Pouka o molitvi: Pastirski list vjernicim zadarske nadbiskupije za korizmu 1919

24 Pages·1919·11.806 MB·Croatian

by  Vinko Pulišić

P0|Jt0il [|0UTY|,
PAsTIRSKI IIST
PREUZVi(DNONGAAD BISKUPA
I
D.II.\V INKA PULISIiA
I VJERNICIMZA DARSKEN ADBISKUPUE
I _ zA KORtZI'1U
1
cot)tNFr 9 r9.
I
L
I
I
I
i
I
Z.\I),\R
1$1r.
-- -;-3
POIJO|(AT OLITYI.
EIST
PASTIRSKI
i
v
PRIUZVISENOGAN ADBISKUPA
D.RAV INKA PULISICA
VJERNICIMZ ADARSKEN ADBISKUPUE
ZA KORIZMU
GODINE1 919,
ZADAR
fiek. S. Artalo
1.919.
@@@@EB@@@@
Br. 303.
VINKO D." PULISIC
po urlosrr nohot I sv. AposroLSKEs ToLIcE
NADBTSKUZPA DARSKIP RVOSTOLNIKD ALUAOIJE
LJUBLJENIMV JERNICIMS VOJEN ADBISKUPIJE
POZDRAVI tr[IR OD (}OSPODINA.
Vjera je vez Sto spaja dovjeka s Bogom; ovaj
vez vude svoj korijen iz same razumnel judske na-
ravi i nuZdnaj e posljedicai ste.R adi toga kod svih
naroda zernljen ailazimon a ntolitvu i na Zrtvu,j er
molitva odgovarao noj nuZdi koju svaki dovjek o-
sjeda prama vi5oj Moii eda ga ona uzdr1i, a sa
Zrtvornd ovjek priznaje onaj nutrnii nagon, kojim
hoie da se odisti svojih pogrjelaka te se pomiri s
uvrijedjenimT vorcem.
Ako pak izmedju naroda,k oji su se udaliili od
boZanske objave, nailazimo na najgadniie nadine
boZanskogS tovanjab ilo u molitvama,b ilo kod Zr-
tava, to nam dokazuje da premda je ljudska narav
Ii
4
po sebi kadra upoznatip otrebu vanjskog Stovanja Trebad a mi uvijekm olimo; ali u ovintd a-
boZjega,ip ak po sebi nije sposobna pronaii pravi nima Zalosti i neizrecivih nevolja drZim za svoju
nadin tog Stovanja.Z ato ie Bog sam u starom Za- posebnud uZnostd a vam istaknemp otrebum olitve
vjetu preko Abrama,M ojsije,D avida i Salamunao - eda iz bezdanog ponora grozota koje ved pune
biavio nepovrijedljivez akone koji su ne samo ure- detiri godine haraiu po Evropi te vam uni5tiSe
djivali Stovanjen ego su i sluZili kao priprava na toliko milih ZivotaS to su imali biti utjehom vade
buduie tajne liudskog otkupa. Napokon u punini starosti, podignete oEi va5e prama nebu i prosite
vremena bolanski Otkupitelj, koji je po davnim Boga da vam udijeli svetu odanost te se ustrpljivo
obeianjima imao pozvati k jedinstvu vjere i poga- podvrgneten evoljamak ojima nas je Gospod posve
ne, dao je svojoj Crkvi jednu molitvu, ,Ode naS", pravednok aznio radi naSeg otpada od Njega koii
podetaki konac kr5ianskogu hvanja,i jednu Lrtvu, je neiscrpivii zvor dobrote i milosrdja.M olimo svi,
zavr5etaki svietlo prave vjere. ali na osobiti nadin poti[em na molitvu na5ev oj-
Molitva i lrtva bitni su i glavni dijelovi kato- nike, od kojih su naZalostm nogi na bojnim polja-
lidkog bogosluZjat e potpuno odgovaraju potrebi nama izmedju mrcvarenjai pustoSenjav arvarskog
koju duh ljudski osjeia da se u nevoljamaZ ivotau - rata, zavedeniz lim izgledom bezboZnihs uborioca,
tjede Bogu i da se li5i verigag rijeha,u koje upada zaboravivn a svoje vierske duZnosti,z atomili svako
u ovoj tamnoj dolini suza. duvstvop ravednostii po5tenja,t e misle da im ie
U pastirskoml istu od god. l9l5 govorio sam dopuStenob ezodnoB oga i Svecep sovati i katkada
vam o Zrtvi sv. Mise; ove godine govorit iu vam o kradjom otimati tudje te izgredima klatariti i bu-
molitvi, koja potpuno zadovoljujeo vim trima naSim kom ruliti mir i javni poredak.
potrebama,e da utaZimoB oga, da mu se klanjamo i
da od Njega izprosimo duhovne milosti i vre-
menita dobra,k oja su namp otrebitad a poiteno Zi-
vimo i da vjernoi spunjavamon adev jerske duZnosti. eovjek je biCe koje ne samo osjedai misli,
vei je i bide koje moli. Kao Stog a osietnan jegova
Na prvi dakle mah vi moZete razabrati kako
ovaj pastirskil ist ide za posve praktidnoms vrhom, moi potided a se divi vanjskoj ljepoti a razump o-
te ga morated rZati za jednu posve jednostavnuk a- tide da promatrai stinu i ljepotu, tako ga mistidni
teketidkup ouku o molitvi, u kojoj pouci ja iu vam osjet goni da se sjedini sa nadnaravnimi vjednim
govoriti najprije o molitvi u opie, pak onda o po- iF Podelom.M istidni ovaj osjet tako je iak i nesavla-
div da u pogibeljima i potrebamaZ ivota,u nesre-
trebi i o duZnostim olitve.o duhovnim i vremeni-
iama i u Zalostimau, oditim i tajnim tugama goni
tim koristimai ste, te o na[inu kako da molimo i
za koga da molimo. Pri kraju iu se osvrnuti u dovjekad a i nehote podigneo di k nebu, te traZi i
kratko i na razmatranjei na neke javne molitve. zove Boga u pomod i Njemu se moli.
6
i9
Molitvaje dakleu zdignuddeu 5ek Boguk omu trnjim izrazuieri ;edirnasv ojem isli i svojaE uvstva,
se onak lanjat e Mu zahvaljujeo,d itujem u svoje za to sv. Oci nazivlju vrlo zgodno molitvu rczgo-
potrebe,t raZio d Njega sveo no dton am je potrebito, vorom i to izravnim razgovoroms Bogom. ,,Kad ti
osobito pak ono Sto se odnosin a nade vjednos pa_ ditaS, pi5e sv. Agustin, onda Bog tebi govori ; a
senje.O vakvo pojimanje molitve pokazujen am ne kad ti moliS onda ti govori5 Bogu". (Aug. Enerr. in
samo njezinu uzviSenosnt ego i njezine plodove.I Ps. 85.).
zaista mi kao da se molitvomu zdiZemon ad samim Potreba molitve.M olitva je svima potrebita: l.
sebimae da se 5to bliZe pribliZimoB ogu; mi Mu u jer ju je Bog sam u staromZ avjetun aredio kad je
molitvi oditujemon a5e misli, nale Zelje i na5e po- odredio da mu bude podignuth ramu koji su se Zi-
trebe;m i se u molitvi klanjamoN jegovomun eizmjer- dovi morali sakupljatik ao u kuiu molitve, eda za-
nom velilanstvu; mi u molitvi zahvaljujemoB ogu iednidki izvrluju bogo5tovned ine. I Isus Krist je
na Njegovimb lagodatimai potidemo Njegovu do- viSe puta na najozbilniji nadin stavio molitvu na
brotu da nam udijeli sve Sto nam treba; mi u mo- srce svojima udenicima,k ad ih je opomenuo da
Iitvi ublaZu;emoB oZju pravdu a zazivliemon a nas bdiju i mole, (Luk. 21, 36) kad ih je potakao da
blage pogledeN jegovogm ilosrdjai tako dobivamo mole bez prestanka,( Luk. 18, l) i kad ih je u-
Njegovem ilosti, Stoga molitvom mi dastimoB oga, dio ,,Oden aS",k oji je kao boZanskui zor kr5ianske
mi mu zahvaljujemon a dobrodinstvimo d Njega molitve. (Mat. 6, 9-13.)A li ne samo rijedimaz, godno
primljenim i prosimo da nam udijeli sve Sto nam opaLas v. Ciprijan, ved i dinima i primjerom lsus
ie potrebito. nas je naudio moliti, jer je On sam vrlo destom o-
Molitva, veli sv. Ivan Dama5Eaninj,e st uzdi- lio i time nam pokazaok oja je na5a u tom pogledu
gnuie du5e k Bogu. Rijed da{a ovdje obuhvaia sve duZnost.
vi5e moii dudevne,r azum naime volju, duh i srce. Stoji naime o Niemu napisano: ,,odlaZa5eu
Moliti dakle znadi podignuti cijelu svoju du5u pustinju i molia5es e" a drugdje: ,,izidje( lsus) na
k Bogu. Tko bi samo mislio na Boga, taj bi zaisla goru da se pomoli; i provedes vu noi u molitvi".
podigaos voju pamet k Bogu, ali to ne bi bila mo. Ako se je dakle On, koii je bio bez grijeha, tako
litva kada se i njegova volja i njegovo srce ne bi destoi tako dugo molio, koliko vi5e to moramo di-
podigli k Bogu. Ob onomu dakle koji od misli na niti mi grjeS.nici?A ko je On proveo cijelu noi u
Boga i na boZanskes tvari prelazi na sveta i po- neprekidnojm olitvi, koliko viSer noramom i bdjeti i
boZnad uvstvat e se zaistas vojom duSom,i svojirn lesto se moliti ! - I Apostoli vruiim i destimp o-
srcem,u jednu rijeE cijelom svojom duhovnomb iti nukovanjimas jedajuv jernike na ovu boZanskuz a-
obraCak Bogu,m oZedr eii da zbilja moli. povijed. ,,Bdijteu molitvi' (1. Petr. 4, 7) dovikuje
Buduii pak prirodjeno ljudskoj naravi da, i nam sv. Petar,a sv. Pavao poruduje Solunjanima:
ako ne uvijek na izvanjski nadin,a to svakakon u- ,,Moliteb ez prestanka"( 1. Tess.5 , 7).
It
ll
Ovas trogad uZnosdta se molimoi ma,k ako naravi i u harnostii u podloZnostik, oju dugujemo
Vam vei rekoh,s voj temelju samoj nadoj razurnnoj Previ5njernut,e nam je k tornu bila tako destoi
naravi; nalazimoj e u odno5ajimad ovjeka prama tako Zarko preporudenal,t cz dvojtre veZen as sve
Bogu svome Stvoritelju,g ospodaru,p okroviteljui na jstroZe.
dobrodiniteljun; alazimoj e u najzabitnijemd uvstvu Ali ova duZnostk, oja dovjeka strogo veZen a
nade beskrajne bijede i potpune nemoii. DuZnost molitvu,p ostajet im predau koliko je molitva sva-
molitve tako je usadjenau ljudskom srcu, da nema kako potrebitaz a spasenjed u5e. I tako eto me na
narodam a bio on koliko hode5 divlji, koji ne bi drugi razlog koji veZes vakogak r5ianina na mo-
osjeiaot e duZnosttie je ne bi vr5io; otkad je svi- litvu.
jeta i vijeka sa svih strana zemlje diZu se mo- 2. Molitvaj e potrebita,j er bez molitve nije
litve k nebu.M ole Turci i poganii z dalekihI ndija mogucep rimati one milosti koje su nam neopho-
i Kine, divlli stanovnicai merikanskihS uma; pa i dno potrebitee da ustrajemou dobnr sve do smrti.
ljudoZderin a otocimaa ustralijanskogm ora,s lijedeii Vjednob laZenstvob iva udijeljenoj edino oni-
poticaj svoje naravi,p odiZu u nevoljam i pogibe- ma koji ustrajuu dobru i u vr5enjus vojih duZno-
ljima svojer ukep raman ajviSerBni iu. I samid ivljaci sti prama Bogu, sve do zadnjeg daha svog Zivota.
smatrajuZ ivinom svakogak oji se nebi odazvaoo - No, takve ustrajnostin ema bez BoZje milosti. Co-
vom naravnom nagonu, Za Iranctskog rata u Africi spod pak ovu milostu strajnostuid ijeljujen am samo
(1857-1859n) azivaob i danomice neki Beduin jed- uz uvjet da Ga za istu molimo; i zato je molitva
nog francuskogd asnika koga je drZao u ropstvu isto tako potrebitaz a spasenjed uSek ao Sto je po-
,,kr5danskimp setom".J ednog jutra ovaj dasnik,j er trebita milost svirn onim koji su do5li na dobu ra-
mu je vi5e bilo dodijalo Sto ga jedan divljak zove zuma te su u stanju da mole. Sve ovo izridito po-
'
psetom,v as srdit rede mu: Za{to me ti nazivljed tvrdjuje lsus Krist kad govori: ,,Bdijtei molite".
psetom? Ja sam zaisto tvoj zarobljenika li sam kao (Mat. 26); ,,Trebab ez prestankam oliti". (Luk. l8);
i ti, dapadev i5e nego ti, dovjek.- ,Ti dovjek?o d- ,,Pitajtei dat 6e vam se, traZitei nadi iete, kucajte
govori mu mirno Arapin ; ne, nisi ti dovjek,t i si i otvorit ie vam se, Jer svaki koji pita, dobiva,t ko
pseto.I nra Sestm jeseca dto si u mojoj tamnici a traZi nadje,a tko kuca otvoriti e mu se". (Luk. ll,
io5 te ne vidih nikada moliti : pa neieS da te na- 9-10); ,,Molitiu vijek,g ovoris v. Beda Casniz nadi:
zivljemp setom? " raditi uvijek prama volji BoZjoj". (Ferraris.B ibliot.
Ovaj barbar imao je sto razloga: u cijeloj pri- art. orat. n. 6).
rodi jedine Zivotinjen e mole nikada,j er im fali Zapovijedd a se moli obvezujei zravnoi po
razum,k oji nuZnop odiZed ovjekak Bogu Stvorite- sebi: 1.) Kad dovjek stupi na dobu razunta;2 .)
lju i gospodarus vemira. Kad se dovjek nalazi u pogibelji Zivota; 3.) Cesto
Zapovijed,k oja imade svoj temelj u razumnoj u Zivotu,t ako da onaj koji ne moli za duZev re-
10 1.1
mena (n. pr, za mjesecd ana,p o nekinra,a po dru- bar, ljubi nas i pripravanje udijelitif lirfl sVojes vcte
girnag odinud ana), smrtno grije5i.( Mtiller,T he,rl. milosti; ali je odredio da ih neie udijeliti nego o-
mor. Ed. II. Vol. II. pag. 162.O jetti:S ynop;isr erurn nima koji ih budu traZili.
moral.V . It. Ed. II. pag.2 810.). Za koga treba molitt2 Mi treba da molimo za
DuZnostm olitvev eZen as neizravnos vaki put sv. Mater Crkvu eda je Bog Stiti i duva. Moramo
kad je ona potrebitad a predusretnemioli da se bo- moliti sami za se, za na$er oditelje i rodbinu, za
rimo proti te5koj kojoj napastio sobito proti sv. Ii- duhovnei svjetovne poglavare,z a prijateljei do-
stoii. Isto tako neizravnoj e potrebitam olitva onda brodince,z a neprijateljei za svete du5e eistili5ta,
kada bez nje ne molemo da izvrdirnok oju drugu za grje5nikei za sve one koji se nalazei zvan sv.
zapovijedk ao n. pr. da se dostojnop ridestimoz; a- katolidkeC rkve eda se na pravu Vjeru obrate.N e
tim svaki put kad nam nu{no treba koja osobita smijete se bojati da ie time Sto se budete molili
milost. K tomu mi smod uZnim olitik ad druStvuo, bi- za mnoge,v a5e molitve vama biti od manje korisli,
tefji ili zadruzi,k ojoj pripadamo, prijeti koja te5ka jer kako tvrdi sv. Ambroziie: ,,Budetel i molili je-
pogibelj duhovnai li vremenita kao n. pr. za vrije- dino za sebe biti iete vi sami koji za sebe molite,
me koje po$asti,z a vrijeme rata, pobune,o skudice, dok, ako budete molili za sve, i svi ie moliti za
vjerskog progonai t.d. U svim ovim i slidnim prili- vas". (Ambros.L ib. I. De Cain et Abel cap. 6.).
kama duZni srno moliti i to pod vi5e ili manje te- Istaknuos am vam kako je jedan pravi katolik
Ski grijeh prama prilikama. duZanm oliti i za svjetovne poglavare,je r o njiho-
Ne rijetko ie5 il.rti gdje koji neznalica tvrdi : vom pravednom, mudrom i savjesnom vladanju
Bog netreban a5ih molitava;N jemus u poznaten a5e mnogo ovisi opCe dobro i mir sv. matereC rkve i
nevolje i bez da Mu zanovetamos a tolikim moli- ljudskog dru5tva.O sv. Ignaciju Lojolskomup ripo-
tvama On ie, nam pomoii. vijeda njegov udenik i pouzdanik otac Ribadeneira.
Dakako odita ie istina da Bog poznaje na5e kako bi on danomice molio Boga za vladarc i za
nevolje i potrebe,t e nije nuZno da Ga mi molimo sve one koji su obna5ali kakvu gradjanskuv last,
eda ih On tako d,oznaa, li On nama zapovijedad a eda bi se On udostojaou praviti njihovo nastojanje
molimo eda ne bismo zaboravilik ako bez Njegove na ,korist podanika i na slavu svete katoli[ke
pomoii ne moZemo ni5ta i da tako priznademo Crkve.
nadu ovisnosto Njemu, Kr5Canink oji ne moli sli- Treba smatratib udalama sve one koji trube
dan je bilini kojoj fali vlaga te brzo usahne; voj- da su za upravljanjel judskog drudtvap otrebiti sa-
niku bez orulia, koji zato nije u stanju da se bori: mo dobri zakoni a da molitva u tu svrhu ne po-
ribi koja je izvan vode, pa ne moZed a Zivi. maZen iSta.S vi su umniji i ozbilniji drZavnicim i-
Svi sv. Oci jednoglasno potvrdjuju potrebu slili drugdije,t e se nijesu stidjeli sazivati BoZji
molitve,B og je, veli sv. Augustin, neizmjerno do- blagoslovn ad njihovim polititkim djelovanjemG. la-
i9 1O
sovitSi panjolskkai rdinaXl imene(s1 437-151m7i)- dulne Zrtve, jer ona na divan nadin oplemenjuje
nistarF erdinandak atolidkogi,m ao je jednogad ana pamet i udvr5dujes rce ljudsko. To nam potvrdjuje
da drLi sjednicus a velikadimak raljevstva;d ugo i iskustvo,t e nam povijest iznosi bezbroj primjera
vremenad ekali su na njega gospoda koji su irralr ne samo veleuman a glagu bilo radi niihove op5ir-
sudjelovatit om sastanku,t e im je vei bilo dodijalo ne kulture,b ilo radi izvanrednera dinosti,v ei i cije-
to predugo njegovoz aka5njenjeN. apokon prispije lih naroda glasqvitihr adi slavnih pothvata,k oji su u
StoZerniki opaziv neustrpljenjei Zivu Zurbu one molitvi na5lii zvOrs vojegaz nanjai junaStvi,D a po-
gospode,z avidnomm irnodomr ede im: Vi ste neus- tvrdim ovo Sto sam rekao iznijet iu vam nekoliko
trpljivi radi moga zaka5njenjaJ.a sam molio pred siajnih primiera.
Propeiem:n e zaboraviten ikad da moliti znadim u- Kad bi sv. Toma Akvinski (1227-1274)t,a naj-
dro upravljati. I pametno je govorio, jer zakoni sjajnija lud skolastidkefi lozofije,k oga je najvidim
vrijedei koriste onda kada se njihovo izvadjanjei pohvalamai sam Dante u ,,BoZanstvenKojo mediji"
tadno izvr5ivanjet emelji na svetom strahu BoZjemu pohvalio nazivljui ga Zivim i sjajnim svjetlom ne-
i na molitvi. Zbog toga i danas joS u nekim drZa- ba, kad bi, velju, taj velikan nai5ao na kakvu po-
vama gdje se uvaZuje poznato nadelo latinskog te5koiu u tumadenjus v. Pisma,n amah bi podeo
pjesnika: ,,A Jove principiumn. uSa pomoiu najve- moliti a molitva bi mu ontas razjasnilat e5ki smi-
ieg Biia nek se zapoenes vaki posao" (Virg. Eg. IIL sao BoZje rijedi. Poznati engleSki f ilozof Bakon
v. 60.) otvaraiu se saborskaz asjedanjas a svedanom (1560-1626o) bidavaos e pomoliti prije udenja. Ga-
sluZbomB oZjom;u Engle5kozj astupniciz apodimaju tilej je (1564-1642t)v rdio da mu je kod njegovih
svaku sjednicu lordske kuie sa molitvom, a presje- otkriia vi5e pomogla molitva nego li dalekozor.
dnik SjedinjenihD rZava otvaras astanak u Wasing- Buffon (1707-1788k)o ga prozva5ek nezom na-
tonu sa jednom ganutljivom molitvom. ravoslovacap ripovijedao sebi: ,,Kad bih radi ne-
stalnostii pote5koia,k oje bi me sna5lep ri prouda-
*** vanju prirode,s malaksaoi klonuo duhom,j a bih po-
nizno pao na koljenap redB ogom,u sljedd esao iutio
Molitva ne dini da vene pamet niti da mala- bih kako nekakav tihi mir zamijeniujem oje zbu-
ksa srce Iovjeka, kako to podrugljivo tvrde neki njenje,t e nove sile okrepljujum oj duh". Fra Ivan
koji nijesu nikada sklopili ruke na molitvu. Dosta iz Fiezole redeni blaieni Angjelik (1455) glasovit
nam promisliti kako dovjekm olitvomp riznajes voga radi milineS too sjevan a njegovims likama,k od koga
Stvoriteljat e se k Njemu podiZei s \jim se zdru- Vasari neznad ernub i se vi5e divio dali vrlinama
Zuje,e da nam odmah bude jasno da molitva ne slikara ili njegovimk repostinaman, ikada ne bi za-
samo ne skudujed uh dovjeka vei ga oplemenjujei podeo svoj posao a da se ne bi prije vruiom nlo-
dini ga sposobnimi pripravnimn a velike i veliko- litvom utekaoB ogu za nebeskon adahnuie.I skre,
15
1+
nim suzamao btilo bi se njegovol ice dok je slikao dubokih proudavanjan ebi nikada zaboravio da
propinjanje.( Giovannini: ,,1d overi cristiani', pag. svaki dan posveti viSe sati molitvi. Isto tako gla-
474.).Y eliki glazbenik Franjo Haydn (t732-1809) sovit zvjezdoznanaic m atenratilaor tac Secchi( 1818-
nije se stidio priznati u molitvi taini izvor njego- 1878)p romatrao je iz rimske zvijezdarnicek retanje
vih divnih glazbenih nadahnudaK. ad bi mu mata- zvijezda moleCik runicu. Jedan od najzaslulnijih or-
laksao zanos i sna5le ga neprebrdive pote5koied i- ganizatorar adnidkog pokreta u Francuskoj,F ilibert
gao bi se sa svog glazbala,p omolio bi se te bi Vrau (1829-1905)k, aZe da su svi njegovi sjajni u-
uspjelno nastavio svoj posao. Slavni Mozart (1756- spjesi na sociialnomi religijoznomp olju bili plod
neprestanem olitve i neprekidnogs jedinjenjas Bo-
l79l) nije nikada zaboraviom oliti ni u siroma5tvu
ni u bogatstvu,n i u poniZenjiman i u slavi. Sva- gom (Vanino, Filibert Vrau, Zagreb 1916,s tr. 232).
komu je poznato da je Joakim Rossini,t aj naislav- Prelazedio d uma na srce,p ovijest ie nam isto
niji i naipoznatijid ramatski glazbenik( 1792-1868), tako posvjedoditid a je i srce ljudsko crpilo uvijek
jakost i odvaZnostu molitvi.
sastaviok lasidnus vedanus v.M isu,k oja sej edva5 toj e
Ako su Rimljani god. 170 pobijedili u dana-
bila objelodanjeniaz a njegoves mrti pjevalap o svim
stranamas vijetaP. ri krajut e Misen apisanaje slijede- Snjoj Ugarskoj Kvade i Markomane,o ni moraju tu
ia posvetak oju je sastavios am auktor: ,,BoguE. to pobjedu zahvaliti molitvama junadked ete kr5ian-
skih vojnika, koju je car Marko Aurelije prozvao
svr5iho vu [ednu svetu Misu. Ti znaSo, BoZe,k ako
sam po prirodi bio sklon na lakrdiju i da se cijeli gromovitom detom.( Euseb. Historia eccl. V. .5.)M o-
moj imetaks astojio d malos rcai od joI manjegz na- lifi su krilari za vrijeme svojih ratova u svetoi Ze-
nja. Budi zato blagoslovljeni udijeli mi nebeski mlji ; molili pobjediteljik od Lepanta,b ranidi Roda,
raj". (Conf.R iemann:, ,Storiau niversaled ella mu- Malte i Beda.
sica").M eni je bila poznatao va naboZnap osveta Junadkis ugradjaniV ilhelma Tell-a nrolili su
gfa sovitog glazbara kad satn u rujnu god. I901. prije glasdvitih bitaka kod Lampena, Sempochai
pohodio grobiSteP dre Lachaiseu Parizu,p a mo- Morgartena(. Conf. Mallet: ,,Storiad egli Svizzeri".)
treii grob u komu su nekod podivale njegove U hramu slijedila je svedanaz akletvaP ontide.H ra-
kosti, koje su god. 1887p. renijeliu Firencu,n ijesam bri francuskim arial Turenna( l6ll-1775), digoves u
mogao s manjegaa da iz dubines voje du5e ne za- pobjede mnogo doprinijele zakljuEcimaV estfalskog
Zelimp okoj vjednid u5i onoga koji je svoje dane mira, dok je bio na bojnom polju, destob i se pu-
zakljudio blagoslivljajuii Boga i preporudujui se vukao u Sumut e bi se glavomn a ki5i a koljenima
Njegovomb eskrajnomm ilosrdju. u blatu klanjao Bogu i uticao gospodu vojska.
Poznatin a5 zernljak dubrovdanin Rugjer Bo- Molili su sveti Ludvig lX, (1226-1270), Bajardo
Skovii (1711-1787)k,o ii je rije5io pitanje kako da (.1476-1524)n azvan neustraSiv i neokaljan vitez,
se pronadje ekvator i kretanje sunca, usred svojih Ivana ArSka (1412-1431)u, kojima se usredotoduje
16
t7
francuskoj una5tvos rednjegav ijeka; molili su An- gantima,k reiali bi u rat molitvonr., ,Najsiainijab i-
drija Doria (1468-1560),P etar Micca (f 1706),v oj- tka u povijestiI talije,k ale CezarB albo,o na naime
voda Eugen Savojski (1663-1736),d igovo ime ne kod Lenjanab, ila je izvojStenpao moiuP ape i Boga.
umire ne samo radi njegovih sjajnih pobjedan ad Lumbardezvi ideii kako im dolaziu susretn eprija-
Turcima vei i radi pobjeda Sto je za vriieme du- teljskav ojskap adoie na koljenap, omoliSes e Bogu
gog rata radi Spanjolskogn asljedstva izvoj5tio nad za pobjedu; digo5es e odlukom da pobjede ili da
neprijateliimap rosvjete slikom Marijinom koiom ie urnrll,i pobjediSe"(.B albo: ,,Sommariod ellaS toria
bio ure5enn jegov Stit. Ovai bi junak uvijek nosio d'ltalia", pag. 11.)A ustrijskin rarSalb arun Ernest
sobom knjigu kojoj je naslov ,,StopeK ristove",k oiu Laudon( 1716-1790)k,o ji iz dubokogo svjedodenja
je klasidnop reveo na5 nezaboravnKi urelac, te bi predje od protestantizman a katolilanstvo,b io je na
iz nje rasmi5ljaos vaki put kad su mu to dopu5tali izgled svojoj vojski u vrdenju poboZnih duZnostii
vojnidki pothvati. Kad godine I456 sv. Ivan Kapi- svakako je zahtjevao da se vojnici i na bojnom
stran,n a poziv sv. o. Pape KalistaI II sakupi 60000 polju zajednidkim ole u jutro i na veder.N a svojoj
kriLarao duSevljenihz a boj ali slabo vjeitih oruZju, smrtnojp osteljim nogobrojnimd asnicirnat u prisu-
opazi da turska vojska broji 200.000s ve odabranih tnim vruie preporuedi a ne bi nikada ludili vojni-
i izvjeZbanihv ojaka, koji su namjeravaliu dariti na Iku hrabrosto d vjerskog osvjedodenjai da bi se
krdiane,t uZnim se srcem obrati Bogu slijedeiom drZalid aleko od slobodnogz idarstvak ao od naj-
molitvom: ,Milosrdni BoZe,s miluj se na nas,k oje veie nesreie.P a nadoda: ,,Srecu,kojma e pratilau
si odkupio svojom dragocjenomk rvlju, pomiluj nas mojim vojnidkim pothvatima,m oram da zahvalim
poradi presvetihr ana tvojih"; te dok je misio opazi rnojimm olitvamak, ojinras am se uvijek pouzdano
kako je strijelicap ala na oltar,g dje je on misio; Bogu uticao; u tim istirn nrolitvanlam oram da tra-
na toj su strijelici bile upisane ove zlatner ijedi: Zinri zvor orrog du5evnogn rira,k oji uZivami u o-
,Ne boj se, lvane.n ego hrabro, kako si zapodeoi, vai das kad imarn da stupirn pred vjednog Suca".
nadalje nastavi,t e ied krjepoiiu imena moga i pre- (lVlacheri:, ,GeschichteO esterreichs.G" raz 1906.I z
svetog kriZa nadjadatiT urke". Odulevljeni ovim o- IIl. str. 479).O ve rijedi ne bi snrjeli zaboravitio so-
beCanjemu z poklik ,,Bog je s nama; Isuse,b udi bito orri na5i vojnici,l <ojim jestod a zahvaljujuB ogu
nam pomoinik! " kr5iani navali5en a Muslimanet e Sto ih je oduvaoo d snrrti i povratio Zive i zdrave
ih natjeraSes a svih stranau divlji bijeg,a povijest njihovimo biteljimao, bjesno psuju,d apaden eki su
kaZe da je ostalo na bojnom polju do 40.000T u- od njih tako drzovitit e isrnjehavajoun e koji mole.
raka, a krdiana je u odajnojb itci na Dunavu i pod GeneralL ouis de Sonis (1825-1887j)e,d an od naj-
zidinarn Beogradap alo samo do 300 (Belavii, Sv. hrabrijihm odernih vojskovodjaf rancuskihk, oji se
Ivan Kapistran pod BeogradomV. ukovar 1g07,s tr. je sv<-rjimju naStvom istaknuc u afrikanskomr atu
22). SeljaciV andeje,k oje Napoleon I. nazivljeg i- (1857-1859)u, bitci kod Sulferina( 1859)i ,u fran-
2