Maksizam u svetu: Rasprave o modernizmu i postmodernizmu PDF
Preview Maksizam u svetu: Rasprave o modernizmu i postmodernizmu
MARKSIZAM U SVETU, časopis prevoda iz strane periodike i knjiga Izdavački savet dr Vanja Sutlić (predsednik), Da vid Atlagić (glavni i odgovorni ured nik IC Komunist), dr Dušan Doli- nar, Damir Grubiša, dr Radivoj Jovadžić, dr Rade Kalanj, Jovan Komšić, Lev Kreft, dr Slavko Lu- kić, dr Milovan Marković, dr Vla dimir Mitkov, Miloš Nikolić (glavni i odgovorni urednik), Boris Nonev- ski, |dr Kasim Prohić|, Vitomir Su- darski (direktor NIRO Komunist), dr Risto Tubić, mr August Vrtar, Vuko Vukadinović, Miodrag Vuković Redakcija dr Franc Cengle, dr Božidar Debe- njak, dr Vojmir Franičević, Miloš Nikolić, Drago Roksandić, dr Vuka- šin Pavlović, Ljiljana Vuletić Glavni i odgovorni urednik Miloš Nikolić Urednik Ljiljana Vuletić Izbor sačinili Ivo Paić Miloš Nikolić Sekretar redakcije Stanislava Petrović Oprema i tehničko uređenje Vladana Mrkonja Miloš Majstorović Izdavač: NIRO Komunist, Izdavački centar Komunist, Trg Marksa i En- gelsall, 11000 Beograd, tel. 334—189. Časopis izlazi mesečno. Cena poje dinog primerka 350 dinara. Dvobroj 700 dinara. Godišnja pretplata 3.600 dinara. Žiro račun: 60801-603-15351. Štampa: RO štamparija Budućnost, Sumadijska 12 / Novi Sad, 1986 SADRŽAJ MA RASPRAVE O RK MODERNIZMU I POSTMODERNIZMU I vo Paić SIZ OTPORNOST MODER NE AM I DIO .Hir gen Habermas PERSPEKTIVE: LEVO- UIS HEGELOVCI, DESNO- HEGELOVCI I NIET ZSCHE . . 3 V E Jiirgen Habermas ULAZAK U POSTMO- DERNU: NIETZSCHE T U KAO TOČILO 34 Albrecht Wellmer ■<£,-- UMETNOST I INDUST RIJSKA PROIZVOD NJA 55 UDC 3 YU ISSN 0303—5077 Marshall Berman SVE STO JE ČVRSTO J I USTALJENO PRE- l TV ARA SE U DIM: ■ MARX, MODERNIZAM I MODERNIZACIJA . 73 Agnes Heller Ferenc Feher KULTURA 114 Russel A. Berman MODERNA UMETNOST I DESUBLIMACIJ A . 144 Richard Wolin f MODERNIZAM PRO- Časopis prevoda \ TIV POSTMODERNIZ- IZ STRANE PERIODIKE M A ............................... 178 I KNJIGA Shmuel N. Eisenstadt GODINA XIII 1986. METAMORFOZE PO LITIČKOG RADIKA BROJ 4—5 LIZMA . . . . . 205 Seymour M. Lipset III DIO REVOLT PROTIV MO Perry Andersson DERNIZACIJE . . . . 218 j MODERNOST I REVO LUCIJA ................................327 II DIO Lorenzo Infantino J ean-Frangois Lyotard MARX PROTIV MO a POSTMODERNA SITU- DERNE .....................................350 I ACIJA...................................247 Franco Crespi MODERNA: ETIKA Seyla Benhabib NEIZVJESNOG VRE EPISTEMOLOGIJA MENA ................................372 | POSTMODERNIZMA: Marshall Berman ^—- , JEDAN ODGOVOR JE ' ZNAKOVI NA ULICI: AN FRANQOIS LYO- I ODGOVOR PERRY TARDU ................................260 " ANDERSSONU . . . . 382 IV DIO Richard Rorty Hal Foster ■ HABERMAS I LYO- (POST)MODERNJi PO 1 ‘ TARD O POSTMODER- LEMIKA ................................397 NOSTI.....................................285 it Fredric Jameson f POLITIKA TEORIJE: Gerard Roulet IDEOLOŠKA STANO t IZ JEDNOSMERNE IJ- VIŠTA U SPORU OKO LICE MODERNOSTI U POSTMODERNIZMA . 411 ĆORSOKAK POSTMO- ODABRANA BIBLIO DERNOSTI...........................301 GRAFIJA ................................424 rasprave o modernizmu i postmodernizmu Ivo Paić OTPORNOST MODERNE Obrisi ideologijskih preobrazbi jedne ideje svjesnog vladanja životom Ideja svjesnog vladanja životom bitna je sastavnica i vodilja misli modernog doba. Ona je i nosivi sadržaj onih epohalnih nacrta, manifesta i programa što ih se — od sredine devetnaestoga stoljeća — naziva marksističkim i/ii i koji sebe tako označuju. U teoretskim ili quasi teoretskim sustavima prak tična značenja (u ideologijama) i zamislima strategijskih djelatnosti, načini ideje svjesnog vladanja životom preob ražavaju se u vodeće zahtjeve oadjentiranja i djelovanja subjekata. Subjekti — vođeni svjesnim ili kakvim dru gim pristankom — otčdtavajiu »šifre zbilje«1 pod vidnim kutom vlastite obaveznosti na slijeđenje prihvaćena sus tava ideologije i njegovih na djelovanje orijentiranih raš člambi u zamisli strategijske djelatnosti. Aktima orijenti ran ja i djelovanja subjekti se ideologijski međusobno poistovjećuju, formiraju se u djelokrugu i na poprištu prakse ideologije u koju su kao njeni pobornici i sljed benici te provoditelji već uvučeni. Razumije se, to bi bio modelski slučaj (ne jedini mogući) ideologijskih preob 1 Usp. Helmuth Kuhn, »-Ideologie als hermeneutische Be- griff«, u: Hermeneutik und Dialektik, t. II, Mohr, Tiibingen, 1970. Za odnos praktičke filozofije i ideologije vidi posebno str. 334, 347—8, 354. V razbi ideje svjesnog vladanja životom: -tom preobrazbi na kome nema smetnji uzastopnim preobrazbama d zahvaća - njima u teoretski, povijesni, praktički i ljudski -»materi jal«; dakle, ničim ometan tok od ideje svjesnog vladanja životom, tnjenih preobrazba u ideologijskom sustavu, njene normativne uloge u zamlisli strategijske djelatnosti, njena prihvaćanja, pounutrenja u svijesti subjekata i njena od- jelovljenja u praksi koja pobornike i sljedbenike istovre meno čini pro nositelj ima ideje i materijalom ideje. Moglo bi se dalje razviti jedan takav model ideolo gijskih probrazbi i u zahvatu njegovih određenja pove zano razmotriti niz pitanja, kao što su primjerice: što je to ideja svjesnog vladanja životom u marksizmu i što je njen sadržaj; kroz kakve je ideologijske preobrazbe ta ideja prošla od Marxa naovamo, od prvih marksista (En gels, Kautsky) do različitih pokušaja njena tumačenja i njene provedbe u -izgradnji socijalizma«; napokon, ka ko u »našem vremenu« stoji s tom idejom i dr. Pokušaj odgovora na ta pitanja vjerojatno bi se već od početka spoticao o teško premostive prepreke, povrh svega na stojeći ustanoviti što je ito marksizam nakon tolikih nje govih na različite načine očitovanih i mnogovrsno tuma čenih kriza, nakon uspostave tolikih očvrslih derivacija koje sebe razumiju baš marksističkim i poslije napisanih historija marksizma (one Kolakowskog ili našeg Vranic- kog), historija -zapadnog marksizma« (Anderssonove ili one Martina Jaya), naposlijetku nakon niza proživljenih i reflektiranih iskustava -prakticiranja« verzija tzv. sov jetskog marksizma i dr. Pristanak uz -pravi« i odbijanje »nepravih« markslizama ne izvlači mišljenje tiz teškoća: »pravi marksizam« i -nepravi marksizmi« naprosto posto je; postoje ne samo kao činjenice svijesti teoretičara ili ideologa; oni su više ili manje djelatne (ma kakve one bile) ideologijske preradbe izvornog (u prvom redu Mar- xovog) -teoretskog materijala«. Postoji niz ideologijskih preobrazbi -marksističkih orijentacija«, a neke su dove dene u točku očvrslih ideosfera (samostalna govora ideo logije) i normativnih postavki djelovanja ukoliko se ono — iz jedne ideosfere — želi legitimirati marksističkim.2 Te i niz drugih teškoća u zahvatu spomenutih pitanja ostavljam po strani izravnih razmatranja. Neka početni oblik nešto određenijeg pitanja sada bude: kako stoji s modernošću i suvremenošću ideje svjesnog vladanja ži votom u Marxa. Određenije pak: kako stoji s moder- 2 Usp. jedan kratko ocrtan modelski slučaj samostalna go vora ideologije: I. Paić, Proizvodnja ideologije, Prosveta, Beograd, 1984^ str. 191. i SaTJeT^— ---------------------------------------------- VI nošću i suvremenošću ideje svjesnog vladanja životom u Manifestu komunističke partije, da li su u tom djelu već nazočni njeni ideologijski potencijali i njene početne ideologijske preradbe kakve — nizom posredovanja tije kom vremena — postoje u nekim današnjim po samora- zumijevanju marksističkim orijentacijam? Takvim se pitanjem razmatranje ipak obilaznicom vraća spomenutim teškoćama oko marksizma. Odgovor na njega možda može potaknuti i jedan način promišljanja iskona nekih na djelovanje usmjerenih orijentacija u ši roko shvaćenu marksizmu, te može možda potaknuti i od mjeravanje njihove modernosti i suvremenosti. -Otpornost moderne« je za sada općenita označnica mislenog i povijesnog materijala. Na njemu se iskušavaju moći predmodemih, jednostrano modernih, modernistič kih, postmodernih, postmodemtističkih i drugih mogućih postavki na biilo koji način vođenih nekom idejom svjes na vladanja životom. Neke među tim postavkama vjero jatno — različitog ranga značajnosti i utjecajnosti — pro žimaju ideju svjesnog vladanja životom o kojoj će biti riječi; te postavke se mogu očitovati i kao unutarnje sa mom Manifestu i kao potonje interpretativne tangente na ideju (iii: ideje) toga djela. -Otpornost moderne« je -ma terijal« koji se mišljenjem mora iskusiti da bi se osvi jestila i ideologičnost ideje svjesnog vladanja životom, da bi se iz takva iskustva moglo misliti i o njenu posuv- remenjenju — gotovo nakon višegodišnjih rasprava o kri zi marksizma, diskusija koje su, kako ću dalje kratko pokazati, otpravile Marxa u historiju rnožda najviše tamo gdje su se očitovala žarka obrana tog mislioca i njegovog djela protiv prigovora ma koje vrste. Dva različita i osebujna diskusijska višegodišnja to ka vode — svaki na svoj način i nejednako produktivno — prethodnim pitanjima i tvrdnjama. Riječ je o toku rasprava o modernoj i postmodernoj, te toku rasprava o krizi marksizma. Ti tokovi, također, na različite načine vode prema jednom metodički značajnom tekstu iz Ma nifesta komunističke partije, odvode mišljenje od njega — otvaraju i zatvaraju, otkrivaju i mnogovrsno prekri vaju put prema tekstu koji u sebi možda sabira neku među bitnim mogućnostima suvremena mišljenja moder ne i modernizacije, koji u sebi možda skriva ii u poto njim 'tumačenjima oslobođen naboj ideologijskih preobraz bi ideje svjesnog vladanja životom. Vjerojatno te pret postavke o Manifestu pobuđuju i pitanje: zar u recentne rasprave o modernoj i postmodernoj, te u rasprave o krizi VII marksizma, uopće mogu djelotvorno (orijentirajuće) inter venirati postavke jednog (kronologijski gledano) prošlo- stoljetnog manifesta nakon svih promjena i unatoč u nje mu ispisanoj rečenici koja, valjda, ne izuzima ni pisce toga teksta niti to što su iu Manifestu jednom napisali; naime, rečenica: »Sve čvrsto i ustaljeno pretvara se u dim . ..«? Unatoč 'takvom čini se razložnom prigovoru, možda je misleni i povijesni kontekst te izgleda subver zivne rečenice baš bitno mjesto u prilog gornjim pretpo stavkama? Slijedom izlaganja prikazat ću (1) neke značajke matice toka rasprava o modernoj i postomdernoj; izložit ću (2) obrise odgovora na pitanje zašto je Marx u tim raspravama vraćen u povijest i kako je otpravljen u hi storiju; (3) osvrnut ću se na tri istaknuta čitanja izreke »Sve čvrsto i ustaljeno pretvara se u dim ...«; (4) ukratko ću razmotriti nekoliko ^odgovora na pita nje: što je Manifest; izložit ću barem .nacrt čitanja Mani festa kao priče i kao igrokaza; (5) naznačit ću nekoliko ideologijski osamostaljivih perspektiva što izviru iz Manifesta i nekoliko derivacija tih perspektiva — posebno s obzirom na njihovu moder- nost i suvremenost. 1. Neke značajke matice toka rasprava o modernoj i postmodernoj »Moderna«, »kriza moderne«, »postmoderna«, »post- modema situacija« i niz izvedenica iz toga nazivlja lako su uočljive označnice danas već teško pregledivih3 višegodiš njih filozofijskih, znanstvenih i ideologijskih oporbi. U matici toka rasprava živa su nastojanja orijentiran ja u bitii vremena: u diskusijskom -toku omodernoj i postmoder noj ona se umnažaju, nerijetko se međusobno korjenito razlikuju vodećim orijemtacijskim idejama i krajnjim em fatičkim izrekama o ibiti vremena. Izreke postaju i geslo novim istraživanjima. Nastaju već tipski ohlici zastupa nja modeme odnosno postmoderne. Načelno se može ust vrditi : 3 Za primjer, vidjeti kratku bibliografiju u ovom broju MUS-a. VIII
The list of books you might like
