“Hrvati su brend u Čileu”: diskursi uspješnosti i pripadanja (“Los croatas son una marca en Chile”: Los discursos del éxito y pertenencia)

216 Pages·2020·9.814 MB·croatian, spanish

by  Durin, Sanja (Đurin, Sanja)

See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.net/publication/351023683
Č š
"Hrvati su brend u ileu": diskursi uspje nosti i pripadanja “Croats are a
brand in Chile”: discourses of success and belonging
Book · January 2020
CITATIONS READS
0 8
1 author:
Sanja Đurin
Institute of Ethnology and Folklore Research
10 PUBLICATIONS   2 CITATIONS   
SEE PROFILE
Some of the authors of this publication are also working on these related projects:
Movement and sociability View project
Outdoor activities during the COVID-19 pandemic in Zagreb View project
All content following this page was uploaded by Sanja Đurin on 21 April 2021.
The user has requested enhancement of the downloaded file.
Sanja Đurin
“Hrvati su brend u Čileu”:
diskursi uspješnosti i pripadanja
Sanja Đurin
“Hrvati su brend u Čileu”: diskursi uspješnosti i pripadanja
Urednica:
Naila Ceribašić
Biblioteka:
Nova etnografija
(urednice: Naila Ceribašić, Renata Jambrešić Kirin, Maja Pasarić)
Nakladnik:
Institut za etnologiju i folkloristiku
Za nakladnika:
Iva Niemčić
Recenzentice:
Ines Prica
Senka Božić-Vrbančić
Lektura:
Ljiljana Marks
Oblikovanje i grafička priprema:
Vesna Beader
Oblikovanje naslovnice:
Sunčica Hraščanec
Tisak:
Denona ????????
Objavljivanje knjige potpomoglo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH
ISBN 978-953-8089-50-3
CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice
u Zagrebu pod brojem ???????????
© 2020. Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska
Sanja Đurin
“Hrvati su brend u Čileu”:
diskursi uspješnosti i pripadanja
Zagreb, siječanj 2020.

Sadržaj
Uvod 9
Slaveni, Dalmatinci, Austrijanci, Hrvati, Jugoslaveni
u Čileu 10
Nevolje s temom 19
Metodološki okvir istraživanja 31
Magallanes: brojevi, statistike i sjećanja 39
Širenje južne granice Čilea i naseljavanje regije
Magallanes 42
Brojevi i statistike 52
Sjećanja i muzeji 60
Retorika povijesnoga teksta: stvaranje kolektivnog
sjećanja o Hrvatima u Magallanesu na primjeru
povijesnih monografija 79
Metaforičnost povijesne reprezentacije 83
Prešućivanje i dodavanje 87
Preuveličavanje 90
Generalizacije 92
Stvaranje osjećaja trajnosti i kontinuiteta 95
Skretanje zaključka 99
Uspjeh: diskurzivno konstruiranje kriterija
društvenog pozicioniranja 109
Čile u doba kolonizacije 111
Konstruiranje čileanskoga nacionalnog identiteta 121
Kulturni kapital i pozicije moći 121
Kreolizam i hispanizam: različite ideje o čileanskom
nacionalnom identitetu 133
Razvoj kapitalizma i radništvo kao neprijatelj nacije 139
Edukacija i crkva u čileanskom kapitalističkom
kontekstu 150
Geografski rasizam i protestantska moralnost 159
Kako su Hrvati postali brend: bjelačka privilegiranost
kao brendiranje 164
“Los croatas son una marca en Chile”:
Los discursos del éxito y pertenencia 177
Literatura 201
O autorici 215
Voljenom Ranku,
kojeg mnogi znaju kao Harija Purija

Uvod
U razgovoru koji sam 2011. godine vodila s nekadašnjim ambasa-
dorom Hrvatske u Čileu jedna je njegova rečenica posebno pri-
vukla moju pažnju. Po njegovu opažanju, “u Čileu, kad se netko
vjenča za potomka Hrvata, to se smatra društvenim promaknu-
ćem, postignućem (…) Hrvati su brend u Čileu” (Đurin 2013: s.p.).
Slično mi je govorila i sugovornica porijeklom iz Punta Arenasa u
našem razgovoru u Splitu 2014. godine:
Imamo baš jednu prijateljicu koja nam kaže, a vi ste ono klub
-ić, jer su svi na -ić. Mislim ima i Buljan npr., kod njih se kaže
Bulhan, ali većina su na -ić. I počela sad hodat sa neki Stipičić.
I ona kaže, nema veze sa Hrvatskom, ali kaže ona i ja ću sad
biti -ić, isto ću biti -ić. Od elite -ić. Ona se zeza, ali stvarno je.
U ovoj knjizi kritički propitujem tu brendiranu poziciju Hr-
vata u Čileu. O njima govorim kao o doseljenicima jer ih pro-
matram u kontekstu zemlje u koju su doselili ili su u njoj čak
i rođeni, zbog čega je zapravo i dvojbeno govoriti o njima kao
hrvatskom iseljeništvu. Što znači govoriti o hrvatskim doselje-
nicima i njihovim potomcima u Čileu kao iznimno uspješnima?
Što defi nira tu uspješnost? Kako je “uspješnost” konstruirana i
koje su društvene norme kojima se artikulira? Što je uključeno,
a što isključeno iz defi nicije uspješnosti? Kako se uspostavljaju
granice te uspješnosti i kako se održavaju? Kako je “uspješnost”
pounutrena (internalizirana), tj. u kolikoj mjeri ona subjektivira
hrvatske doseljenike u Čileu, koliko im je bitno identifi cirati se
kroz pojam “uspjeha”? Te u konačnici, kako “uspješnost” postav-
lja hrvatske doseljenike u Čileu u različitu poziciju međusobno,