Montenegro: De Te Fabula Naratur PDF
Preview Montenegro: De Te Fabula Naratur
Montenegro: de te fabula naratur Radovan Radonjić Montenegro: de te fabula naratur Biblioteka LUČA 3. knjiga Nakladnik Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske Sunakladnik Disput d.o.o. za izdavačku djelatnost, Zagreb Za nakladnika Radomir Pavićević Za sunakladnika Josip Pandurić Urednik biblioteke Dragutin Lalović Likovno rješenje naslovnice Goran Grčić Grafička priprema Disput Tisak Kikagraf, Zagreb Godina i mjesec objavljivanja 2008, lipanj CIP-zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 668604 ISBN (Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske) 978-953-7239-17-6 ISBN (Disput) 978-953-260-066-7 Radovan Radonjić Montenegro: de te fabula naratur (priča o Crnoj Gori) Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske / Disput Zagreb, 2008 11 Objavljivanje ove knjige omogućio je Savjet za nacionalne manjine SADRŽAJ Umjesto uvoda 7 Dio prvi Lomovi i prelomi Politička misao u Crnoj Gori na prelasku iz XVIII u XIX vijek 19 Lijeva opcija i crnogorsko pitanje u periodu NOR-a (1941-1945) 61 Crnogorska 1948. godina 113 (S)misao “novog početka” 137 Dio drugi Izazovi i iskušenja Crna Gora pred izazovima budućnosti 175 Smisao i pretpostavke crnogorske nezavisnosti 189 Vjerske organizacije u novom Ustavu 201 Crna Gora - nova država u međunarodnim odnosima 217 Dio treći Okviri i portreti Razgovor sa prijateljem 229 Saga o Šćepanu 247 Zašto priča o Suli? 269 O Titu, opet 277 Ban bez banovine 281 Gavro Vuković kao politički mislilac 285 Prilozi Summary 297 Registar imena 305 O autoru 309 UMJESTO UVODA Cma Gora je neobična zemlja. Neki bi rekli, zemlja izrazitih, teško pojmljivih krajnosti. Prostorno malo veća od “vrha od igle”, a traje duže od milenijuma. Uistinu feniksovske priro de, a jedva kadra da se “iznutra presabere” i stare rane zacijeli prije nego dobije nove. Često na udaru moćni(ji)h, ali vazda spremna da se uhvati u njihovo kolo. Što su je više sjekli i pa lili, više se podmlađivala. Što su je dublje potapali, glava joj je više bila iznad vode. Što su je jače stezali u “bratskim zagr ljajima”, snažnije se otimala i više osamostaljivala. Što više, kao država, postaje svoja na svome, više dolaze do izražaja njene protivurječnosti. Pisati o takvoj zemlji, na bilo koji način, veliki je izazov. I veliki rizik. Metaforiku i simboliku “slobodnog zatočenika i usužnjene slobode”, kako Cmu Goru opisuje Veljko Vla- hović, nije lako prevesti na obični jezik. Isto je i sa meta- forikom i simbolikom “jedne slamke među vihorove”, kako svoju zemlju, inspirisani Njegoševom poetikom, poimaju mnogi Crnogorci. Mala je korist i od mitologizacije kakvu nudi tvrdnja,1 da se “istorija bitisanja Crne Gore” može ra zumjeti jedino ako se shvati i prihvati da “nešto nedokučivo, ‘irealno’, ispreda svoju mrežu, stvara svoj život, koji postaje očigledna, makoliko i makako zagonetna, stvarnost”: mana- “Pobjeda”, 24. septembar 2fl05, str. 21. MONTENEGRO: OE TE FABULA NARATUR stirske “impresije” i “postulati” volje božje nijesu ključ za “formulu” crnogorske enigme. Put do naučnih spoznaja crno gorske društvene stvarnosti, ranije i aktuelne, dug je i težak, a s obzirom na “stanje fondova” i pouzdanost “građe” - i ne izvjestan. Svako veličanje male zemlje, u principu može da “zvuči” kao pretjerivanje. A opet, uzdržavanje od upotrebe superlativa, samo zato što se govori o zemlji geografske ili demokratske “neznatnosti”, može da bude nepravedno. Teže od toga je, možda, samo jedno - ostati indiferentan pred izazovima crnogorskih neobičnosti. Ova knjiga je jedna od priča o Crnoj Gori. Tačnije, ona je nastavak autorove priče o Crnoj Gori, koja - bilo zbog za htjeva drugih (najčešće njegovih kolega i prijatelja iz raznih izdavačkih kuća ili redakcija), bilo zbog njegove “unutraš nje potrebe” da u nekom trenutku nešto kaže - traje potonjih desetak godina. O karakteru i intenzitetu te priče, fokusirane uglavnom na crnogorsko državno pitanje, svjedoče desetine stručnih i naučnih radova objavljenih u domaćim i stranim zbornicima, časopisima i drugim publikacijama, kao i knjiga ma: Aporije socijalizma (Podgorica, 1996), Tranzicije (Pod- gorica, 1998), Crnogorska enigma (Podgorica, 2002) i Poli tička misao u Crnoj Gori (Podgorica, 2006). Nakanu da se ta priča o Crnoj Gori nastavi, nije pokole bala činjenica daje u već objavljenim tekstovima i knjigama obuhvaćeno gotovo sve što se u trenutku njihove pojave sma tralo važnijim političkim, etičkim, ideološkim ili aksiološkim aspektom crnogorske novije istorije odnosno aktuelne crno gorske društvene zbilje. Ni činjenica daje referendumom, na kome su građani rekli svoje “da” crnogorskoj nezavisnosti, ostvareno ono suštinsko što je u tim tekstovima o crnogor skom pitanju razmatrano i potencirano, nije u tom pogledu bila dovoljno djelatna. Isto važi i za autorovu obavezu da po nešto napiše i o nekim temama koje nijesu samo crnogorske, a nijesu apsolvirane u njegovim potonjim teorijskim radovi ma odnosno knjigama “opšteg karaktera” (Političke i pravne teorije - Podgorica-Cetinje, 2002; Demokratija - Podgorica, 2004; Pravna retorika - Podgorica, 2006; Liderstvo - Podgo-
The list of books you might like
