od Rieke, Karlovca i niekadasniih Zriniskih uz Hrvatsku toliko, Sto su niezini zastupnici god. l8?5. u
hrvatskom saboru, a i u sudstvu spada i dalie pod zagrebadki
imanja u 6lorskomk otaru. Od toga ie vremena Rieka u upravi'
sudstvu i Skolstvu spadala pod hrvatsku vladu (kr, hrvatsko' banski stol i pod Skolsko nadzorni6tvo u. Zagrebu.
Tako dodie i godina 1848.,k ad su se MaSjari digli na orulie
namjestnidko vie6e) t za{rebu. Ali ie Hrvatska imala svoiu
proti kralju. Ugarska je u to doba imala svoie posebno mini-
posebnu vladu samo io5 do $od. 1779, ier ta vlada, koiu ie Bed
postavio i ustr.oiio,n' ije bila po volil hrvatskim velikasima,'kiii' starstvo, koie ie svoiu vlast htjelo pro,teSnuti i na Hrvatsku,
Kako je mnoglima poznato, ovi doEadiaii nisu naSli Hrvata
su bili naudnii da oni vladaiu, i. to u saboru. Tako dodie ciela
Hrvatska, pa i Rieka, pod kr. ugarsko namjestnidko vie6e (u nepripravnih, ier su se Hrvati spremali ve6 od god. t835,, kad
ie Gai i grof Janko Dra5kovi6 s drugim domorodcima podeu
FoZunu,p otli" u Budimu),'no u sudstvu i Skolstvu ostadeR ieka
narod buditi i okupljati. Narodni vodie predloZe kraliu za bana
svejednos Hrvatskom,
Jeladica, a Jeladi6 niie priznao nad sobom vlasti uSarskoSa
Tako je to bilo 5--{ godina,l cadno'€od, 1?85'c esar Josip IL
ukine Lupaniie i u Ugarskoi i u Hrvatskoi, a uredi "okruZja" i mdain kisottaarrs trviae,d Aki ,b buadkuadri sdkai iie vhinrvoadtosklsi ksi asbpoard €oad k, H1r8v4attts,z kaoki,lj uh,tEioto,
posebnup okraiinu nUgarskoP rimorieu, u koie umetne ne samo
ie Jeladii da i Rieka priznade bansku vlast. No Magiari su, kao
Rieku, neSo i Bakar i Vinodol; No kad je cesar Josip II. umro' obidno, obeiavali sva5ta riedkim gradjanima - i Rieka pristane
navali i rigarski i hrvatski sabor, da se niegove novotariie ukinu, uz Magjare. Nije bilo dru{e, JelaCi6 se posluZi silom: po5alie
pa zajednidki sabor (u koiem su bila samo tri hrvatska >$las- na Rieku podZupana Bunjevca, koji s j00 iereZana, do 300
nikau ili onuncijan) zamoli.g od. 1790' novoSa cesara Leopolda II', $.ranidarai jedno 200 momaka narodne straZe (garde) bakarske
da Srad Rieku pripoji "kralievini Ugarskoiu, a hrvatski sabor dodje na Rieku. Riedka su se Sospoda cieli dan p-Roigeakdej ala, no
{1791,)d a iu sjedini neposredno s Hrvatskom, Na te ie molbe ka_di e ve6 sutradan (1, rujna ig+b,t pobjegao iz ri sam
'cesar odgovorio, da se ovai zahtiev odgodi do bududega sabordi Subernator Erdedi, Srad se predade- Hrvati unidio5e u grad uz
i to zalo, Sto su sq i kraniska gospoda javila da Rieka spada $lazbu, a zastupnici stranih dr1ava (konzuli) izvjesi5e zastave,
Kranjskoj. Cesar ie odludici tu stvar rie5iti istom onda, kad posjeti5e podZupana Bunjevca i preporudi6e mu woje zemljake.
saslu5as voje niernaike pokraiine, palc i samo niemadko carstvo, f,tunJevacn a to potvrdi gradsko poglavarstvo i izdade pro$las
Hrvatski se sabor'obrati'na to na cesara dokanfitdi, da Rieka na stanovnike, i to hrvatski i taliianski. I ban Jeladi6 izdade na
.po sv.ep ripada Hrvatskoj' No u'to nasta'do5eb urna vremenai
2
18
t9
Riedane proSlas, Na Rieci ie bilo sve rnirno' Na to i ces'ar
imenuie (2-,p roslnca 1348.)J eladi6a $ubernatorom Rieke' Godine Rieka s kotarom pripada neposredno Ugarskoi* te da joj se
falt. filo ii na Rieci l2.5gg stanovnika, od toga 11'581 Hrvat' ima odmah utjeloviti, Razumiie se, da kralj nije mofao'potvrditi
691 Talijan, 76 Ma$iara i nie3to liufi drugo$a naroda' - - bvakve nagodbq u koioi hrvatski sabor proglasuie Rieku
f"f.o i" Rieka'dosla pod bansku vlast' pa je i Jeladi6ev hrvatskom, a u{arski uSarskom, Zato kralj po5alie hrvatskom
saboru svoi kraljevski priedlo{; u kojem kate u glavnom ovo:
oasliednikbanSokdevid(1860'-186?')biotakodierriedki
gubernator po kralievom imenovaniu' rMafiari dakako nisu Neka jedan i drugi sabor pusti na stranu sve druXlo, pa neka
mirovali, nego su slali na Rieku svoie liude, koii su raznim se drLi ono6!a, 5to se kate a pismu carice Mariie Terezije,
obe6aniima znal.i predobiti riedku $ospodu i svietinu' koia ie naimez da ie- Rieka >posebbo, svetoj kruni kraljevstva pripo-
onda navaliivala na Hnrate, To ie i5lo tako daleko' da ie ieno tielou', i neka pristinu na to, da u sporazumu sa zastup-
Sokdevi6 1861. proglasio nad Riekom obsadno stanje' Na nicirnd grada Rieke .utandde sve, Sto bi bilo na korist svih
hrvatski sabor goa, T86r, (od 1g48, do 1861. niie bilo sabora), zemalia krune Ugarske, Pa kalto po nagodbi (od god. 1868.1
',,krune'IJgarske"
Rieka nije poslala svoiih zastupnika, zalo sabor stvori zakon' sve zemlje imadu mnoge zaiednidke poslove
koiim ."'oroi.r" riedka Zupaniia s Sradom Riekom' Krali potvrdi (vojsku, trSovinu i t. d.) radi se samo o tom - kaZe kraljevskl
:rri') akon, Od god. 1861. do 1865. opet niie bilo sabora, a kad priedlog -' kako de se na Rieci urediti oni poslovi, koji
," 1" 1SOS. otvorio, siede u niem Eetiri riedka zastupnika' Hrvatskoj i {-IgarskOi'nizu- zaiednidki (uprava, sudstvo, Skole};
kojima ie sabor dozvolio, da' u ovom zasiedaniu mo$u $ovoriti A o tom neka se spoiazdmiie odbor sabora hrvatskoga i ugar;
talijanski. shoga i zastupnici {rada Rieke, i
ipriedlog'
Tako dodje Sodina 1868., kad su Hrvati nastavili ve6 $od' Ovaf kralievslii uvr5ten ie u hrvatsko-uSarsliu
1866, zapodeto pogadfanje s Ugarskom i napoko'n sklopili nagodbu u $ 66., koii kAie za'Ri'eku, da taj usrad< luka i kotat
nagodbu. Za Rielu su se dugp uzalud poSadiali, a hrvatski ie $adiniava'posebno s ugarskclm krunomr spojeno tielo i glede
sabor dugo i mnogo razpravliao o Rieci i odgovarao na ilra- koie[a kao takova - posebne autonomiie'i na niu se prote;
Siarske piigo.ror", fredao pafe Ma$iarima o Rieci cielu kniiZicu' Zu6ih zakonodavnih i upravnih'odno5aja - imat de se putem
iloju je ,r"piuuo dr, Franj'o Radki (1866,),a po toj kniiZici i mi odbcjtskih razprav,a izmediu sabora kralievine Ugarskq i saborri
'Hrvatske,
ooo pis"-o. (Gl. knjiSu ,Hrvatsko Kolo* kni. II,, izdall,lMatica ktaljeVine Slavbnije t Ddlmaci,ie i grada Rieke op6er
H*it"k"o, str. 224.i o 267.r,Politi6ka poviest Srada Riekeu od sporazumljenieiposti6i.-* Dakle zakon haZe: oimat 6e se obde
profesora dra Rudolfa Horvata,) Sve uzalud, Magiari ne popuS- sporazumljenibp osti6i,('- a od onda do danasn iie se nikakvo
taju - od tudjegat Htieli su svakako za sebe Rieku, koia niie sporazumlienie postlglo, ier se nikad nisu radi te stvari sastali
nikada spadala k Ugarskoi! A Riedani se bune i dizlu-p rotiv nikakvi odbort. Drugim'riedirta: Na Rieci {ospodari i zapoviede
hrvatskih oblasti na Rieci, Krali imenaie za Rieku posebno$a ugarska vlada samo:privremeno (provizorno). 1
povierenika (konisara) Magiara Cseha, koii podne zap-o-viedati " Vriedno ie spdmenuti; priie nego lavr5imo ovaj dio na5e$a
po cielom hrv. primorju, a hrvatskoga podZupana Vondinu pridania, jo5 ovo: ' Paragraf .66, hrvatsko-ugarske nagodbe
oruZanom silom protjera iz primoria. nanllan ie 'nlzap okdrp ici papiri, koia. ie priliepliena (prikeliena) trt
. U nagodbi 'izmedju Hrvatske i Ugarske lovori o Rieci S '66' :.r-1ti' spis g 6,6,T lio ier to tiiinio, za5to ie udinjeno;
IGd ie hrvatski sabor r'azpravliao o nagodbi, primlien i" t"i !e Ii kralj to vidio, kad je nagodbu podpisivao - o tom se ie
$ 66, ovim riedima; da Hrvatskoi pripada sva Zupaniia riedka'. dosta razpravlialo.;lali sti koii bi to nrogli znati, sute, kao dt
Izuzevii S-orb,aad R ieku s kotarom, glede koiih nije uspiela naSodba su zanenijeli, Odito ie,,,da se tu radi o nieiijoi neduvenol pre-
izmedja krallevinska odbora* (t. j. izmediu Hrvata i Ma' lari, koicim]ie Hrvatim'a dtet cieli iedan grail,'a Magjarioa nd'
6iara). Ugarski pak sabor primio ie tai $ 66' tako' "da $rad naSoi' z e:m: 'l jii otvoren put na more i u sv(riDeotm,c, Goilt rgo7. nr, 6.) l