WM Ll lc ')Rus t( r\/ ile (l I -. -''t,/ Hvala Bogu, Koji je Zemliuukrasio udenim ljudima kao 5to je Nebo okitio zviiezdama. a sam Emrah. Hasan Kiafiia PruSdak Toliko volim Prusac da sam svoje idrijebe nazrlao Pruskom. Sa njim 6u te provesti Pruscem kroz vriieme i Prostor. Nadam se da du biti ugodan vodid. Znan da je Prusac takav da je drag suakome ko ie dobronamjera n. Namjera mi ie da - kad zatvori! ovu kniigu - znadnel mn0g0 ui5e o Ptuscu. I da ga i ti zavolil. ad se sa puta izmedu Donjeg Vakufa i Bugojna skrene udesno pel kilomelara, dode se u Prusac. Prusac je nekad bio grad, a danas nije selo. Ni selo, ni grad. Prusac ima dugu, burnu i znaiajnu prollost.Oiuvani su dokazi i iz prahistorije - od starinskih majdana i talionica bakra i"gvoida do prila o kopanju i ispiranju zlala. Zna se da je naselje nastalo dolr su Rimskom imperijom vladali 0ermanik i Tiberije. Nazivano je Ka- stel Bianko, Terra Bianka, Fofiezza Bianka, Prusac, ' Akhisar, Biograd. Sva imene su policala od ilrdave. Ona se isticala u krajoliku. RuIena je i podizana, sloljedima se bijelerii na pozadini zimzelene Iume. 2 :I.i='As4)N /, I '%-*c . ..ryry!ry!s:... tusac je muzej pod otvorenim nebom.0stale su razne gradevine ili njihovi ostaci, a i mnoge prile o lome. Najpoznatiji su nazivi: Prusac {kako je prvi pul spomenut 29.iulal47B.l, Biograd {t503.) iAkhirrt (s turskim dolaskom, 1463. godinef . Sva tri imena lijepo pristaju. Prusac znadi: brijeg na uzvisini ili visoravan. Akhisar je turski,naziv za bijeli grad, bijetu tvrdavu, a lvrdave su nazivane igradinama ili gradovima. lme Biograd svjedodi da je Bosna davno imala svoj bijeli grad. Pruliani su najvile voljeli ime Akhisar. l, kad bi im vode dobro rodilo ioni ga dogonili u sepetima na konjima na pijacu , " u susjedne gradove, p0n0sn0 su govorili: - Mi smo iz Akhisara! Kad bi vode bilo slabije, zadirkivali su ih: - Odakle ste vi? - lz Prusca! - odgovarali su smrknuto. 4 r# # ffi ruska najradije napajam uodom iz bunara na slarom gradu.0n je na najviloj tadki Prusca. To je najneobiiniji bunar. Nije kopano u dubinu da bi se naiSlo na vodu, nego je voda u njega dovedena! Ne zna se odakle, ni kako. Najieilie se spominje <prineip spojenih sudovau. 0 tome se uii u vilim nuedima, a to su poanavali prastari graditelji koji u Ikoli nisu imali fiziku. Staru tvrdavu je dokrajiio zub vremena,0davno su to samo oslaci rulevina. Ja, ipak, mislim da je ona samo utonula u travu. Mene posebno privlaii dio zidine od koje je vjetar naiinio nelto Ito me podsjeda na ogrizak jabuke. Ali, nikad nije presulio dolok vode u bunar. 6 ako na njoj nema sata, iesro zagledam ka Sahat-kuli ispod slarih zidina. Ona je lijepa i oiuvana. Lijepa je i zato dto ima dvosrruki lrov. saduvan I je i satni mehanizam. Ali, nekad izuaden, nije vraden u sahat-kutu. Volio bih, kad narastem, posraviti sahat gdje mu le mjesto, a da Sahat-kulu osvijetlim reflektorima. Tako 6e se, u svako doba i dana i no6i i iz svakoga dijela Prusca, modi vidjeri koliko je sari. r iuri kalto otkucava vrijeme. 0vaj sahat vrijeme mjeri neuobilajeno. Dan poiinje i zavrlava se u prvi sumrak, odnosno u akIam. Tada su kazaljke pokloiliene na brolu 12, kao kad je ponod po. zapadnom raiunanju .,remena. Ovakvo odbiojavanje ttremena se naziva ala lurke. Mjerili smo sahat-kulu sa ulireljem: visoka je r5 metara. 8