Pod zaštitom Križa PDF
Preview Pod zaštitom Križa
‘jell Hrvati, dofavdi na jug, osnovali su novi svoj zavida na teritoiia to je pravno bio dio Bizantskog carstva. Ali 1 isto doba na tom je podrugju postojala jot jedna vlast, naime du hovna vlast Rima, toe refi karlidka crkv ‘ie lik pripada patrijarisko}jrisdikeij Ri ‘mn, Ta je duhowna vlast ipo svojojsnazi duba i nepostednontijaga od poliicke vastiBizanta. UUbrzo nakon formieania svoj prve drtayne or punizaije Hrvati dolsze w vezu s kaolickom Crlvom, Iz podataka o tim verama najvite 3 ‘Sznajeo poitigkom i kultunom diva Hrvata 1s prea dva inaée priliéno maglovita stoljeca nihova opstanka w novo} postojbini Za Bizant su Hrvat prvobitno bill samo s3- cancka vojska, ikorStena u sklads s aksio- mom bizantske politike: da se jednu opasnost ‘od barbara najlake uklanja pomocu novih na rods, Narodi su tako dolazili i odlazili, ura ‘no se istrebljujud, dok je Bizan ostao. Bizant sks je diplomacia vjerojatno raéunala da ée i wi hrvatski saveanik, ispunivllzadatak koji ru je namijnila,nestatiu yremenu kao 5088 scl drug sién bizaneski saveznici Bizant syakako nastoji jos u prva desetjega dirgirath “lim seobama hevatskih plemena, naravski skladu sa svojim poitickim potezima. Prema acim langobardskog kroni¢ara Pavia Da hrvatskavojska god. 641. prelaz na tal SEDMO POGLAVLJE Pod zaStitom krsta janski poluotok; valida dijelom kopnenim pu- tem, a yedim dijelom morem; bizantska je flora prevori do Siponta,odakle ona operia po Apu- Ij tu je hevatska plemenska vojska porukla bbeneventskoga vojvodu Ajona, ubvatisi ga i pogubivi, uzmaknuvii tek peed pristiglom no- ‘rom vojskom furlanskog vojvode Radvalda. Pa ‘a0 akon daje o tim dogadajima zanimive podatke; pripowjeda da je Raduald prije bite fagovoriohrvatsku vojsku u vasitunjezinom jerk, pa ju je time smeo, navodno svladzo i svakako prisiio na povratak. U rom pothvatu jamaéno je sudjlovala samo vojska jednoga ili ‘raj plemena ~ostala plemena évrsto su stala tna osvojeno tl, prekrtivsi ragune bizantske politike. Odnes prema katoicizmu, koi posta ju sve fern, nesumnjivo su bili ona) faktor Koji je Hivatima dao snagu stabiizacij, uko- ‘vio th na novo) emi Prirodno je da je do toga dodo, jer je erkva povela prema Hrvatima od prvog dana sasvim Adrago poliku negoli Bizant. Doduse, u te je godine papinskavlastu Rim u tfkim krizama, Al erkva ima vet svoju jasno izradenu politicku ida. Malo vremena prije dolaska Hrvata na jug, god, 604, umco je papa Grgur I Veliki, koji je wspio sagraditi EvtsttemeljKatolcizmu, dati hu unutalaju organiza, proves duhowno prodiscenje i postavt smeenice a bud anv ak. Podrijetlom Rimljanin, najprije rimski tradski prefekt, a onda monah, utjelovio je w Sebi iskustvo poltgara-upravitlias gorlivosca ‘jernikaideologa. Karolikoj erkvi daje snagu 53 ojom ce oblikovati novi svijet duhowno i ekenjalno, Po Grau Terkva prima w basin hws nigovim duhom stvarnosti i strogost, Raper extkoj Blagoglagoivost i filozofsko {eps U srkvenu organizaciu unos! discilins, “otra nove metode djelovana, daje apostolau inamiko, Sint erkvu w svema nashednikom ‘imskog duhoynog, a po tome mina i poliée trode og (Od svih zemala, dapate i sjeverih talja ih ge npr biskup u Raven ne priznaje prvcostva rimskoga biskupa, Dalmacia je naj fesnije povezana s Rimom, Vebu je tradi ‘elatvno lake komunikacije morems, Dalmatine! posta prvosvecenici sv. Petra, ato jo pojasa 2 how interes 24 dogadaje na istofnom Ja “anu. Lad crkve o&to su obavijeiten bole od “irvasnka Bizanta © novim dostacima, njthovo} Sac sklonostima,tognije asin mihove bu: ‘Jace mogucnosti ~ 1 oni ih ne poten Gelva je prva slast koja neposredno stupa a is vlaScu Hrvata, prianajut je tako kao 1 Sinjenicu, Neizravno nam to wjedno do- hue aj ea hevatska vlast morala bit dobeo reanivrana, kad crkva pokazuje 2a nj interes ‘racuna. Papa Ivan IV, sama rodom Dal- nae, koji vlada 0d god. 640. do 682, aliew hrvatske keajeve svog poslaika. To je spat Martin, kojemu je formalna zadaéa da ‘hupljue-earobljenike, prikypla svete moda Jamaéno up to i razvii siruacy te ecient rnogucnost 2a stvaranje normalnih odnofaja izmedu Crkve i novih doijaka. Opat Martin pute nesmetano po elo} Dalmaciji koja tada ma vet eitori od danainjeg; bilo je to prove iso samo uz sustetive dopustenje 1 pomoe 3 plomena Bijeih Hevata. Za nasledaika Ivana IV ~ a nasledje ga, gin se, upravo 9) opat Martin, kojé prvi doazi kao papinski isla mod Hrvate ~ uévrduje si peosiruie nd na uskladenju th odnodaa.! Pok‘tavanje je bio dugotrajan proces Vec 2a ih prvih deselega opstanka Hrvata * vu mnogo se toga promijenilo iw samo) hmarsko) zemlja sto tako iw meduna no} politi. Romansko puganstvo, Koje 22 avarskohrvatskih ratovasklonilo na otoke, vra til seu stars rimska nasi; ostacstanovnika razorene Salone sklanjau se Dioklecijanovs palagu, osnovavi Split? U zidinama staih gra- dova buja novi fivor, oni rasty i azviaiu sy ‘ima romanskim nasejima postaje sve potrebn- je neposredno zalede koje je w hrvatskim ruka- ‘ma. Djeloje tu, makar i rudimentarno, diktat svakidafnjeg gospodarskog Zivra, Plemena pak Hevata upoznavajg ssa starosiediocima,njtho- ‘im naginom fivota,nihovim tegevinama civil ‘ac. lrmeda doijaka i starosjedilaca razvijai se skromne tgovacke veze. Ti su romanski gra- dovi vezanis ostalim svijtom odakle dolaze ‘obra, mnoga nepoznata2ato bas privlativa za Hevate; a mnogo je toga od stare cvilizacje i prediviclo sve ratove; raitite sitne dnevne tudobnost, kun’ ureds, orute i orude. A onda je tu more koje magicnom snagom privlai sv ogas plemena, sto su doila iz Zakarpaca, samo od staosjedilica mogu nauéti kako se slijede ‘akon, spounaja zakonske tne, od nih oti ‘ai vrijednostzakona. Interesi fomanskih gra dova i nihova Irvatskog zaleda sve vile se isprepet. Postupao se mienja i medunarodai poloz3 Iscna, car je Heraklj uspjelo sates Pera ce, pae ui Jeruzalem, avarska moé postalaje leolran ofok dana%ojoj madiarsko) ravnic Klien nashednik train i vanske ke fopasnost. Bizant x ne mofe mnogo brinuti 23 Dalmaci Sve ro jagaurjecaj Rima koji je wz ro a tensa et ‘Ves pola stljea nakon svoga dolaska na jug, Hivati primaju kesteje To je najzamasoija ‘odluka 2a njihovu i polticku i kultuenu buduc- host, Katolicizam ce odsada oblikovati Hevate, ‘davai pravac eazithu njihovih cobustih ence iba, prodivs im vibe tumagene o mista ivora, Tspunit th svesnoiéu 0 svoj sudbini,usadivi ta njihovo bivstwo kaleme zapadne mish ose jas dati novi potica)stvaanju. Sigumn je, ai tasvim je pritodno da ée pod urjecajem katolc: ima u jima mnogo toga armen ali za vada je mnogo ée toga bit | dano; katolicizam ce ‘ovorti Hevatima koji tj put i nacionalno ne 5S poralinin 2 Hovata a 5 pr upoznali~s peavom p re samo financisku mo erkug jzino karitatimo djelovanie rail Morals poznat sev0 mote edna a gradova, wf Jamaéno 0 vak nekeScanskih Hrvata slgno kao Sto je Dubro publike, branio nek edema i da sc nantnost 28 dale, Dualizam, koji je proteo do- [iscanska slavenska vrovanja, u svojoj je Bt fotan 4 sumoran, éovieka Gini nemognom, ‘avom neodoivihsnaga, yjetla i Tine, siege tranice snazi Govjetjeg dua, jer po dualizma ‘ioe iednako moéno kao i Dobro. Cem-bog je ‘van Svantevida, Krianstvo sa svojom verom, 1 vse pravdu,ispunjeno oxkuplenje Coveka, {ine se ude utitnicima nepobjedivog Sve cslobads th od méte pesimistickog duaistckog {atlama, neprestano sijuéi moéno sjeme nade Skladan, boli fivot romanskih gradova u odima vata bio je takoder posledica kranske mic si. T onda konaéno: morali st spoznati oni ‘oe, koji se prvi pokrstite, da im krSéanstvo Aaje novu snagu opstanka jer ih gin ravnim omanskom stanovnitv Pokritenje Hevata bilo je dugotrajan proces. ago je taja0 sam in prijelsza Hervata na Irséanstvo, a ok dulje protimanje dakom kei sta Piholot je nevirojatno i nemoguce — sovoretio poltikom paktu So ga je Borko w {asu kritenja sklopio s papom, veli Sakae ~ da bi se za vladanja jednog jedinog pape ~ makar 13 ladao 13 godina kao Honore (625-638) ~ ‘il jedan ratoboran narod obratio na ka sivo | postao tako krotak i ponizan, da bi mogao t sklopiti jedan proturatn ugover, osn0- ‘an na posvereligionnim motivima. Opée pili- ke u doba cara Heraklija (610-661) baS nis bodrile na takwu kejepost. KeStenle primajy amano u prvom redu vodstenifaktoripleme- 3,4 to onih najblifth romanskim gradovima. Poalje Ge w susedstwa Franaékim carstvom od kréanstvo pred Hrvati u =Treéo} kat ‘anskoj Hevatskoj« joni u zoni Kvarmera; pos iednje pak od svih hrvatskih plemena tek oko fod. 830, pod pritiskom politikih pik, po- lrsir ce se pleme Kaéiéa, koje se nastanilo w «etanskom podrugj. Plemena w unutrasnjo= “i, odijeljena od urjecaja Zapada neprohodaim orama, ve dale w vee svoih preda, onamo Polagano prodire keSanstvo, zahvaéaju samo vierovs Povrina, pilagodujuci se samo star ima. Obl tla bit e tamo razlog za mnoge Polke i duhowge keize. Kako je keSanstvo odialo w unutasajost hevatske emi, Jct, Se se prigodom osnutka zagrebae 3 pri Toshupije god. 1094. iejekom istcalo da bishupija treba prutiti uporite 23 suabijanie Poganskih zabluda. Dok se u krajevima du ‘mora gradilo vee erkve Krstove,u kontinental- no} Hivatskoj, po bosanskim planinama i po Gvozdu jt su plamnjeli ognjevi Svantevidow. Ugovor Hevata s papom Bizantski car Konstantin Portrogene, bile ei pokeitenje Hrvata, napomine: "Ovi pokriten Hroati ne atu rado izvan ‘granica svoje zemlje, jer su dobil neko proro- Zanstvo ili zapovied od rinskog pape, jl fe m ddoba cara Herakli, cara Romeja poslao svece- ike & pokrtio th. Nakow Sto su primi krScan- ‘00, Hroati su dali potpisanu obvecu i neopoz- ‘tm zabletow svetom Petru Apostol, da rikada nece sorudiem provaitiwtudu zemiu, nego da (Ge Live w mira ea svia koji to Eel, primivii ‘a uzvat od rimsko pape ova) blagoslov: ‘AKO ‘i ikada neki drugi narodinavail i povelirat na emlin Hrvata,noka 2a nth (Hroate) rate § ‘alti th Bog’ Hroata, a pobjedu im donese Petar, Kristo wZenik.« “Taj Portirogenetov podatak wve do nah da na amen je spoticania 2a povjesnike-uéenjake, podilene u dvje grupe: preu, koja uopée ne poklana viere Porfirogenctovim tvrdnjama, i <rugu, koja je osvjedogena da je bizatski car “povisnikpis2o svojedjelo na temelju pourda: th podataka, samo ih je tui tamo uljepfavao ra Korie bizantske slave. Glas 0 ugovors pape ‘Agatona (678-681) s Hevaima koje po svom <duhu preteéa modernih mizorvornih paktova 0 ‘nenapadanju medu narodima, sam po sebi mote se Gini xagonetnim, ali posta usjeriv dim se ‘jegov postanak povedestadasnjim dogadajima ‘Puklopi tadainju medunarodnu politigk 8 tuaciu, kao i je to ini S. Sakad.* Samo 2a ‘edeset godin ia hed (god. 622.) Muhame- dvi sljedbeniciuspel su poraii Perisko car ‘vo, Bizantu otetiistoéne i juine pokrajine, Svojom mornaricom iavest napada) na sam p pin zavisj Siciliu Pred zajednickom opasnokeu papinski Rim i Biant predaju zaboravu bait- iene politike caspr. Papa Agaton razvia d- plomasku akciu vlog sla, snamjecom da ie 57 rajednce keiganskih narods ukloi razdore i fatove, da bi tako ojaéana mogla docekati nove fsrtae lama, Tw je veéw zametk ie PO frees Kriarskih ratva, O ro) akc govort poslanica koja papa Agaton patio caru Kon- Pennine Pgonate a crkvenogsaborau Rims Uskrsu god. 680, 3 koja je potpstozaiedno st 125 nazodnih biskupa. Papa u toj posanici ravodi da je bio aslo moge od svoje rage bBskupi edo Langobarde i Slavene, Franke, Gale, Got | Britance dese »neprestano rsp ruju da saznaju tos Gini w pian apostoske ‘jetes. Ta aposolskopoiigka akciaisickom Zahvaéa i Slavenes Ti »Slavenis pak mogu bit Samo plemena Hrvata na Jadrana, miko dv pi Jee samo nova hrvatska em, jedina od {wih tadanjh slavenskihzemalia, po svom je tcogrfskom poiigkom poloajyvalan faktor ta svetadanjepoltizke osnove Prostor St su {2 url w svoju laseHrvai, seojim poltajem fh moru rst barama na tiko pristupag- ‘nom kop, proegao se od sjevera na jug kao eka brana, pesca sve deve i tadajok ‘lo five i jedin sigurme komunikacieizmede srednjoevtopskoga istoka i zapada. Otkako je Saracenska lta sala ara po Mediteang, ob je ie poskotlavalnos toga prostra je i ne protec jedinsiuran pu do Bizana; sigur host pak roga puta zi je samo od patel Ske sklonost eanike sage Hrvat, Zit, putem u VI soe paste do X soja Kretat 58 Ge sa diplomatska poslansva 408 w IX stolecu, Bod. 870, ‘arobiti papinske poslanike na rigrada. Neminovna je dakle papinsku veliku verskopo {svoj sustavprivuse Hrvate; prima keitene, sklapa saver 8 ‘bia jednu od nave polit ih je narod u formiranjy steci: medunarodno priznanje ¥ Pokrstenje mu donosi to pF time nos i sve Blagodat i p kao raynopravan élan ulazi skib naroda i dréava, Prva desea idle od d jug, kad im je osvojena zema ‘od veliki politigkih potresa, 1 nepovrat, Hrvatiulaze w tke, odlugnost nihova geopa rut Ge im i snagu i slabosti Imijenja. Na 2apadu pod rastaje mocna dréava koja pod! svoju materialna snagu uj Ssnagom Rima, postajul sve o om Bizantu, Obnavlia se sara Inroka 28 prevase u evropskoj Hivata postaje frontom, dva svijet, dvi kulruray a sostava, See mane zavidan bit i polos zemlje Hevata ~ ed sudbina 2a viekove.
The list of books you might like
