Nova tribina semestralna revija za religiju, kulturu i misaonu orijentaciju(1998) Br. 16

59 Pages·1998·46.5 MB·Croatian

by  VOX d.o.o. Split

TBIBINA
SEMESTRATNRAE VIJAZ A RELIGIJUK, UTTURUI M ISAONUO RIJENTACIJU
R
J
s
I 0PAS0NtN0tSTiTlttCA| |N(tt putACtJt
UVODNIK
POVRATAK IZVORU
U PRVOM PLANU: KLONIRANJE
KLONIRANJE NIJE SAMO POKUSAJ
Otac Albert Moraczewski
OPASNOSTI GENETIEKE MANIPULACIJE 12
Papa lvan Pavao IL
KLONIRANJEd OVJEKA t6
ValentinP ozait, SJ :'j
PRINOSI i..
SAVJESTr UCITELJSTVO(I I) .........,., ................U...
Msgr.A ndreasL aun .". .-,,,, ,
,:.. rll;
.. *.
CRKVI JE POTREBNAS VETOSTA, NE MENADZMENT ...... 29
VittorioM essori il.i i':.:t,
INTERVIEW
..SLOBODNI
LJUBITELJC RKVE'' J+
Peter Seewald
ISPOVIJEST
BIO SAM JEHOVIN SVJEDOK 38
Dalibor Durdov
PROTIV STRUJE
iuvar sE "KOTRLJAJUCEKGA MENJA"! 48
Branko Miloi
MOZAIK
'+1r1
KATOLIEKE WEB STRANICE 56
ii',jl'
KNJIZARSKI IZLOG 58
IZ SADRZAJA
KLONIRANJB
NOIu TRIBINA
Uznapredovala genetidka
istraZivanjad ineh ipotetskimi Semestralnar evija za
kloniranje dovjeka,p a su se religiju, kulluru i misaonu
mnogi u svijetu zbog toga orii entaciiu
zabrinuli,i znoseii destop rotu- 1998,b r. l6
rjednam i5ljenjai stavove.K a-
ko moralno prosudivatit akve I
pokudajek, oje su posljedices
.
tim u svezi?S to Crkva o tome IZDAVAC
,VOX"
izjavljuje, moZetes aznatii z d.o.oS plit
ovogt ematskogb loka.
T
UREDNISTVO
SAVJESTI UCITBT,.TSTVO X.
stlDeu elar
U vrijeme krize autoriteta
Dra1en Caleta
mnogi ne mogu prihvatiti
Marko Trogrlii
instancuk oja nepogreSivosu di
PetarB alta,g l. urednik
o pitanjima vjere i morala.
Kakav je smisao posluha
autoritetuC rkve i na demu se I
on temelji?O tomep i5em sgr.
dr. Andreas Laun, pomoini
SVOJED OPISEM OLIMO
biskupS alzburga. Snlirrr uA anRBsu:
NovaT ribina
Supilova5 0,2 1 000S plit
JBHOVINI SVJEDOCI
I
Izravno iz srca DALIBORA
DURDOVA izvire ova dirljiva
Rukopisii fotografije
i poudna ispovijest o sekti sen e vradaju.
Jehovinihs vjedoka,n jihovom
naudavanju i metodama. t
Fotografije i dokumenti koje
Prilozii tekstovni e
objavljujemou z teksts vjedode
odraZavajnuu Znos taaj li5ta
samiz a sebe.
UredniSwa.
I
ROLLING STONES TISAK
Velika i neprestanap opularnost "Dahnacaij p apir"S plit
rock sastavaT he Rolling
I
Stones,t e njihovo najavljeno
gostovanjeu Zagrebup ovod uopynghrc )
su BRANKU MILOSU da NOVA TRIBINA, 1998.
laitidki zaviri izak ulisan jihovog
T
stvaranjai djelovanja, dajuci
dinje nidnou temelje nuv j ernidku Tiskanoulip nju1 998.
prosudbu.
budep il u:d.. iu muj a
ltt'
1 loo f"l:
dati,n e, neie olednjeti nikada:v oda
koju i,u. mu ja dati postati e u njemu
izvorom vode koja struji u Lwot
vJ.vecnl.
_E
(Iv 4,14) ;:
!l
I
e"
IJVODNIK
POVRATAKIZVORU
Umorni dovjek dvadesetogast oljeia, nakonm nogih lutanjao vozemnimp ustinjamajo 5 je uvijek
neutaZeneL ,edi- i nakon zaustavljanjan a brojnim oazamak oje to nisu. Do "vrhunca" dovedeni
tehnidki razvoj, globalno ekonomskob lagostanje,s vakom dostupnoo brazovanjei masovnak ultura,
moina industrijaz abave..n. i5tan ije u stanjur azbitio sjedakj oji obuzimad ovjeka,o sjeiaj da sen alazi
na vjetrometinip ovijesti...bezkorijenab, ezt radicije,b ez osobnihi zajednidkihi dealaz a buduinost.
JoSo d mradnogd obap rosvjetiteljstvap roklamiranaje idejap otpunogr askidas pro5lo5iu,t vrdilo
se da ie dovjek sam svojim snagamai djelovanjems tvoriti novi, bolji svijet. Nakon kraham nogih
revolucionarnih oblika koji su to poku5ali ostalaj e neostvarenaz acrtanau topijska buduinost pred
nama, a iza nasp olja smrti, gtlazi,lageri i kriZni putevi. - Vrli novi svijet se nije dogodio (nt1el i
kloniranje,t emak ojom seb avimou ovom broju, takoderp oku5aju tom pravcu);o stalaj e i daljeZ eil
koja seo ditujen a moralnom,d uhovnomi socijalnomp odrudju.S vijetj e u potrazi,l aLneo azei znova
nidu...a li one dovjekun e daju svjeZinei istinskeo krepe.
NaSed oba treba povratak izvoru, treba svjeZinuk oju to sa sobomn osi. Nakon dugotrajnogl utanja
pustinjom, u svijetu Zedi i spaljenez emlje, taj povratak predstavljap ravu revohcijt, revoluciju
povratka izvorima, kako se izrazio Peguy.
Ne radi sen i o kakvomn asilnomd inui li djelovanjun, iti o nekakvomo bliku arheolo5kuet opijek oja
bi zagovaralap owatak upro5lost i okretanjel edan a5emw emenu.R ijedj e o okrenutostik a buduinosti,
o stvaranjun ovog ozralja, nove kulture, usprkoso noj dominantnoj,k ojaje negativna.T o se neie
dogoditi nikakvom zakonskomu redbom,d rZavnomi li politidkom agitacijom,n iti menagerskom
sposobno5iut;a kvi poku5ajii djelovanjem ogup obuditis amoa verzijui odbojnoskt ao Stos ed ogodilo
sa sintagmom duhovne obnove nakon Sto se ona profanirala kao dio demago5ko-politidke
terminologije.
Odi vjernika stogas u s odekivanjemu prteu Crkvu. Od nje se odekujed a seo dludnijei djelatnije
postavi,n udeii bez ustrudavanjaiz vor Zive vode koji joj je Krist ostaviou ba5tinu.O na bi iz krivo
shvaienog "oslu5kivanjas vijeta" (koje je, tako shvaieno,z nadilo u sWarip rilagodavanjes vijetu)
trebalap rijeii u misionarskis tavk ojegz agovarai Ivan PavaoI I govore6io novoj evangelizacijiA. ko,
umjestou vjerenostid a Crkva posjedujeis tinu i daj e na njoj sazdanak, od suvremenihv jernikab ude
prevladavalom i5ljenje da je crkveni nauk vrijedio u nekim pro5lim vremenima, a da je danas
neadekvatani da bi ga trebalo mijenjati, sigurno neie biti ni5ta od zahva(,anjas vijeta Kristovim
duhom. Samoo slonjenin a sjaj istine (veritatiss plendor)- integralnei bez kompromisa,je r jedino
takva svijetli i privladi - kr56anim ogu preobrazitio vaj svljet (instaurareo mnia in Christo),u diniti
da Crkva ponovnob udep repoznatak ao "svjetionik narodd".
U tom nastojanjud obar poticaj nam mogu dati Augustini i Pavli dana5njegv remena,o ni koji
nakon mudnog traLenjai lutanja ponovno pronalaze izvor Zive vode. Svojim potpunim predanjemi
svjedodenjems vog Livota i nama posvje56uju zahtjevek oji se pred nas stavljaju. Dva takva
svjedodanstvad onosimou broju listak oji je predV ama.R ijedj e o iskrenoj,p otresnoji dubokok r5ianskoj
ispovijestim ladiia koji je nakonp ripadni5tvaJ ehovinims vjedocimap onovnod o5aod o Krista, te o
obraienju uglednogn jemadkogn ovinaraP eteraS eewaldak oji sen edavnov ratio u krilo Crkve.
Na kraju trebamo zahvaliti svima onima koji su svojim pretplaiivanjem na na5l ist pomogli da on
i dalje Sirim reZus vojih ditatelja.N adamos ei ubuduie Va5ojp odr5ci. I
U PRVOM PLANU: KL O N I RAN J E
KLONIRANJE
V
NIJESAMOPOKUSAJ
V
je kloniranje i kako se bududnosti klonira iovjek?
Qto
L)taj proces odvija? Poznatov amj e, vjerujem,d a
Rr1ed"k loniranje"i ma mnogo MoZda su pred nama, se radi na kloniranju Zivotinja.
znadenja,k ako u znanstvenom jo5 godine, dok zn^n- Ovca Dolly je oditi primjer.
tako i u obidnom.n eznanstvenom Postoje, takoder, tvrdnje da su
stvenici ne budu u mo-
jeziku.N o ovdje6 eb iti govorao klonirani i majmuni, ali taj se
procesuk oji je izvr5en nad gudnosti klonirati Ijud- pokuiaj ne moZes vrstatiu istu
ovcomD olly. ska bi6a,a li dosada5nja kategorijus kloniranjemD olly jer
Uzima Se, dakle, DNA saznanja , genetiika je u pitanjub ilo spajanjee mbrija.
odraslcz rele stanice,p otpuno Dakako,n ikad sen e moZes a
manipuliranja i umjetna
diferenciranei stavlja se u stopostotnoms igurnoS6uk azati
neoplodenuja jnu stanicui zkoje reprodukcija su umno- kako stvari stoje s kloniranjem
je odstranjenaje zgra. Sada gome uznapredovali,t e ljudi, te uvrjekp ostojio dredena
imamoc itoplazmuja jne stanice mogucnostt ajnih pripremaz a
u zadnje vrijeme poten-
bez jezgre i uz to stanicu s kloniranjel judi.
ciraju najozbiljnija pi-
odraslomjezgromk,o jes es pajaju Ipak, na to utjeden ekoliko
pod utjecajeme lcktridnes ti- tanja. Kada su Skotski dimbenika.N ismo sigurni da 6e
mulacije.D vije stanicep ostaju znanstvenici obj eloda- ljudska DNA iz staniced onora
jedna, s jednom jezgrom koja reagiratin a isti nadink ao i DNA
nili cijelom svijetuv ijest
sadrZavaD NA zrele Zivotinje. ovce. Ne znamo hoie li se
Jezgraje odito" reprogramirana" o uspje5nomk loniranju stanicad onorai jaje spojiti, kao
od strane citoplazmej ajne ovce, otac ALBERT u sludajus a Dolly, pod elek-
stantce. MORACZEWSKI, prvi tridnoms timulacioj m. Uostalom
Ovajp ostupakn ije joi uvrjek o'Centra u sludajuD olly od 277 pokulaja
predsje dnik za
u potpunostir azja5njena, li je samoje danj e uspio.
sigurnod a ses tanicap ona5ak ao m edicins k o-m oraln a Iakoje i sam sludajk loniranja
stanicae mbrija, a ne odraslog istraZivanja " pape ovce sve do par tjedana prije
organizma.S toga se podinje Ivana XXIII, iznio je samogk loniranjai zgledaog otovo
dijeliti,r astii iz nje nastajen ovi nemogudo, vcaD olly uspje5noje
stavovet eologai znan-
organizamk oji ima DNA vei klonirana.G olemj e doprinosd r.
odrasler, anijeo dabraneZ ivotinje stvenika-katolika o pro- Iana Wilmuta, koji je otkrio da
iz koje,u ostalomD, NA podede. blemu kloniranja. ses tanicem ogud ovestiu stanje
podobno za transplantiranje,
Ima li kakvih realistidnih izgladnjivajuii ih. Ali daki tad-
moguinosti da se u bliskoj zapamtimot o - imao je samo
6 Nova Tribina, 1998. br. 16
U PRVOM I'}LANU: K I- () N t Rr\ N .l I
lcako Lr znctnstvenonxt ctko i u obiinom,
neznnnstvenom.iczikul.t /oo vcljec e biti govot.u
o l)r'o('csttk oji ia i:t,r'.it,tnt dd oy(ont Dolly.
LlzintcLs e, clalcle,D hlA otlrcrslez rele stutticc,
potpLulo clifbrenc:irerrei stuvlf u se u neoplo(fantt
.fctrft tt stunictt iz lrole.je ocl,stranien(r.jezgrtt.
Sa clu i ntu n to c i t o1 t I ot tt t r . iu j rtc ,sI,u n i ce b ez.fa zg rc
i rt: to,t'tttttictt .t otlt'tt.slotnf ('z{r.ottt, l;ojr, .s,r,
,\puf(tfu pod ulf c(:(tlenre leklriine,stirnLtluc:ijc.
Dvi.lc,' slrtrticpc ostuiu f eclnu,, s.cf c/nom.efz grcrn
lro.ju ,tuelt"inwt DIVA zre.le iivo(itja. Jczgrct jc,
o(\ito " reprogrutllirune " o(1s lr(tna citoltlu:ntc,
lujrta,sIunice. 0. A I b ar t tt( 0 tl,,l,9Z II ill,t t( I,
dontitriliiur:rc.r lol<tor'l ':rr' -
Ovu.l po,rtttpoli ttilc jo:; uvijcl; Ltp otptttlo.rli
rtral<ologi.jic nragisfar lilo-
t'uzju,inje n, uli.jc ,sigrtrnoc lo, sas tcruic:ptro nu,(u. zoti.jci tcologi.jc;losvc(iojc
lit tr t .sIt tt ti ('il (,n tl )t'i.(it , (t n( rt rlr tt.sIt t g ot "gun i z rn( r . vcdinu svo.icl tal'ij erc i,strir-
Stoga sc polinf c clijcliti, t.ilsti i iz qle nctst(lie Zivan.ui lrrorllnih vri.ic rl-
ltosti unutur Ilionrcrlicin-
tlovi ot"get'tizu.nl,cro ji imn DNA vet odru,yla,
sliilt ritzvo.jnilrr lostigrrrrt:r.
rani.ic oclabrane ii.votinje iz lirlfe, Lto,rtulont, llio .ic prvi prcrlsicrlnil<
DIVA potjet\e. "Ccntrl zit nrcrlicinsl<o-
-nrornlna istrliiva n.irr';nli r1 lt:
lvanr XXlll.
;cclanu sltjcian.i r ?7(rn crrsltjcSnlitht tlirrsljlr cj clol<rrltnlL.jrr rclslo<sror ttrr(. ) sirrrt ollr l)()sl()lort)l r.crrlerc
t'ltzlil<uc c ittlltllzrrril.i ojlti rnlts vojcv llrsli(cs er )u.l stlnil
'l'a.i
novi, lilonirani organizarn irna dnlilc isti ttcrttail tn ltolr()l,l irkrvoljnot lrrr rllrj rrl ritrrrvrl rzrrrrst;tr.l <o
genctsl<lin atcri.itl l<aoi n.jcgor,,,original".S to lli tlltr t-to2cr.lrc-lttcrrl tcltrcillticltitos otrcl,r lir rcr er rrrrrr osobrr.
onda bila glavna razlilia iznrcclu; rrirodno rotlcnih i No, ruuncccs c.joi.jcchtlttti tlrrjrc . je li riorrrrrlr rlrjli:r,
Itlonirituih bliz:uraca? otaci Iiltal<o b<r.jc.
Irlcnticnib lizanci lurllrjtrs c otl istc nrrrjl<cr.r isto .lccliniI rr.ctblcrkno .ij sc cirrrrrsr rrrrrct,rj.t .sl lilrko
vnlcnrc.c krl<l< odo pisanoul <lonirajnir v rcnrcnslilrra zlil<lr l<loninrnsrtru nicrorc lr'7lrnttir T ivrttrtrl o zrclosii I ovrlyejr :
nrozcb iti ltozanrainaT.o .jc.jcc|lor cl[ titni.jirlta zlikaD rtrqa znltilj unr rtjc clj cL'W. ilnttrtl.l< o11ic l )N,\ lzt ionor.srlr; nrirr
tazli l<rri.l i iritni cirtrbcnil<.jcostl< oil! . klti<oo naj trroloil<i tl sls\/nnt lrrno stlrn.jctt.r ltrtll rts c stlrrricrr,ri sen r:t irlclri
talioi socioloil<i.u l<o-jcn1tt o.jcdinaocc lrasta. nc lltstc ovil.lp ostLrllalr<u rzivlrs e srrsltcrrrrrl. lrrur
Isto tal<ou sluda-jult riloclnihb lizanacap, r.occs.jc irttirrltcijNa.a l<ono volrltrr sPio.sje1 -ro;rlrstrIrrrs r ir)eri lrronl
obrino n.tonozisotskii,t o znacic las c.jccLtoap loclcna.jajuir jrtjrrotns tanicotrrt.c ttrl<oc itoltluztrrjrlrr jrres tlrrrrr.rrr:r rr
stanicap odijcli.C 'itoplaznlr.jcz,n aii, icjcntidnait,o viic i l<upucitcllto uo\/u()glt lograurir.ujtnr I )Nr\ rrz rcj rrs tlrrir:rr.
jczura. U tonr smislu priroclnib lizanci gcnctsl<si u
llovczrnij i ncgtll <lt lrrirarri. I'osto.ii li zattstvcltoo ;rravtllrrir i rrror.llrrop r.i-
Ovo nantd a.jcja sanu viclz aito-jcn crlo-qu6cl< lonir-ati hvatl.iiva prim.ienl tc tchnilic'l
I00 Stalfin a,H itlcleri.l i 100s upcrr atnikai li bilo kogar -r Ncl<igovorcc lal ilonilarjrc nrolc biti l<or.isrrr rolr rj trl o
tonr smislu. Vc:lik jc bro.ic inrbcnil<al< ojiu tjcic na jcclitno cln aiina cllts c sltlrseL l{t.()zner . \ l.slc.t st()t itl(()
Nov.t Trtltrrt.t /t)o|; tu It;
U PRVOM PLANU: K L O N I RAN J E
ovo bi mogao biti jedan od nadina da se poboljiaju
kvalitete odredenev rste. Velika primjena na5lab i se
kod domaiih Zivotinja koje dine osnovup rehrambene
industrije.
Ponavljam,ip ak, daje to svej o5 uvijek predn ama,t e Kloniranje kao
da do tog stupnjaz nanstvenes poznajen ismoj oS doSli.
naiin stvaranja ljudske
Sto se pak biljaka tide, nije mi poznatod aj e netko
klonirao biljku. Dakakob ilo je mnogom ije5anjav rsta, jedinke totalnoj e protivno
proizvodnjeh ibridnihb iljaka isto kao i Zivotinja.A li sve
BoZjoj volji. Snarajuti ljude
set o obavljalon a uobidajenip rirodni nadin.Z nanstvenici
su uspjeli modificirati bakterije.T oj e bilo udinjenoi stim na drugaiiji naiin mi u biti zlo-
procesomk ao Stoj e i kloniranje, ali upotreboms amo rabimo vlast koju nam je Bog
jednogd ijelaD NA (ednog lanca).N aprimjer, dio DNA
iz dovjeka,k oji kontrolira proizvodnju inzulina,b io je darovao. Ista je stvar s umjet-
transplantiran na E-koli bakteriju. Tako da je sada nom oplodnjom, koja je
bakterijab ila u stanju proizvesti ne5toS ton ije mogla
proizvesti na prirodan nadin, nego jedino uz pomod ujedno otvorila put
ljudskogg ena.T akoj e ljudski inzulin proizvedenn a novi kloniranju.
nadin.S lidnip okusiu spje5nos un apravljenis dimbenikom
za rast i interfecuom (proteinom koji se bori protiv
vrusa) kakob i sep roizveli za ljudski rod korisni produkti.
Neki organizmim ogu regeneriratoi dredened ijelove
tijela, npr. nogu ako je kojim sludajemo dsjedenad, ok
regeneracijsi ed anasp ridajes vev eia vaZnosit miSljenja
drugi ne mogu.M i ljudi moZemor egeneriratjie tru, ako
samd a se to ne protivi moralnim principima. Zaistabi
je jedan njezin dio otkinut, dok nekad rugat kiva i organe,
bilo dobro kad bismo mogli regeneriratin eke organe,
primjericeZ ivdanes taniceu mozgu,n e moZemoU. koliko
kao slezenu,p luda, srce,m ozak, mi5i6e,a naroditob i
bismop rona5lid imbenikek oji utjedun a Zivdanes tanice,
dobrob ilo kadb ismom ogli regeneriratZi ivdanes tanice.
to bi bio velik doprinos.
Mnogi znanstvenicid anasr aden a tom problemuk ako
Ovo je jedna od granicam odernem edicine,t e iako
bi otkrili kako djelujen a5Z ivdanis ustavi kako neuroni
molda ne zvudi dramatidnok ao neki drugi poku5aji,
mogub iti regenerirani.
regeneracijas e uvelike proudava.K ao Sto rekoh,
U zadnjev rijemet akoders em nogop ridao uzgajanju
Zivotinjau kojima znanstvenicri azvijaju organek oji ie
sem o6i transplantiratii afirmirati kod ljudi. To nije sludaj
kloniranjan egog enetidkogin ZenjerstvaS. vat e5koiaje
Bog ieli da u razvijanju povrSinskiha ntigenap o kojima tijelo
prepoznajet kivo kao strano ili prijateljsko. Do ovog
budemop oput Njega,
stupnjap rocess ed oima teoretskim ogui. Ali, u svojim
zdto nasj e i stvorio na Svoju izjavama Zelim biti oprezan. Sve dok proces nije u
potpunostii skazann, e znamk oji medukoracim ogub iti
sliku, i na Svoj naiin, q ne onako
uneseniu nj, tako da ne znamoj e li cjelokupanp roces
kako mi to Zelimo. Zato moramo moralnoo pravdan.
pobijediti taj nagon u sebi koji
Koje su znanstvene i moralne razlike izmedu
nos tjera od Boga i onemo- genetiikog inienjerstva i kloniranja?
Genetidkoi nZenjerstvoje moZda fundamentalnije
gutuje nam spoznaju
pitanjeo d kloniranjaje r je kloniranjes amod rugam etoda
nqfe nesavrienosti. reprodukcije.G enetidkim inZenej rstvom se mryenaj ju
karakteristikea, li isto tako mogu biti izlijedenen eket e5ke
bolesti. U genetidkomi nZenjerstvuz nanstvenici
manipulirajug enimai li skupinom gena,t e imaju mod
restrukturiranjalju dskeo sobe.A li, nasre6ui,l i naZalost,
8 Nova Tribina. 1998. br. tO
U PRVOM PLANU: K L O N I RAN J E
o genima jo5 uvijek ne znamo
mnogo. U nekim sludajevima
jedan gen kontrolira protein, ali
mnogen a5ek arakteristikep ona-
Sanjao dredenes u s mnogo gena,
kaoi s mnogod rugih dimbenika.
JoSu vijek, na primjer, ne znamo
koji geni utjedun a inteligenciju.
Znamos amod a na inteligenciju
utjedem edusobnain terakcijav i5e
genaz ajednos okoli5emi nizom
drugihp siho-sociaj lnrhd imbenika.
Dakako, poznate su nam
mnogcs tvario ljudskojg enetici
- odredeneb olestik oje mogub iti
izhjedene,i li pak neke karak-
teristikek ao Stos ub oja odiju i boja
kose.O tprilike oko 4.000 ka-
rakteristikao dreduje pojedini gen,
takod aj e problemv eomak om-
pleksanB. uduii da ljudi imaju oko
100.000g enat,e 5kojei zoliratib ilo
koji pojedini gen u eksperimen-
talnoms ubjektuk ao Stojev odna
muha,s mnogo jednostavnijom
genetskoms trukturom.
Kad samk azaod aj e otprilike
4.000u vjetap ovezanos jednim
genom,t o ne znadi da moZemo
zanemaritin eke druge, brojnc
funkcryek oje ima pojedini gen,a
kojen amj oSu vijek nisup oznate. G. Dor,!,S naranjeE ve
Sto se tide znanstvenos
napredovanjaz, nanstvenicis u dali obeianje da ce do terapeutsko-genetskien tervencijeu svrhu lijedenja
2005.g odinek atalogiziratis vih 100.000g ena(Human odredeneb olesti i one koja sluZi u svrhu moguinosti
GenomeP roject). Pri tome moramo imati na umu da poboljSanjnae degS toje vedz dravo.
todanb roj genaj oS uvijek ne znamo.T akotler,s adas mo Prvi sludaj,g eneralnog ovore6i,s moralnes tranen ije
mnogo sposobniji otkriti neke gene koji kod pojave problematidani uistinu je dobra stvar popraviti
mutacije,g dje genetskip rodukt nije u redu, izazivaju nepravilnosti li izlijediti kakvu bolest,d ok je pak drugi
specifidnbeo lestii li odreclenni ered.O dredenb roj takvih sludajs asvimd rugadrjen aravi.
genad o danasj e vei otkriven. Problematidnig en je
relativnol ako pronaii, no pravi problem leZi u
nemoguinostiis pravljanjal oSegg enai stavljanjup ravih
stanican a pravo mjesto. Stoga smo zapodeli
eksperimentes embrionalnim tkivom, jer je problem Uvij ek postoj i odredena
mnogoje dnostavnijin a tom stupnjur azvojat kiva.
mogutnost tajnih priprema za
kloniranje ljudi.
Je li grijeh primijeniti znanje u svrhu spreiavanja
razvoja gena koji moZe prouzrokovati smrt?
Mislim daj e i samP apad aov eomak oncizano dgovor
nat o pitanje.P rije svegat reban apravitir azliku izmedu
Nova Tribina,l991. br. 16 I
U PRVOM PLANU: K L O N I RAN J E
Imamo dvije vrste znanosti.P rva je ona koja nam
daje znanjei jasniji uvid u stvarnost kao izraLaj BoLji,
kao manifestacijuB oZjegd jelovanjau svemiru.D ruga
granaj e ona koja nas vodi ka tehnologtji i kontroli. I
Katolici - sviz ajednoa li i svaki upravoj e to ono Stom i traL,imos ve de56ei de56e- Lelja
pojedini katolik - moraju biti za kontrolom okoli5a pa dak i nas samih. A upravo iz
tog ap ro izlazi opa snos t.
spremnip rihvatiti poloZaj Kad je Bog predaoA damu Zemlju na uporabu,t og
istog trenutkag aj e proglasiog lavnim biiem i podloZio
opozicije.B ez obzira na
mu sve naZemlji.Ipak, postojeo dredenil imiti, odredena
poziciju trebamoz na- odgovornostT. a odgovornost,o dnosnog ranica,n ije
doslovnoi zredenaizatoje dovjekn astojip obijeditii naii
ti obraniti se i
granicus vojem oii. Toj e veomak ompliciranop itanje i
raiunati na moralni teolozi neprestanop okuiavaju dati odgovorn a
to pitanje. Ali ako samo spoznamo da nemamo
Boga.
neogranidenum o6- da ne moZemou diniti sveS toZ elimo,
nego da na5a djela moraju biti u skladnoj BoZjoj
koordinacijii okilju majkeC rkve- tada je to velik korak
naprijedB. og Zelid ab udemop oputN jega,z aton asj e i
stvorion a Svoju sliku, i na Svoj nadin,a ne onakok ako
Ponekadn ije lako povu6i strogug ranicui zmeduo va mi to Zelimo.Z ato moramop obijediti taj nagonu sebi
dva sludaja. koji nast jerao d Bogai onemogu6ujen am spoznajun a5e
nesavrSenosti.
Koja moralna naiela moramo imati na pameti
gledajudi novi znanstveni napredak? Dakle, etiika pitanja glede kloniranja i genetidkog
Kako sem eni dini, ljudi poku5avajun apravitir aj na inZenjerstva izviru u stvari iz iovjekove geneze.
Zemlji, koristedis e tehnidkim dostignu6imaV. ed sada U nekom smislu da. Postanakt akoder indicira
kontroliramo temperaturui vlaZnost zraka pomoiu zna(,enjelj udske reprodukcije.U knjizi Postankap i5e
uredajaz a klimatiziranje,a to dinimok akob ismol agodnrje da ie muZi Zenap ostatij edno tijelo i iz njihove ljubavi
Zivjeli. No isto tako poku5avamop romijeniti neke djecai e postati.Izo vog sev idi daj e obitelj temeljs vake
znatajke svoje ljudske prirode, kako bismo stvorili
savr5enelj ude, ili kako ih obidavamoz vati, genetski
savrienelj ude,t akod av i5en eb udemop odloZnbi olestima
ili starenju.
Stovi5e,lj udi idu sved alje,n adajuii sen ekakop ronadi
Sv. Petar
lrlek besmrtnostik, ljud vjednogL ivotao vdje na Zemlji,
koriste6ip ri tom transplantacijuo rganai mnoged ruge kaie: "Znaj zai-
metodek ako bi odgodili smrt, tako da nam se barem
to ujerujei. " Osobno
pridinjad a Zivimob eskonadno.
Jesul i ovi poku5ajip odinjenis vjesnoil i nesvjesno? bih sa uje tovao kato lici-
Jao sobnom islim da su oni odrazn eked udne,a li veoma
ma da podu od ove reie-
ra5irenea mbicijek ojaj e zahvatllad ovjedanstvo.
Ali, to nije nadinn a koji nasj e Gospodins tvorio.S mrt nice kada nastoje dokuiiti
je normalnap ojavai zapravob ijeg u vjedni Zivot.M oramo
moralne probleme koji se pro-
pro6i kroz ta vrata da bismo u5li u vjedni Zivot,u Zivot
kojeg nema ovdje na Zemlj| Vjedni Zivot nrle samo vlaie kroz najnovija bioloika otkri-
besmrtnosnt,i je to vjednam ladost;o n ukljudujed rleljenje
ta i razvoje. Znaj zuYto ujerujeY! ! !
Livotas Bogom.S mrtj e, dakle,s amop ut kojegn arnj e
providnosot stavila.
Treba li "forsirati" znanost pod svaku cijenu ?
10 Nova Tribina. fgg7. br. /6