Table Of Content

PENDE_ZAFILM 7/31/09 9:06 AM Page 2 C M Y CM MY CY CMY K Aleksandra Horvat Daniela Živković Knjižnice i autorsko pravo Composite Prvo elektroničko izdanje (prema tiskanom izdanju iz 2009.) Verzija 1.3 Recenzenti Prof. dr. sc. Igor Gliha Mr. spec. Željka Modrušan-Ranogajec Urednica Anita Šikić Lektura Mirjana Paić Jurinić Likovna oprema Dubravka Zglavnik Horvat Prijelom teksta Katarina Belanović © Aleksandra Horvat i Daniela Živković 2013. ISBN 978-953-169-263-2 Djelo Knjižnice i autorsko pravo autorica Aleksandre Horvat i Daniele Živković ustupljeno je pod licencijom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 3.0 Hrvatska. Aleksandra Horvat Daniela Živković Knjižnice i autorsko pravo HRVATSKA SVEUČILIŠNA NAKLADA Zagreb, 2013. Sadržaj Predgovor ......................................................................................................................... 7 Slobodan pristup informacijama i zaštita autorskog prava .............................. 11 Autorsko djelo . .............................................................................................................. 25 Autor i njegova prava .................................................................................................. 31 Iznimke i ograničenja od interesa za knjižnice i korisnike . ............................... 47 Individualno i kolektivno ostvarivanje autorskog prava ................................... 59 Javna posudba ................................................................................................................ 73 Glazbena djela i audiovizualna građa ................................................................... 79 Baze podataka ............................................................................................................... 85 Računalni programi ................................................................................................. 89 Digitalizacija ............................................................................................................... 93 Web ............................................................................................................................ 111 Obvezni primjerak ..................................................................................................... 125 Otvoreni pristup ......................................................................................................... 131 Pitanja i odgovori . ...................................................................................................... 135 Literatura ...................................................................................................................... 163 Summary: Libraries and Copyright ......................................................................... 175 Kazalo .............................................................................................................................. 179 O autoricama ............................................................................................................... 188 Sadržaj 5 Predgovor Zamisao o ovoj knjizi nastala je prije desetak godina, kad je na studiju bibliotekarstva Filozofskoga fakulteta u Zagrebu pokrenut kolegij Pravni propisi i norme za knjižnice. Cilj je novoga kolegija bio pružiti uvid u niz zakonskih propisa izravno ili neizravno vezanih uz knjižnice, knjižničare i korisnike i tako pomoći studentima da bolje razumiju društveni kontekst i sredinu u kojoj knjižnice djeluju. Kao pomoćni tekst u nastavi iz kolegija korištene su Smjernice za knjižnično zakonodavstvo i politiku u Europi, dokument koji je Odbor za kultu- ru Vijeća Europe pripremio 1998. i zajedno s EBLIDA-om u konačnom obliku objavio 2000. godine. Činjenica je da svaka strategija razvitka javnih knjižnica, kojom se nastoji stvoriti prikladne uvjete za njihovo djelovanje u pojedinoj zemlji, mora voditi računa o međunarodnim smjernicama i načelima koja dono- se međunarodna tijela, a onda i o zakonskim propisima u zemlji, koji mogu znatno olakšati, ili pak, otežati rad knjižnica. Smatralo se, dakle, da je korisno upoznati buduće knjižničare s relevantnim zakonskim odredbama koje vrijede u zemlji i usporediti ih s načelima i smjernicama za razvitak knjižnica naznače- nim u spomenutim Smjernicama, ali i brojnim međunarodnim dokumentima o knjižnicama, koje su devedesetih godina prošloga stoljeća usvojile organizacije poput UNESCO-a, IFLA-e ili Europskog parlamenta. Nastanak tih dokumenata nesumnjivo je potaknula postupna preobrazba knjižnica u hibridne knjižnice, koje su uz tiskanu i drugu analognu građu svojim korisnicima trebale također osigurati pristup digitalnoj građi i izvorima. Knjižnice su postupno mijenjale način poslovanja, prilagođavajući se promijenjenoj sredini, a od knjižničara se očekivalo da steknu nove kompetencije, koje svakako uključuju i poznavanje zakonskih propisa kojima se uređuje rad knjižnica. Upoznavanje studenata s načelima na kojima bi trebalo organizirati su- vremene knjižnice bio je tek početak. Ako se načela željelo usvojiti i primijeniti u praktičnom radu, trebalo je i otkloniti moguće prepreke u njihovoj primjeni. Godine 2003. mala skupina nastavnika okupljena na studiju bibliotekarstva, u kojoj su bile i autorice, prijavila je tadašnjem Ministarstvu znanosti i tehnologije znanstveni projekt Hibridna knjižnica i pristup znanstvenim informacijama. Cilj je projekta bio ustanoviti prepreke u pretvaranju naših sveučilišnih, visokoškol- Predgovor 7 skih i gradskih knjižnica u hibridne i predložiti rješenja za njihovo uklanjanje. Istraživanje je bilo usmjereno prema zakonskim propisima za koje se smatralo da trebaju osigurati jednak pristup informacijama, bile one u elektroničkom ili u tiskanom obliku. Analizirali smo pojedine knjižnične poslove i postupke unutar tih poslova da bismo otkrili one na čije izvođenje utječu i posebni za- konski propisi. Pokazalo se da upravo propisi o autorskopravnoj zaštiti, a u nešto manjoj mjeri i propisi o zaštiti osobnih podataka, mogu uvelike sputati slobodno poslovanje knjižnica i snažno utjecati na slobodan pristup informacijama za koji su knjižnice zadužene. Opseg i razmjeri potrebnih promjena u odnosu na dotadašnje poslovanje knjižnica uvjerili su nas da je knjižničarima potreban priručnik koji će im pomoći da razumiju kada su i zašto ograničeni u slobodnom rukovanju građom i kako ipak mogu, u pojedinim slučajevima, pomoći korisnicima da ostvare pravo na slobodan pristup građi i informacijama. Budući da je novi hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, usklađen s Direktivom EU-a o harmonizaciji nekih aspekata autorskog prava i srodnih prava u in- formacijskom društvu, donesen u godini prijave projekta, trebalo je pričekati da se ustale tumačenja pojedinih zakonskih odredbi od interesa i važnosti za knjižnice i dobije uvid u sudsku praksu, koja će pomoći u izradi priručnika o primjeni autorskog prava u knjižnicama. Usto, rad na knjizi otegnuo se i zato što smo se tek donekle mogle služiti sličnim stranim priručnicima. Naime, naša je knjiga morala dosljedno slijediti odredbe hrvatskoga Zakona, koje se ipak razlikuju od odredbi kojima se uređuje područje autorskog prava u zemljama angloameričkoga pravnog sustava. O tim razlikama trebaju naši knjižničari, koji se susreću s mnogobrojnim mrežnim stranicama, ugovorima, licencijama itd. nastalim u drugačijem pravnom sustavu, itekako voditi računa, jer se mno- ga rješenja ne mogu uvijek doslovce preuzeti. Pri pisanju knjige mnogo nam je pomogao i uvid u svakodnevni rad u knjižnicama, koji smo stekle držeći predavanja o pojedinim aspektima primje- ne autorskog prava u knjižnicama, u sklopu izobrazbe organizirane u Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara. Na svojim smo predavanjima od kolega iz prakse mnogo naučile o pitanjima s kojima se knjižničari svakodnev- no susreću. Ne manje važne bile su reakcije studenata bibliotekarstva, koji su, kao i uvijek, na predavanjima postavljali pitanja, koja su zahtijevala i promišlje- ne odgovore. Zahvaljujemo im svima i na ovome mjestu, jer su nas ohrabrili u uvjerenju da je ovakva knjiga potrebna i pomogli nam u njezinu sastavljanju. Svaki priručnik treba pomoći čitatelju u usvajanju osnovnih pojmova i nazivlja pa smo i ovu knjigu koncipirale tako da smo na početku izložile i obja- 8 Horvat Živković: Knjižnice i autorsko pravo snile osnovne pojmove u području autorskog prava, koristeći nazivlje iz hrvatskoga Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Kad se nazivi korišteni u Zakonu za pojedine vrste autorskih djela, građe, postupaka i sl. razlikuju od prihvaćenog knjižničarskog nazivlja, na te smo razlike upozorile. Dakako, neke smo nazive, osobito one vezane uz novu tehnologiju weba, morale ostaviti u izvornom, engleskom obliku – da smo ih prevele, moglo se dogoditi da ne budu prepoznati. Našu je nelagodu olakšala činjenica da slično postupaju i nastav- nici engleskog jezika kao jezika struke na pojedinim studijima informacijskih znanosti. Knjiga je pisana tako da je mogu podjednako koristiti početnici, ali i knjižničari kojima primjena autorskog prava u knjižnicama nije strana. U njoj se ipak mjestimice opisuju i pojedina rješenja koja su primijenile velike strane knjižnice, no uvijek se napominje da se radi o inozemnoj praksi. Redoslijed poglavlja u knjizi nastojale smo učiniti smislenim i prihvatljivim i za one čitatelje koji o autorskom pravu malo znaju, no pojedina se poglavlja mogu čitati i kao zasebne sadržajne cjeline, ako čitatelja zanima samo specifična tema. U želji da olakšamo korištenje dodale smo posebno poglavlje s pitanjima i odgovorima, namijenjeno onima kojima je potreban brz i načelan odgovor. Kazalo na kraju knjige trebalo bi olakšati pronalaženje pojedinih specifičnih pojmova na mjesti- ma gdje se o njima više govori. Želimo posebno zahvaliti recenzentima, prof. dr. sc. Igoru Glihi i mr. spec. Željki Modrušan-Ranogajec, na strpljivom pregledu teksta, korisnim pri- mjedbama i drugoj pomoći koju su nam pružili pri pisanju knjige. Dakako, za sve nedostatke u tekstu same smo odgovorne. Zahvaljujemo i našim obiteljima na strpljivosti tijekom duge dvije godine dok je knjiga nastajala, i na ohrabriva- nju koje nam je bilo neizmjerno dragocjeno u trenucima sumnje. Iako se neke odredbe Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima još uvijek tek uvode u život, vjerujemo da su hrvatski knjižničari postali svjesni njihove važnosti za rad knjižnica, posebno pri osiguranju pristupa digitalnim izvorima, ali i u poslovanju s tiskanom građom. Nadamo se da će im ova knjiga pomoći u svakodnevnom radu. U Zagrebu, lipnja 2009. Autorice Predgovor 9