Table Of Content

1 LABORATORIJ, FILMSKI, proizvodni pogon -sirovina sastavlja otopine kao što su razvijali, -kamerom i monitorom. Za spajanje pojedinih sa strojevima i uređajima za procesnu film. tehno- fiksiri, izbljeđivači i dr. Kemijsko-atialitički labora- dijelova film. rola služe specijalne spajalice i ljeplji- logiju. U njemu se kontrolno-mjernim instrumen- torij, koji se nalazi u sklopu ove jedinice, nadzire ve vrpce, otporne na toplinu i tekućinu. tima i egzaktnim metodama utvrđuju stvarne fo- i održava djelovanje tih otopina. Osim pripreme Odjel kopiraonica filmova. U odjelu za kopiranje togr. karakteristike foto-film. materijala koji se i kontrole potrebnih otopina, posebna pažnja po- filmova, iz originalnih negativa snimljenih filmo- rabe kod snimanja filmova i proizvodnje film. klanja se kvaliteti vode kojom se ispiru film. vrpce va izrađuju se pozitiv-kopije svih formata i film. kopija; također, ocjenjuje se teh. stanje i uporabi- u procesu obradbe. Priprema i kontrola otopina materijali koji u procesu kopiranja zamjenjuju vost gotovih film. materijala za projekciju i arhivi- odvija se u uređajima s programiranim mješalica- originalni negativ. Strojevi za kopiranje vrlo su ranje, a obavlja se i obnavljanje oštećenih i konta- ma, sistemima za prinudnu cirkulaciju i filtraciju precizni uređaji, koji se sastoje od meh., optičkih miniranih. kao i regeneraciju otopina. Kondicioniranje i odr- i elektronskih sklopova. Film. vrpce koje prolaze U proizvodnom procesu film. laboratorija su- žavanje propisanih temperatura otopina vrši se kroz stroj za kopiranje moraju biti maksimalno djeluju mnogi visokospecijalizirani kadrovi: inže- automatskim uređajima. zaštićene od meh. oštećenja, a prijenos slike s ne- njeri za procesnu tehnologiju, kem. tehnolozi, Odjel strojne obradbe filmskih materijala. Proces gativa ili pozitiva mora biti besprijekorne fotogr. fizičari, inženjeri-elektroničari, inženjeri strojar- obradbe (sa svim ovisnim tehnol. fazama) odvija kvalitete. Prijenos slike s obrađene vrpce na neek- stva, laboranti razvijanja, kopiranja, teh. i tehnol. se kontinuirano i u strogim teh. uvjetima. Dopu- sponiranu vrši se na nekoliko načina. Ako se ne kontrole, čitači svjetla, montažeri negativa, kino- stiva odstupanja od propisanih parametara (od mijenja format slike, primjenjuje se uobičajeni -operateri, arhivari filmova, precizni mehaničari, kojih ovisi fotogr. kvaliteta filma) vrlo su mala. postupak kontaktnog kopiranja; ako se želi izmije- optičari, električari i instalateri. Automatizirani sistemi, koji su sastavni dio stroje- niti format, primjenjuje se optički prijenos slike. L. se sastoji od više posebnih organizacijsko- va za obradbu, osiguravaju određeno trajanje Primjenom »mokrog« kopiranja (kod kojeg se -tehnol. jedinica, osposobljenih za obavljanje po- obradbe, te temperaturu i kem. aktivitet otopina vrpca djelomice ili potpuno kvasi) moguće je jedinih faza proizvodnog procesa. To su: pripre- u dozvoljenim granicama. Eksponirana vrpca (ko- s negativa (koji ima oštećeni emulzijski sloj ili ma i eksploatacija kem. otopina, strojna obradba ju je poslao film. snimatelj ili odjel za kopiranje podlogu) dobiti kopiju s neoštećenom slikom. film. materijala, kopiraonica filmova, teh. pripre- filmova) mora se prije propuštanja kroz strojeve Posebnim optičkim strojevima za kopiranje ma film. materijala, tehnol. kontrola i kontrola za obradbu kondicionirati i tehnički pregledati (»truckama«), koji se sastoje od projekcijskog ure- gotovih film. proizvoda, te teh. servis za održava- kako ne bi došlo do njezina trganja u stroju, đaja i film. kamere međusobno povezanih progra- nje strojeva i instalacija. Osnovni odjeli su: a time i do uništenja. To se obavlja u klimatizira- miranim pogonskim mehanizmima i optičkim si- Odjel pripreme i eksploatacije kemijskih otopina nim prostorijama pod zaštitnom rasvjetom ili stemom, vrši se povećanje ili smanjenje formata po propisanim recepturama iz kem. supstancija- primjenom infracrvenog svjetla i kontrolom tv- slike te ostali optički efekti. Iz snimljenih film. LABORATORIJ, FILMSKI, proizvodni pogon sa strojevima i alatima za procesnu filmsku tehnologiju FE, II. 1 1 LABORATORIJ, FILMSKI ODJEL PRIPREME I EKSPLOATACIJE KEMIJSKIH OTOPINA materijala mogu se izrađivati tzv. laboratorijski meh. oštećenja na perforacijama i mjestima spaja- zamjenjivali originalne vrpce kod izradbe serij- filmski trikovi (multiplikacija slike, ukopiravanje nja vrpca, stavljanje zaštitnih uvodnih vrpca na skih kopija koje se proizvode za prikazivanje. više slika jedne u drugu, pretapanja, odtamnje- početku i kraju role te stavljanje propisanih mar- Veoma je važno očuvati originalne vrpce filma nja-zatamnjenja, mijenjanje smjera kretanja u sli- kacija. — osjetljive i podložne meh. i fotogr. promjena- ci i mnogi dr.). Rad u kopiraonici odvija se pod Tehnička obradba obuhvaća rad na montaži raz- ma — od oštećenja. zaštitnom rasvjetom ili u mraku, ovisno o vrsti vijenih vrpca negativa prema montiranoj radnoj L. obuhvaća proizvodnju film. kopija raznim korištene vrpce. »Mikroklima« radnog prostora kopiji, te rad na očitavanju (određivanju uvjeta tehnol. postupcima. Izbor postupka mora omogu- mora imati propisanu vlažnost i temperaturu zra- kopiranja) za svaku scenu montiranog negativa, ćiti postizanje optimalne kvalitete prikazivanja; ka, kako ne bi došlo do pojave statičkog elektrici- kako bi se dobila kopija po boji i gustoći fotograf- posebna pažnja poklanja se izradbi »premijernih« teta na film. vrpci. Zrak u radnoj prostoriji mora ski optimalno izjednačenih scena. V. Sm. kopija i kopija za tv-emitiranje ili prenošenje filma biti bez prašine, el. struja koja pokreće strojeve za na video-kazete. LABORATORIJSKA OBRADBA FILMA, ve- kopiranje stabilizirana, a radne prostorije provje- L. mora osigurati i usklađenost fotogr. i teh. oma značajan tehničko-tehnol. postupak u proce- trene (kako bi se odvodio zrak koji se zagrijao kvalitete naknadno snimljene i laboratorijski su stvaranja film. djela. Njegovim dovršenjem radom strojeva za kopiranje). Održavanje čistoće obrađene vrpce s fotogr. karakterom originalno film. ostvarenje dobiva svoju materijalnu osnovu radnih prostorija kopiraonice ima veliki utjecaj na snimljene vrpce. (izvorne vrpce i kopije za prikazivanje), kojom se kvalitetu film. proizvoda (—* KEMIZAM FOTOGRAF- omogućuje prikazivanje. Budući da se tokom snimanja ne mogu uvijek SKIH PROCESA). Osim teh. obradbe film. vrpca, L. obuhvaća osigurati idealni teh. uvjeti ekspozicije film. vr- Odjel tehničke pripreme i obradbe razvijenih film- i teh. obradbu (finalizaciju) razvijene izvorne vrp- pce, u procesu laboratorijske obradbe filma treba skih izvornih materijala. U njemu se vrši teh. ce, kao i laboratorijsku izradbu dopunskih vrp- postići (koliko je to tehnički moguće) izjednače- priprema i obradba film. izvornih materijala, ka- ca. One se proizvode korištenjem snimljenih nost fotogr. kvalitete snimljenih scena, radi odr- ko bi se u daljem tehnol. postupku dobili ispravni scena u toku realizacije film. djela ili se kombini- žanja —* kontinuiteta. Ta vrlo značajna i odgovor- i kvalitetni novi film. proizvodi, npr. pozitivne raju s novosnimljenim vrpcama. To su vrpce na na faza laboratorijske obradbe (tzv. čitanje svjetla) kopije, intermedijati, internegativi, dubl-pozitivi kojima se nalaze i zatamnjenja, odtamnjenja, pre- vrši se uz suradnju snimatelja filma, koji daje i dubl-negativi. tapanja, multiplikacije pojedinih sličica te ostali osnovne podatke o željenoj fotogr. kvaliteti dovr- Tehnička priprema obuhvaća rad na teh. pregle- film. efekti odn. trikovi, kao i vrpce s uvodnim šenog djela. du razvijenih količina originalnog negativa, s iz- i završnim natpisima filma te vrpce s teh. sadržaji- Osim tehnol. postupaka s vrpcama, L. obuhva- dvajanjem i pripremanjem za kopiranje onih ma koji služe za pravilno odvijanje projekcije. ća i izvršenje mnogih propisanih teh. postupaka snimljenih scena koje su određene za izradbu U procesu laboratorijske obradbe filma moraju na laboratorijski obrađenim vrpcama. Najvažniji radne kopije; nadalje, čišćenje vrpce, otklanjanje se proizvesti duplikati originalnih vrpca, kako bi i najdelikatniji od njih je rad na montaži original- ODJEL KOPIRAONICÄ FILMOVA ODJEL STROJNE OBRADBE FILMSKIH MATERIJALA 2 LACOMBE Ostali filmovi: Desna obala, lijeva obala (Rive droite, rive gauche, 1985). Pe. K. LABUDOVIĆ, Stevan, snimatelj (Berane, danas Ivangrad, 9. I 1927). Upisao pravo; na natječaju za film. snimatelje 1947. primljen u Zvezda film u Beogradu. Prvu samostalnu reportažu snima 1948, a od osnivanja Filmskih novosti do danas njihov je reporter (posljednjih godina u zvanju snimatelja-urednika). Od 1951. dopisnik FN u Sloveniji. God. 1959-62, za revolucije i progla- šenja nezavisnosti u Alžiru, snima i istodobno radi na praktičnoj obuci alž. kadrova. Kao jedan od veterana Filmskih novosti snimao je u mnogim ODJEL zemljama svijeta, objavljujući i u pojedinim listo- TEHNIČKE PRIPREME vima i časopisima dopise i fotografije sa svojih I OBRADBE putovanja. Na više službenih putovanja pratio je RAZVIJENIH FILMSKIH kao snimatelj i predsjednika Tita. Mo. I. IZVORNIH MATERIJALA LA CAVA, Gregory, am. redatelj, scenarist nih vrpca snimljenog filma. Prema definitivno tranquille), a potom još 5 romana (za Inozemnog i producent (Towanda, Pennsylvania, 10. III montiranoj radnoj kopiji film. djela, od snimlje- studenta /L'étudiant étranger/ 1986. prima ugled- 1892 —Malibu, California, 1. III 1952). Školuje nih vrpca odvajaju se one odabrane za film. U to- nu knjiž. nagradu Interallié). Od poč. 60-ih go- se na Chicago Institute of Art i New York Art ku montaže originalnih vrpca obavlja se definitiv- dina djeluje na televiziji, a piše i scenarije za Students League. Isprva karikaturist dnevnih li- ni izbor kadrova, usklađuju se dužine vrpce i nji- kratkometr. filmove. Kao redatelj debitira 1967. stova i zab. magazina. Na film dolazi za I svj. rata hovo međusobno spajanje u role propisanih duži- dokum. filmom 4 puta (4 fois). Na igr. filmu od kao animator u Bray Studios, potom je gl. ured- na. Ponovljene snimke, kao i ostaci neupotreblje- 1969; u središtu je njegova zanimanja pojedinac nik u Hearst International Comic Films i scenarist nih vrpca nakon montaže originalne vrpce filma zahvaćen raznovrsnim događanjima koja su uvi- kratkih igr. komedija. Na cjelovečernjem filmu arhiviraju se u specijalnim skladištima. jek povezana s društv. statusom i(li) karakterom debitira 1922, radeći uglavnom za kompaniju Pa- U teh. radnje ubraja se i postavljanje propisa- protagonista. Njegov prvijenac Ne budile tužni ramount (među ostalim i 2 uspjela filma sa nih zaštitnih vrpca na početku i kraju montirane (Tout peut arriver/Don't Be Blue) priča je o čovje- W. C. Fieldsom: Takav je tvoj stari — So's Your role originalne vrpce filma, te njihovo ultrazvuč- ku (J.-C. Bouillon) koji burno proživljuje slijed Old Man, 1926, i Divljanje — Running Wild, no čišćenje (kako bi se uklonile sve eventualne neočekivanih zbivanja, dok u detektivskom filmu 1927). Ugled stječe 30-ih godina sofisticiranim nečistoće). Snajper s Azume obale (Sans mobile apparent, komedijama. Osobito su zapažene: optimistička Posljednja faza laboratorijske obradbe filma za- 1971) varira čestu temu usamljenog policajca polit, fantazija Gabriel nad Bijelom kućom (Gabriel vršena je kada se producentu isporuče sljedeći (J.-L. Trintignant). Najuspjelije mu je ostvarenje over the White House, 1933), pov. ljubavna ko- materijali: kvalitetna kopija film. djela proizvede- Nasljednik (L'héritier, 1972) sa J.-P. Belmondo- medija Cellinijeve afere (The Affairs of Cellini, na iz originalne vrpce filma, montirane i »očitane« om u gl. ulozi; radnja se zbiva u krugovima 1934), melodramatska komedija iz kaz. života originalne vrpce filma i vrpce ton. zapisa filma, krupnog kapitala, a kroz napetu krim. priču Ulaz na pozornicu (Stage Door, 1937, nominacija popis (lista) teh. vrijednosti očitan ja originalne — zasnovanu na pokušajima da se smakne na- za Oscara za režiju), romant. komedije Staza vrpce filma, te proizvedeni duplikati originalne sljednik velike indus, grupacije — razotkrivaju se jaglaca (The Primrose Path, 1940) i Nezavršeni vrpce filma (dubl-pozitiv i dubl-negativ vrpce, pokušaji da se Francuska učini ekonomski ovis- posao (The Unfinished Business, 1941) te — po- kolor-internegativ i intermedijat vrpce te pozitiv- nom o jednoj drugoj sili. Tematski je sličan Zlo- sebno — screwball-komedije Udala se za svog šefa na kopija filma dobivena iz duplikatnih vrpca). čin/Kriminalistička policija (La crime, 1983). U fil- (She Married Her Boss, 1935) i Moj čovjek God- movima Slučaj i nasilje (Le hasard et la violence, frey (My Man Godfrey, 1936). Potonja, duhovita V. Sm. 1974) i Belmondo u misiji pravde (L'alpagueur, slika nezgoda prilikom posjećivanja sirotinjskih LABRO, Philippe, franc. filmski i tv-redatelj 1976), sa Y. Montandom odn. J.-P. Belmondo- četvrti iz »dobrotvornih« pobuda, njegovo je naj- i scenarist te književnik (Montauban, 27. VIII om, teži samo za kornere, uspjehom. Istaknut je bolje ostvarenje, ujedno jedna od najboljih am. 1936). Studirao novinarstvo na am. sveučilištu i kao film. kritičar. komedija uopće (nominacija za Oscara u 6 katego- Washington and Lee. Isprva novinski i radio-re- rija /i za režiju/); u njoj L. spaja blaga socijalno- porter (kasnije i direktor radio-programa RTL-a). Njegov otac Maurice Labro jedan je od uspješ- kritička zapažanja s ekscentrično moderniziranim God. 1960. objavljuje romansiranu biografiju Ala nijih franc. komercijalnih redatelja starije genera- motivom Pepeljuge, izraženim kroz susret zapu- Caponea Nemirni Amerikanac (Un Américain peu cije. štenog skitnice (zapravo razočaranog bogataša /W. Powell/) i prijetvorne naivke (zapravo bogate MONTAŽA I PROJEKCIJA nasljednice /G. Lombard/). Nazivan redateljem glumaca (jer je red. rješenjima omogućavao vr- hunske glum. kreacije poznatih zvijezda — npr. C. Colbert, I. Dunne, K. Hepburn odn. M. Dou- glasa, F. Marcha, J. McCrea i dr.), režirao je 35 igr. filmova kojima je povremeno bivao i producent. Povukao se 1947. Ostali važniji filmovi: Napola nevjesta (Half a Bride, 1928); Subotnja djeca (Saturday's Chil- dren, 1929); Simfonija šest milijuna (Symphony of Six Millions, 1932); Polugola istina (The Half- -Naked Truth, 1932); Krevet od ruža (Bed of Roses, 1933); Galantna dama (Gallant Lady, 1933); Sto svaka žena zna (What Every Woman Knows, 1934); Privatni svjetovi (Private Worlds, 1935); Djevojka s Pete avenije (Fifth Avenue Girl, 1939); Živeći na visokoj nozi (Living in a Big Way, 1947). Al. Pa. LACOMBE, Georges, franc. filmski i tv-redatelj (Pariz, 19. VIII 1902). Na filmu od 1928, kada režira srednjometražni dokum. film Zona (La zone), koji svojom avangardnošću privlači veliku 3 LACOMBE (G. Stevens, 1953) kao tajanstveni revolveraš- -stranac maglovite prošlosti i budućnosti. Potkraj 50-ih i poč. 60-ih godina karijera mu opada. Posljednju, nostalgično intoniranu ulogu — bivše zvijezde vesterna — igra u filmu Čovjek koji nije umio voljeti (E. Dmytryk, 1964). Nastupio je u oko 80 filmova i 1 serijalu. Umro je od prejake doze sedativa pomiješanih s alkoholom. Njegov sin Alan Ladd jr. filmski je producent. Njegov sin David Ladd filmski je i tv-glumac. Njegova kći Alana Ladd je glumica. Ostale važnije uloge: Brodolomnici (H. Hatha- way, 1937); The Goldwyn Follies (G.Marshall, 1938); Naprijed, marinci! (J. Cruze, 1938); Vlada- ri mora (F. Lloyd, 1939); Howardovi iz Virginije (F. Lloyd, 1940); Ivana Pariška (R. Stevenson, 1942); Sretni Jordan (F. Tuttle, 1942); Kina (J. Farrow, 1943); Onda sutra (I. Pichel, 1944); Salty O'Rourke (R. Walsh, 1945); 0.5.5. (I. Pic- hel, 1946); Divlja žetva (T. Garnett, 1947); Cal- cutta (J. Farrow, 1948); S onu stranu slave (J. Far- row, 1948); Crvena planina (W. Dieterle, 1951); Kapetan Carey (M. Leisen, 1951); Crvena beretka (T. Young, 1952); Zaljev Botany (J. Farrow, 1952); Oluja na Istoku (Ch. Vidor, 1953); Pustinj- ska legija (J. Pevney, 1953); Crni vitez (T. Gar- nett, 1954); Saskatchewan (R. Walsh, 1954); Bub- njanje (D. Daves, 1954); Pakao u zaljevu Frisca (F.Tuttle, 1956); Santiago (G.Douglas, 1956); Dječak na delfinu (J. Negulesco, 1957); Ponosni buntovnik (M. Curtiz, 1958); Ljudi s Badlandsa (D. Daves, 1958); Ulica West br. 13 (Ph. Leacock, 1962). Ni. Š. LADI, István-Stjepan, novinar i film, kritičar (Bilj kod Osijeka, 15. II 1932). Od 1960. bavi se film. kritikom, esejistikom i publicistikom. U stalnoj film. rubrici novosadskog dnevnika »Magyar Szó« komentira zbivanja u jugosl. i svjetskom filmu; posebno su značajni njegovi napisi kojima prati film. stvaralaštvo u Vojvodini. Surađuje i u ostalim izdanjima izdavačke kuće Forum na madž. je- A. LADD u filmu Najmljeni ubojica ziku (»Képes Ifjúság«, »Dolgozok« i »Hid«), kao i u listu »Mozgo Kiépek« iz Budimpešte. Njegove pažnju. Nakon toga asistira J. Grémillonu de l'amour, 1956); Bijelo roblje (Cargaison blan- kritike i komentari odlikuju se bogatstvom infor- i R. Clairu. U njegovim prvim filmovima snažno che, 1957). Pe. K. macija i osobnim stavom. Br.Mil. se osjeća Clairov utjecaj, osobito u Telefonskom LADD, Alan, am. glumac (Hot Springs, Arkan- pozivu (Un coup de téléphoné, 1931). Djela mu se sas, 3. IX 1913 — Palm Springs, California, LADINJINA, Marina Aleksejevna, sovj. film- odlikuju sklonošću humoru i težnjom prema re- 28. I 1964). Odličan sportaš, isprva radi kao tje- ska i kazališna glumica (Ačinsk, Sibir, alističnosti, što je osobito uočljivo u njegovu naj- lohranitelj a potom kao prodavač. U Hollywoodu 24. VI 1908). Po svršetku srednje škole nekoliko uspjelijem ostvarenju Mladost (Jeunesse, 1934), od 1932. nastupa u malim ulogama na filmu, godina seoska učiteljica, potom upisuje studij glu- u kojem život pariškoga »malog čovjeka« oslikava radiju i u kazalištu te obavlja svakovrsne prigodne me na Kazališnom institutu u Moskvi i diplomira s neskrivenim simpatijama, te u Nebeskim melodi- poslove u kompaniji Warner Bros. Epizodist ni- 1933. Karijeru ojtpočinje u Moskovskom hudože- jama (Les musiciens du ciel, 1940). S uspjehom se ska rasta i bezizražajna lica (pojavio se, npr., kao stvenom teatru, no već nakon prve film. uloge okušao i u komediji (npr. Iza fasadu — Derrière reporter u Građaninu Kaneu, 1941, O.Wellesa), (1935) sve više se opredjeljuje za film, pa 1936. la façade, 1939; Florence je luda — Florence est uspjeh je ipak postigao zahvaljujući upornosti i napušta kazalište. Popularnost postiže mnogo- folle, 1944) i policijskom filmu (npr. Posljednji od svoje agentice (kasnije i druge supruge) Sue Ca- brojnim ulogama u muz. komedijama i dramama, šestorice — Le dernier des six, 1941). Nakon II rol. Veliku popularnost stječe kao plaćeni ubojica najčešće u režiji I. A. Pirjeva: npr. Bogata zaručni- svj. rata zapažen je filmom Noć je moje carstvo (La dječačkog lica u Paramountovu filmu Najmljeni ca (1937), Traktoristi (1939), Voljena djevojka nuit est mon royaume, 1951), u kome dolazi do ubojica (F. Tuttle, 1942). Flegmatični svjetlokosi (1940), Svinjarica i pastir (1941), Sekretar Rajon- izražaja sva emotivnost J. Gabina u ulozi slijepca. glumac ledena pogleda izvrsno se dopunjavao skog komiteta (1942), Poslije rata, u 6 navečer! Režirao je više od 30 igr. filmova. Od 1958. radi s provokativnom hladnoćom svoje partnerice (1944), Legenda o zemlji sibirskoj (1948), Kubanski isključivo na televiziji. V. Lake, uz koju je nastupio u još 4 filma (ističu se kozaci (1949) i Kušnja vjernosti (1954). Naočita, Stakleni ključ, 1942, S. Heislera i Plava dalija, temperamentna i vrlo glazbena, L. se nametnula Ostali važniji filmovi: Blef (Bluff, 1929); Ne- 1946, G. Marshalla), predstavivši se kao varijanta — iako donekle shematskim karakterima — kao vidljiva žena (La femme invisible, 1934, sa A. Ka- tipa —* dobroga lošeg momka u stilu film noira; najveća ženska glum. zvijezda tzv. socrealist. raz- menkaom); Sretna cesta (La route heureuse, zajedno, najpopularniji su glum, par prve polovi- doblja sovj. kinematografije. Za svoj film. rad 1935); Café de Paris (1938); Dvanaest žena (Elles ce 40-ih godina. Nakon II svj. rata (služio u avija- višestruko je nagrađivana, a od 1950. nosi i titulu étaient douze femmes, 1940, sa Y. Mirandeom); ciji) vraća se u Paramount čija je vrhunska zvijez- Narodna umjetnica SSSR-a. N. Pc. Montmartre-sur-Seine (1941); Dnevnik počinje u pet da 40-ih i 50-ih godina (1947, te 1953. i 1954. na (Le journal tombe à cinq heures, 1942); Stubište LAEMMLE, Carl, am. producent njemačko-žid. listi je 10 najkomercijalnijih am. glumaca). Osobi- bez kraja (L'escalier sans fin, 1943); Zemlja bez podrijetla (Laupheim, 17. I 1867 — Hollywood, to je zapažen kao junak mnogobrojnih akcionih zvijezda (Le pays sans étoiles, 1945); Martin Rou- 24. IX 1939). Otac -»• Carla L. jr. Deseto od filmova, posebno vesterna (nastupio je u 16), magnac (1946); Osuđeni (Les condamnés, 1947); trinaestoro djece žid. obitelji srednjeg staleža; a uspjeh u publike postiže i naslovnom ulogom Sedam smrtnih grijeha (omnibus, vezivna epizoda, rano se zapošljava i već sa 13 godina obavlja u inače ne odveć uspjeloj ekranizaciji romana 1951); Zov sudbine (L'appel du destin, 1952); knjigovodstvene poslove. Kao sedamnaestogodiš- F. S. Fitzgeralda Veliki Gatsby (E. Nugent, 1949). Svjetlo preko puta (La lumière d'en face, 1955); njak odlazi u SAD. God. 1906. u Chicagu ulaže Svoju životnu ulogu ostvaruje u vesternu Shane Moj nevaljali otac (Mon coquin de père/Le temps ušteđevinu u nickelodeon; kad mu prva investicija 4 LAI ubrzo vraća ulog, za 2 mjeseca otvara još jedan. iz memorije, upućena na budućnost u imaginaciji neuil, 1983); Sretan praznik (G. Lautner, 1984); Nezadovoljan postojećom distribucijom, već idu- (očekivanje koje se potvrđuje ili poriče, igra oče- Tango — Gardelovo progonstvo (F. Solanas, 1985); će godine osniva i vlastito distributersko poduzeće kivanoga i neočekivanoga), sinteza postojećega Tatajegenijalac (M. Drach, 1987). Da. Mć. Laemmle Film Service, koje uskoro djeluje u svim i imaginarnoga (»pomirenje nečega što jest i neče- LAGUIONIE, Jean-François, franc, crtač, ani- većim am. i kan. gradovima. Kao jedan od najja- ga što sam ja bio«). Siže zamjenjuje subjekt, pa se mator, redatelj i scenarist (Besançon, 1939). Po- čih samostalnih distributera, 1909. uporno odbija pripovijedanje u filmu ne može zaobići. Du. S. hađao školu primijenjenih umjetnosti, potom ra- monopolističke pritiske Motion Picture Patents LAFONT, Bernadette, franc, glumica (Nîmes, dio kao kaz. dramaturg i scenograf. U svojim crt. Company, a osniva i vlastitu produkciju filmova 26. X 1938). Isprva balerina u rodnom gradu. filmovima otkriva se kao rafinirani majstor stiliza- — Independent Motion Picture Company of Ameri- God. 1957. dolazi u Pariz, da ondje nastavi balet- cije, nostalgičnih i meditativnih ugođaja: Gospođi- ca (poznatiju po akronimu IMP). Prvi film kuće nu karijeru. Kao glumica debitira u kratkome igr. ca i violončelist (La demoiselle et le violoncelliste, Hiawatha (1909) W. Rainousa praćen je golemom filmu Derani (1957) F.Truffauta, tumačeći pro- 1965), Noina korablja (L'arche de Noé, 1967), reklamom, a publicitet postiže i angažiranjem vokativnu maloljetnicu koju emocionalno nedo- Slučajna bomba (Une bombe par hasard, 1968), prve am. filmske zvijezde —» Florence Lawrence zreli vršnjaci mrze; u tom liku već su sadržane Potr' i sirena (Potr' et la fille des eaux, 1974), i, kasnije, Mary Pickford, u koje su uložena velika najhitnije značajke njenih kasnijih uloga. Glumeći Glumac (L'acteur, 1975), Đavolova maska (Le sredstva, osobito za sjaj njihove prezentacije, »laku djevojku« u Lijepom Sergeu (1958) C. Cha- masque du diable, 1976), Veslajući preko Atlantika zbog čega se L. smatra tvorcem —* sustava zvi- brola postaje jedna od najpoznatijih glumica (La traversée de l'Atlantique à la rame, 1978), jezda. franc, novog vala. Živahna crnka prirodna nastu- Gwen (Gwen ou le livre de sable, 1984) i dr. I dalje uspješno odbijajući asimilaciju pa, uspjele uloge pomalo frivolnih žena ostvaruje Ostvario je osebujne kombinacije crtežne anima- u MPPC, s još nekoliko nezavisnih distributera u daljim Chabrolovim djelima Dvostruki obrtaj, cije i kolaža, koje podsjećaju na naivno slikarstvo i producenata 1912. osniva kasnije jedan od vode- Naivne djevojke i Udvarači (svi 1960). U suradnji H. Rousseaua. Sedamdesetih godina režira i krat- ćih hollywoodskih studija Universal. Vrhunac s dr. redateljima njen se glum. raspon širi, pa ke igr. filmove Privatna plaža (Plage privée) i He- njegove karijere je 1915, kada otvara divovski s uspjehom igra i komične uloge, npr. senzualne lena ili nesporazum (Hélène ou le malentendu). studijski kompleks Universal City uz prisustvo sobarice u filmu Voda do grla (1959) J. Doniol- Jedan od prvaka suvremene franc, animacije, na- čak 20 000 ljudi. -Valcrozea. Međutim, već 60-ih godina sve češće građivan je na festivalima u Annecyju, Mamaji, Dinamičan i ekscentričan, L. je uposlio neke nastupa u izrazito komerc. filmovima, a tek pone- Krakovu, Cannesu, Ottawi i dr. R. Mun. od kasnije najznačajnijih am. producenata kom ulogom potvrđuje neprijepornu glum. nada- (H. Cohn, I. Thalberg i dr.), ali i sedamdesetak renost (npr. kao djevojka koja se drsko i dosjetlji- LAI, Francis, franc, skladatelj (Nica, 23. IV1932). rođaka koji su u Universalu zauzimali različite vo buni protiv licemjerja »uvaženih građana« pro- Usporedo s općim školovanjem privatno uči položaje. Kada je njegov sin postao direktor Uni- vincijskog mjesta u Prokletoj Mariji, 1969, N. Ka- glazbu te se razvija u virtuoza na harmonici. versala, vodio je u razdoblju depresije ekscesivnu plan). Među vodeće franc, glumice ponovno se Karijeru otpočinje kao jazz-muzičar u Parizu. budžetsku politiku pa je L. morao prodati Uni- svrstava nizom uspjelih uloga sredinom 80-ih go- Široj ga javnosti otkriva E. Piaf za koju je versal za tek nešto više od 5 milijuna dolara. dina (npr. Bezobraznica, 1985, C. Millera /César komponirao mnoge uspjele šansone (npr. Empor- Umire 1939, u vrijeme kad njegovo bivše poduze- za epizodu/; Inspektor Lavardin, 1986, i Maske, te-moi i Le bruit d'aimer). Ubrzo se proslavlja će ponovno financijski prosperira. 1987, C. Chabrola). Do 1987. glumila je u više od skladajući i za J. Gréco, N. Mouskouri, M. Mathi- LIT. : J. Drinkwater, The Life and Adventures of Carl Laemmle, 40 filmova. eu, Y. Montanda, T. Jonesa i dr. Film. muziku New York 1931 ; N. Zierold, The Moguls, New York 1969. piše od 1962, isprva za kratkometr. filmove. VI. T. Njezina kći Pauline Lafont također je glumica. Svjetski ugled stječe već svojom prvom partitu- LAEMMLE, Carl jr., am. producent (Chicago, Ostale važnije uloge: Lov na muškarca (É. Moli- rom za igr. film (Jedan muškarac i jedna žena 28. IV 1908—24. IX 1979). Sin Carla L. Na naro, 1964); Kupe za ubojice (Costa-Gavras, C. Leloucha). Romantično-sentimentalnu priču svoj 21. rođendan preuzima upravu kompanije 1965); Kradljivac iz Pariza (L. Malle, 1967); La- djela vješto upotpunjuje glazbom lirskog karakte- Universal. Jedan od njegovih ranijih projekata Na miel (J. Aurei i J. Laurent, 1967); Ljubav je vesela, ra koja već pokazuje sve značajke njegova film- Zapadu ništa novo (L. Milestone, 1930) nagrađen ljubav je tužna (J.-D. Pollet, 1968); Zidovi (A. Ko- skomuz. stila: melodije su izvorne, uvijek dopad- je Oscarima za najbolji film godine i režiju, što vâcs, 1968); Elise ili pravi život (M. Drach, 1970); ljive, često sjetne, melodike poput franc, šansona, osigurava prestiž poduzeća. Za vrijeme njegovog Strofe za Sofiju (M.Mizrahi, 1971); Oui One: a prati ih prilično stereotipna, kadikad i sladunja- rukovođenja započinje i uspješno usmjerenje na spektar (J. Rivette, 1972); Lijepa djevojka kao ja va orkestracija zasnovana na kombinacijama tra- filmove strave, od kojih su najpoznatiji Franken- (F. Truffaut, 1972); Mama i prostitutka (J. Eusta- dic. i modernih postupaka; sklon je uporabi raz- stein (J. Whale, 1931), Dracula (T-Browning, che, 1973); Čovjek koji je mnogo znao (N. Trintig- lomljenih akorda na specifičnim instrumentima 1931), Nevidljivi čovjek (J. Whale, 1933) i Fran- nant, 1973); Računarza sprovode (G. Pirès, 1976); — gitari, čembalu i si. Srodnog je tipa muzika za kensteinova zaručnica (J. Whale, 1935). Ipak, zbog Noroît (J. Rivette, 1977); Violette Nozière (C. Cha- melodramu Ljubavna priča (A. Hiller, 1970) ko- forsiranja visokobudžetnih projekata nastaju znat- brol, 1978); Lice onog drugog (P. Tchernia, 1979); jom osvaja Oscara, temeljena na jednoj temi izra- ni gubici pa nakon prodaje Universala 1935. L. Cap Canaille (J. Berto, 1983); Pasji dan/Pasja že- zito sentimentalnog karaktera koja se opetuje su- mora podnijeti ostavku. Kasnije, kao nezavisni ga (Y. Boisset, 1983); Gwendoline!Avanture gestivno ističući osnovni ugođaj filma. producent, nije imao osobitog uspjeha. Gwendoline (J.Jaeckin, 1984); Le pactole Ostali važniji filmovi: Usamljeni (P. Fejos, (J.-P.Mocky, 1985). Da. Mć. L. spada među najplodnije franc, i evr. sklada- telje film. muzike novijeg doba. Ponajviše surađuje 1928); Broadway (P. Fejos, 1929); Posljednja opo- LAFORET, Marie (pr. ime Maïtena Doume- sa C. Lelouchom, a često sklada i za brit. i am. mena (P. Leni, 1929); Imitacija života (J. M. nach), franc, filmska, kazališna i tv-glumica te filmove. U Lelouchovu filmu Smic, smac, smoc Stahl, 1934); Dobra vila (W. Wyler, 1935); Plove- šansonjerka (Soulac, 5. X 1941). S uspjehom (1971) pojavio se i kao glumac. Radi i za televiziju će kazalište (J. Whale, 1936). VI. T. konkurira na natječaju za nove glasove radio- (npr. tv-serija Brod snova). LAFFAY, Albert, franc, kritičar i teoretičar fil- -stanice Evropa 1, kada je zapaža redatelj R. Rou- Ostali važniji filmovi: Muški rod — ženski rod ma. Suradnik casopisâ »Revue du Cinéma« leau. Iako ponude dobiva već od 1958 (L. Mal- (J.-L. Godard, 1966, u suradnji); Živjeti radi živo- i »Temps Modernes«. Objavio zbirku ogleda Lo- le), ne napuštajući šansonu na filmu debitira 1959 ta (C. Lelouch, 1967); Ljubavi maja, ljubavi moja gika filma (Logique du cinéma, 1964); film je za (U zenitu sunca R. Clémenta). Crnokosa, privlač- (N. Trintignant, 1967); Nikad ga neću zaboraviti njega spoj umjetnosti reprodukcije (jer bilježi na »španjolskog« izgleda, njezine film. likove oz- (M. Winner, 1967); Zvekan (R.Parrish, 1967); fragmente osjetilnog svijeta) i umjetnosti magije načuju postojanost i pritajena mirnoća, što se Kuća od karata (J. Guillermin, 1968); Mayerling (jer imitira prisustvo predmetâ, otkrivajući njiho- posebno ogleda u filmu Djevojka zlatnih očiju (T. Young, 1968); 13 dana u Francuskoj (F. Rei- vo unutrašnje kretanje), spoj koji izražava »ljud- (1961) J.-G. Albicoccoa, njezina prvog supruga. chenbach i C. Lelouch, 1968, dokumentarni); Ži- sku sudbinu razapetu između ja i ne-ja«. Predmeti Ipak, uglavnom je i dalje okrenuta pjevačkoj kari- vot, ljubav, smrt (C. Lelouch, 1969); Čovjek koji mi u filmu nisu ni stvarnost ni iluzija, već aluzija jeri, a glum. nastupe u kazalištu i na televiziji se sviđaj Dogodilo se u Americi (C. Lelouch, 1970); (neefikasna, bezopasna, imaginarna, preobražena najčešće pretpostavlja filmskima. Do 1987. glu- Hulja (C. Lelouch, 1970); Nepoznati je došao s ki- zbilja). Izdvajajući velike teme ekrana, L. poseb- mila je u oko 20 filmova. šom (R. Clément, 1970); Igre (M. Winner, 1970); no naglašuje problem odnosa stvarnoga i pripo- Ostale važnije uloge: Slavne ljubavi (M. Boi- Revolverašice (Christian-Jaque, 1971); Trk zeca vjedačkoga (percepcija ne poznaje vrijeme, u njoj srond, 1961); Zbog jedne žene (M. Deville, 1962); poljima (R. Clément, 1972); Avantura je avantura je sve sadašnjost); prošlost i budućnost su tvorevi- Lov na muškarca (E. Molinaro, 1964); Soldatuše (C. Lelouch, 1972); Pljačka na Ažurnoj obali ne pripovjedačkog duha, a naraciju čine »početak (V.Zurlini, 1965); Marie-Chantal (C.Chabrol, (C. Lelouch, 1973); Emmanuelle (J.Jaeckin, i kraj utvrđeni za vječnost«; stoga se naracija ne 1966); Dijamantni Jack (D. Taylor, 1967); Polica- 1973); Ljubav na kiši Q.-C. Brialy, 1974); Čitav miri s načelom stvarnosti, ona je sređena prošlost jac ili bandit (G.Lautner, 1978); Pohlepni (H. Ver- život (C. Lelouch, 1974); Detektiv Mačak (C. Le- 5 LAI teraanin voitto, 1955); Mračna ljubav (Musta rak- kus, 1957); Tvornica u Niskavuoriju se bori (Niska- vuori taistelee, 1958); Skandal u ženskoj gimnaziji (Skandaali tyttôkoulusa, 1960); Pod polarnom zvijezdom (Tààllà pohjantàhden alla, 1968); Axel 1 Elina (Akseli ja Elina, 1970); Lenjin u Finskoj (Luottamus, eli Lenin ja Suomi, 1975, suredatelj sa V. I. Tregubovičem /finsko-sovj. koproduk- cija/); Posljednji logor drvosječa (Viimeinen savotta, 1977); Kako farmeru naći ženu (Akaton Imies, 1983). D. Mov. LAKE, Veronica (pr. ime Constance Frances Marie Ockelman), am. glumica (New York, 14. XI 1919 — Burlington, New Jersey, 7. VII 1973). Kći pomorca. Pobijedivši na natječaju ljepote, počinje učiti glumu u losangeleskom ka- zalištu Bliss-Hayden; debitira 1939. kao Constance Keane u kompaniji RKO. Prešavši 1941. u Para- mount, uzima umj. ime Veronica Lake i u iduće 2 godine snima svoje najuspjelije filmove: Želim krila (M. Leisen, 1941), Sullivanova putovanja (P. Sturges, 1941), Najmljeni ubojica (F. Tuttle, 1942), Stakleni ključ (S. Heisler, 1942) i Oženih se vješticom (R. Clair, 1942). Postaje zvijezda, a sa A. Laddom (s kojim je — osim u Tuttleovu i Heis- VERONICA LAKE lerovu — nastupila u još 3 filma /najzapaženiji je Plava dalija, 1946, G. Marshalla/) tvori najpopu- louch, 1975); Otmica Michèle Jeanson (R. Clé- ru otpočinje kao kaz. glumac i redatelj u Turkuu, larniji glum, par prve polovice 40-ih godina. Iza- ment, 1975); Život počinje dvaput (C. Lelouch, Tampereu i Helsinkiju; najveće uspjehe ostvaruje zovna izgleda, ponekad ljupka a ponekad hladna, 1976); Teški dani podzemlja (C. Lelouch, 1976); inscenacijama komada T. Williamsa i A. Millera. osebujna promukla glasa, duge, ravne plave kose U labirintu moći (H. Verneuil, 1976); Izgubljena Na filmu glumi od 1931 (oko 25 uloga) a režira od koju češlja preko oka, najpopularnija je u am. duša (D. Risi, 1977); Simon i Sara (C. Lelouch, 1943. Njegov Neznani vojnik (Tuntematon sotilas, vojnika (1943. na zahtjev Pentagona mijenja fri- 1977); Agencija za sklapanje brakova (C. Lelouch, 1955), prema istoimenom romanu V. Linne koji zuru jer je »protupropisno« oponašaju mnoge pri- 1978); Međunarodna nagrada (B. Forbes, 1978); nacionalnu epopeju iz II svj. rata prikazuje s anti- padnice am. oružanih snaga). Popularnost održa- Ljubavna priča II (J. Korty, 1978, sa L. Holdrid- ratnih pozicija, najgledaniji je i međunarodno va do poč. 50-ih godina, a povlači se 1952, nakon geom); Jedni i drugi (C. Lelouch, 1981, sa M. Le- najuspješniji fin. film svih vremena. Do 1986. što je s prvim suprugom A. De Tothom bankroti- grandom); Edith i Marcel (C. Lelouch, 1982); režirao je oko 40 filmova (kao najplodniji fin. rala; otada pažnju privlači samo teškim alkoholiz- Pasji danJPasja žega (Y. Boisset, 1983); Pokvareni filmaš uopće). mom. Do poč. 60-ih godina radi kao konobarica policajci (C. Zidi, 1984); Jedan muškarac i jedna Ostali važniji filmovi: Grijeh Yijdnine žene (Yr- u New Yorku, a zatim se vraća glumi, uglavnom žena: nakon20 godina(C. Lelouch, 1986); Četiri zli- jana emannan synti, 1943); U sjeni zatvorskih u off-Broadway kaz. produkcijama (na filmu je kovca (C. Zidi, 1987); Crne oči (N. S. Mihalkov, rešetaka (Ristikon varjossa, 1945); Pjesma pred- nastupila samo još dvaput, u manjim epizodama). 1987). Pažnja, bandit!(C. Lelouch, 1987). I. Ać. građa (Laitakaupungin laulu, 1948); Heta iz Ni- Ukupno je odigrala 28 film. uloga. Objavila je skavuorija (Niskavuoren Heta, 1952); Ame iz Ni- autobiografiju Veronica (New York 1971). LAINE, Edvin Armas, fin. filmski i kazališni skavuorija (Niskavuoren Arne, 1954); 5 poštova- redatelj i glumac (Iisalmi, 13. VII 1905). Karije- njem (Kunnioittaen, 1954); Pobjeda veterana (Ve- Ostale važnije uloge: Zaustavi zoru!Da zora ne svane (M. Leisen, 1941); Ponosno liječimo M. LAKHDAR-HAMINA, Kronika vrelih godina (M. Sandrich, 1943); Sat prije zore (F. Tuttle, 1944); Zadržite plavušu (G. Marshall, 1945); Ram- rod (A. De Toth, 1947); Nije li romantično? (N. Z. McLeod, 1948); Crveni bijes (S. Sekely, 1952). D. Mov. LAKHDAR-HAMINA, Mohamed, alž. redatel) i producent (Msila, 26. II 1934). Borac Fronte narodnog oslobođenja Alžira, koja mu omogućuje studij na film. akademiji FAMU u Pragu. Debiti- ra kratkim igr. filmom Yasmina (1961, sa J. Chan- derlijem) o alž. izbjeglicama u Tunisu. Zajedno realiziraju i dokum. film Puške slobode (Les fusils de la liberté, 1962). Po oslobođenju zemlje postaje direktor Office des Actualités Algériennes, a snima i mnogobrojne reportaže i dokum. filmove među kojima se izdvaja srednjometražni Vrijeme slike (Le temps d'une image, 1964). Prvim cjelovečer- njim igr. filmom Vjetar s Aurèsa (Le vent dès Aurès, 1965), danas već klas. ostvarenjem mlade alž. kinematografije, postiže velik uspjeh (nagrada za debitantsko ostvarenje u Cannesu); u toj priči o mladiću koji odlazi u borbu i napušta majku, a ona se ubija nakon što je prokazan Francuzima, povezuje jednostavnost i snagu dokum. izraza s lirskim ugođajem, ukazujući na utjecaje A. P. Dovženka i V. I. Pudovkina te tal. neorealizma. Za film Kronika vrelih godina (Chro- nique des années de braise, 1975, u 2 dijela), visokobudžetnu epopeju o događajima koji pret- hode oslobodilačkom ratu, nagrađen je na festiva- 6 LAMAČ lu u Cannesu Grand Prixom; djelo ostvaruje i za- 1987. snimio je više od 70 kratkometražnih, naj- mu), a po broju gledalaca djelo je nadmašilo pažen financ. uspjeh na međunar. tržištu. U osta- češće dokum. filmova. Iako po prirodi posla sni- i mnoge igr. filmove. God. 1985. ponovno je lim filmovima — ističu se još Hassan Terrò ma filmove različitih rodova (pa i cjelovečernje dobitnik Grand Prixa u Beogradu — za kratkome- (1967), Zelenaši (Les usuriers, 1971), Vruća zima igrane — npr. Mlad i zdrav kao ruža, 1971, tražni dokum. film Krpelj. Svoj drugi dugometr. (Décembre, 1973) i Posljednja slika (La dernière J.Jovanovića i Priko sinjeg mora, 1979, Lj. Jojić film Svijet koji nestaje realizira 1987. Mo. I. image, 1986) — prevladava rev. retorika i populi- /oba u suradnji/), u njegovu je radu od samog LAMAČ, Karei, čehosl. redatelj, producent zam. Povremeno nastupa i kao film. glumac, početka posebno prisutna zaokupljenost priro- i glumac (Prag, 1897 — Hamburg, 1952). Sin a u novije se vrijeme s uspjehom bavi producéntu- dom. Poč. 60-ih godina snima i režira nekoliko opernog pjevača, film. karijeru otpočinje 1918. rom (npr. kao koproducent filma Ples, 1983, putopisnih filmova s Kube i Kariba, a u toku kao glumac (nastupa do 1934). Režira od 1919 E. Scole). Mi. Šr. narednih 10 godina (do 1975) snima gotovo sve (.Bijesni mladoženja — Vztekly ženich /scenarist LALOUX, René, franc, autor anim. filmova (Pa- filmove o prirodi A. Ilića, za koje je (kao i kasnije G. Machaty/). Filmom Gilly u Pragu (Gilly v Pra- riz, 1929). Obrazovanjem slikar. Krajem 50-ih za snim. rad u vlastitim filmovima) više puta ze, 1920) lansira glumicu A. Ondrâkovu, kasnije godina organizira eksperimentalni slikarski atelier nagrađivan na festivalu u Beogradu. Kao scena- svoju suprugu i (kao Anny Ondra) veliku zvijezdu u psihijatrijskoj klinici u Cour-Chevernyju i s cr- rist, redatelj i snimatelj istovremeno, L. je zapa- čehosl. i njem. filma. Komercijalno izuzetno us- težima duševnih bolesnika ostvaruje svoj prvi crt. žen već svojim prvim od brojnih dokum. filmova pješan, režira uglavnom 3 vrste filmova: biografske film Zubi majmuna (Les dents du singe, 1960), za 0 prirodi koji često imaju i metaforička značenja (npr. Karei Havliček Borovsky, 1925), ekranizacije koji dobiva godišnju nagradu Prix »Emile Cohl«. 1 poučnost basne (Hrčak, 1975, Srebrna medalja nacionalne knjiž. baštine (npr. Lanterna —Lu- Slijedi plodna suradnja sa slikarom i piscem Ro- »Beograd« na festivalu u Beogradu). Slijede Pu- cerna, 1925, po A.Jirâseku; Dobri vojnik Svejk — Dobry vojâk Švejk, 1925, po J. Hašeku; Lakše će deva kroz ušicu igle — Velbloud uchem jehly, 1926, po F. Langeru) i zab. filmove pod utjecajem američkih (npr. Evine kćeri — Dcery Evy, 1928). Sa suprugom, scenaristom V. Wassermannom i snimateljem O. Hellerom (»velika četvorka« če- hosl. filma) nastoji zab. ostvarenjima kozmopoli- tizirati odveć nacionalno orijentiranu domaću ki- nematografiju, nepodobnu za međunar. tržište. Od 1928. L. i Ondra djeluju u Njemačkoj, a 1930. osnivaju i kompaniju Ondra-Lamač Film. Za II svj. rata L. režira u Francuskoj, Nizozemskoj i Vel. Britaniji, a nakon rata (kontinuirano do smrti, kao jedan od najplodnijih evr. redatelja) u Francuskoj i SR Njemačkoj, ne ponovivši uspjehe iz 20-ih i 30-ih godina. Ostali važniji filmovi: Akord smrti (1919, sa J. S. Kolârom); Otrovano svjetlo (Otrévené svêtlo, 1921); Švejk na fronti (Švejk na frontë, 1926); Djedica Bezoušek (Pan tâta Bezoušek, 1926); Prvi poljubac (Der erste Kuss, 1928); Saxophon-Susi (1928); Princeza kavijara (Die Kaviarprinzessin, R. LALOUX, Divlji planet 1929); Djevojka iz SAD (Das Mädel aus USA, 1930); Feldmaršal (C. a K. polni maršalek, 1930); landom Toporom: zajednički realiziraju anim. fil- stinjska lađa, Ukus meda i Zulumćar (1976), Napo- Šišmiš (Die Fledermaus, 1931); Leliček u službi move Mrtva vremena (Les temps morts, 1964) lje trutovi i Paukova mreža (1977), Mravi (1979, Sherlocka Holmesa (Leliček ve službach Sherlocka i Puževi (Les escargots, 1965), zatim dugometraž- Velika zlatna medalja »Beograd«), Myrmeleon Holmesa, 1932); Kiki (1932); Ka regimente (Die ni crt. film Divlji planet (La planète sauvage, i Priča o šumi (1981) te Balegari (1982). Ti su Tochter des Regiments, 1933); Zamijenjena nevje- 1973). Mrtva vremena je crno-bijeli kolaž dokum. filmovi, međutim, i putokaz ka dugometražnomu sta (Die vertauschte Braut, 1934); Nokaut (Knock- snimki, ilustracija, Toporovih crteža i fotografija dokum. filmu Posledrtja oaza (1984, Grand Prix out, 1935); Volim sve žene (Ich liebe alle Frauen, — poetska meditacija na temu smrti. Puževi po- /ex aequo! na festivalu u Beogradu i Sedmojulska 1935); Place de la Concorde (1938); Sreli su se stižu veliki uspjeh neobičnom sintezom fantastič- nagrada SR Srbije), o jednom od posljednjih zbje- u tami (They Met in the Dark, 1943); Srdžba nih, grotesknih i alegorijskih elemenata: to je gova životinja u Evropi; snimao ga je dugo, s veli- bogova (La colère des dieux, 1946); Bagdadska priča o seljaku koji u očajanju natapa suhu zemlju kim strpljenjem i relativno skromnim teh. moguć- kradljivica (Die Diebin von Bagdad, 1952). suzama, salata raste do divovskih razmjera, no nostima (pravi podvig u domaćem dokum. fil- Mi. Šr. rastu i puževi koji ubrzo uništavaju čitav svijet; P. LALOVIĆ, Posljednja oaza zemlja se postupno vraća životu, seljak je opet na njivi i suzama zalijeva mrkvu; mrkva raste, a na horizontu se pojavljuju divovski zečevi... Divlji planet ostvaren je posebnom tehnikom kolaža •— svaka faza figure u pokretu izrezana je od papira; scenarij je napisan prema romanu S. Wula o društvu budućnosti i o sukobu divova-gospoda- ra i malih ljudi-slugu. Znanstvenofantastičnog karaktera je i nedovršeni cjelovečernji projekt Ljudi- - strojevi (Hommes-Machines) iz 70-ih godina, ta- kođer i novi dugometr. pothvat (s crtačem Moebi- usom) Gospodari vremena (Les maîtres du temps, 1982), opet prema romanu S. Wula. Jedan od prvaka franc, animacije, L. je među prvim autori- ma koji povezuju animaciju i science fiction. R. Mun. LALOVIĆ, Petar, snimatelj i redatelj (Subotica, 8. VII 1932). Diplomirao filmsku i tv-kameru na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Zavr- šivši Filmski tehnikum u Beogradu, od 1954. snimatelj je nastavnih filmova u Zastava filmu, a od 1960. u statusu slobodnoga film. radnika. Do 7 LAMARQUE Ostale važnije uloge: Alžir (J. Cromwell, 1938); Uzimam ovu ženu (W. S. Van Dyke, 1939); Dama iz tropa (J.Conway, 1939); Petrolej (J.Conway, 1940); Drug X (K.Vidor, 1940); H.M.Pulham Esq. (K. Vidor, 1940); Ziegfeldova djevojka (R. Z. Leonard, 1941); Dođi živjeti sa mnom (C.Brown, 1941); Tortilla Flat (V.Fleming, 1942); Bijeli teret (R. Thorpe, 1942); Božanstveno tijelo (A. Hall, 1943); Opasni eksperiment (J. Tourneur, 1944); Zavjerenici (J. Negulesco, 1944); Neobična žena (E. G. Ulmer, 1946); Obeš- čašćena dama (R. Stevenson, 1947); Dama bez pasoša (J. H. Lewis, 1950); Moja najdraža špijunka (N. Z.McLeod, 1951); Priča o ljudskom rodu (I. Allen, 1957). B.Vid. LAMBETTI, Ellie, grč. filmska, kazališna i tv- -glumica (Atena, 1930). U kazalištu prvi put nastupa već 1942. Kasnije se školuje na glum. školi pri kazalištu Cotopouli, u kojem i otpočinje kaz. karijeru; od 1955. vodi vlastitu kaz. družinu. Vrlo brzo stječe ugled velike dramske umjetnice koja surađuje s najpoznatijim predstavnicima grč- koga kult. života. Film (debitira već 1946) joj donosi još veću popularnost. Od desetak gl. uloga najzanimljivije su u filmovima M. Cacoyannisa Buđenje nedjeljom (1953, nagrađena na festivalu u Edinburghu), Djevojka u crnom (1956) i Posljed- nja laž (1958); za potonju — suvremene djevojke u sukobu s tradic. shvaćanjima — stječe velika priznanja međunar. kritike koja je uspoređuje s najvećim glumicama svjetskog filma. Ne uspi- jevši, za razliku od zemljakinjâ I. Papas i M. Mer- couri, ostvariti međunar. karijeru (prvenstveno zbog nepoznavanja engl, jezika), povlači se s filma i posvećuje kazalištu i povremeno televiziji. Uživa ugled najveće suvremene umjetnice grč. kazališta. H. LAMARR u filmu Samson i Dalila (sa G. Sandersom) Ostale važnije uloge: Krvavi Božić (G. Tzavel- las, 1951); Propalapara (G. Tzavellas, 1954). LAMARQUE, Libertad, arg. glumica i pjevači- (R. Ingram, 1922); Arapska ljubav (J. Storm, G. Va. ca (Rosario, 24. XI 1906). Od 17. godine kaz. 1922); Stranci u noći (F. Niblo, 1923); Tvoje je ime LAMORISSE, Albert, franc, redatelj (Pariz, glumica, od 1927. popularna pjevačica tanga. Iste Zena (F. Niblo, 1924); Bijeli leptir (M. Tourneur, 13. I 1922 — 2. VI 1970). Isprva fotograf, što je godine počinje igrati na filmu, ali karijeru stvarno 1924); Djevojka s Montmartrea (A. E. Green, bitno utjecalo na zamjetljivu vizualnu kvalitetu otpočinje u zv. razdoblju (Tango, 1933, A. Moglia 1926). njegovih filmova. Svoj prvi kratkometr. film Djer- Bartha). Kao »glumici instinkta«, često suviše LIT.: A.Bronnen, Film und Leben — Barbara La Marr, Berlin ba (1947) snimio je u Tunisu. U suradnji s pjesni- emfatičnoj i patetičnoj, ponajviše su joj odgovara- 1928; N. Zierold, Sex Goddesses of the Silent Screen (Theda Bara, le muz. melodrame pune žestokih strasti i sukoba, Barbara La Marr, Pola Negri, Mae Murray, Clara Bow), Chicago kom J. Prévertom nastao je srednjometr. film Bim u kojima se mogao istaknuti njezin pjevački i ple- 1973. Đ. PC. (1949), koji je označio autorovo trajno opredjelje- sački dar. Tridesetih i 40-ih godina jedna je od LAMARR, Hedy (pr. ime Hedwig Eva Maria nje za svijet djetinjstva, životinja i prirode. Film najvećih film. zvijezda Latinske Amerike. Po do- Kiesler), am. glumica austr. podrijetla (Beč, Bijela griva (Crin blanc, 1952) također je rađen lasku na vlast generala J. Perona emigrirala je 9. XI 1913). Kći bankara. Nakon što je zapaža izvan studija i bez profesionalnih glumaca, a s po- u Meksiko. Snimila je oko 30 filmova u Argentini M. Reinhardt, angažirana je u nekoliko filmova etičnošću i toplinom govori o prijateljstvu između i isto toliko u Meksiku. Povukla se 1959. kao sekretarica režije, a ubrzo (od 1931) dobiva dječaka i poludivljeg konja. Publika i kritika odu- i manje uloge (ukupno 3). Prvu gl. ulogu — mla- ševljeno su primile to djelo a dodijeljene su mu Ostale važnije uloge: Duša muzičara (M. Soffi- de nezadovoljene supruge — igra u filmu Ekstaza i mnogobrojne nagrade (između ostalih Grand ci, 1935); Pomozi mi da živim (J. A. Ferreyra, (G. Machaty, 1933), u kojem se pojavljuje gola Prix u Cannesu i Nagrada Jean Vigo). U Crvenom 1936); Madreselva (L. C. Amadori, 1938); Zatvo- izazvavši senzaciju i postavši svjetski poznata. balonu (Le ballon rouge, 1956), priči o dječaku rena vrata (L. Saslawsky, 1939); Kuća uspomena Ubrzo nakon toga udaje se za austr. tvorničara i balonu, maštovito iskazuje veliku opreku izme- (L. Saslawsky, 1940); Susret na granici (M. Soffici, oružja F. Mandla, koji nastoji pokupovati i uništi- đu čiste dječakove mašte, utjelovljene u balonu 1940); Pepeo u vjetru (L. Saslawsky, 1942); Pomr- ti sve kopije filma (bez uspjeha). Brak se uskoro koji ga slijedi poput živog bića, i pragmatičnosti čina sunca (L. Saslawsky, 1943); Kavalkada u cir- raspada, a L. odlazi u Hollywood, gdje je (nakon svijeta. Premda je i u idućim filmovima iskazao kusu (M. Soffici, 1945); Zaboravljena lica (J. Bra- što joj producent L. B. Mayer mijenja prezime sklonost prema poetičnim sižejima, vidljivo je da cho, 1952). Mi. Šr. u Laman) reklamiraju kao »najljepšu ženu na mu ponestaje maštovitosti, npr. u priči o dječaku LA MARR, Barbara (pr. ime Rheatha Watson), svijetu«. Njena ljepota i senzualnost bile su ipak koji montira krila u želji da poleti (Fifi-pero am. glumica (Richmond, Virginia, 28. VI 1896 slabi nadomjestak za relativno skromne glum. Fifi-la-Plume, 1965). Režirao je još filmove — Pasadena, California, 30. I 1926). Kao pozna- mogućnosti. Dodjeljivane su joj uglavnom uloge Putovanje u balonu (Voyage en ballon, 1960) i Vje- ta plesačica na film dolazi 1920. Ubrzo je smatraju misterioznih, fatalnih žena u ambicioznijim pro- tar zaljubljenih (Le vent des amoureux, 1970) za najzamamnijom hollywoodskom ljepoticom, jektima uz slavne partnere, ali bez većega financ. čijeg snimanja (u Iranu) je nesretnim slučajem a i poslije smrti dugo ostaje uzor film. ljepote. efekta. Štoviše, poznatija je po burnomu privat- izgubio život. Radio je u okviru vlastite produk- U tipu —» mondenke glumi egzotične ljepotice ili nom životu (6 brakova) i povremenim skandalima cijske kuće Les Films de Montsouris. Pe. K. kobne pustolovke u akcionim filmovima i melo- (hapšenje zbog sitne krade), koji su punili strani- LAMOUR, Dorothy (pr. ime Mary Leta D. Sla- dramama uz popularne partnere (npr. D. Fair- ce »žute štampe«. Najpoznatiju ulogu ostvaruje ton Kaumeyer), am. glumica (New Orleans, banksa i R. Novarra). Za petogodišnje karijere kao Dalila u pseudohist. spektaklu Samson i Dali- 10. XII 1914). Sa 17 godina pobjeđuje na natječa- nastupila je u oko 30 filmova, mahom u gl. uloga- la (1949) C. B. De Millea. Pedesetih godina glumi ju ljepote u rodnom gradu, a potom otpočinje ma. Burnoga privatnog života, umrla je u 30. go- sve rjeđe, a 1958. definitivno se povlači. Nastupi- razmjerno uspješnu karijeru pjevačice. Na filmu dini zbog pretjeranog uživanja droga. la je u 24 am. i 2 tal. filma. Objavila je autobiogra- debitira 1935 (Žena na lutriji W. Thielea), a prvu Važnije uloge: Tri mušketira (F.Niblo, 1921); fiju Ekstaza i ja (Extasy and Me, 1966), zbog koje veću ulogu igra iduće godine (Princeza džungle Frivolne žene (R. Ingram, 1921); Zatočenik Zende se kasnije sudila s koautorima. W. Thielea). Proslavlja se 1937. kao egzotična 8 LANCASTER ljepotica »s južnih mora« u velikom kornere, us- pjehu — Uraganu J. Forda; od tada joj čjsto do- djeljuju si. uloge u mnogobrojnim melodramama, musicalima i komedijama. Najviše glum. domete i popularnost postiže 40-ih godina u filmovima Paramountove serije —* Road to..., kao stalna partnerica B. Crosbyja i B. Hopea, dokazujući zamjeran komičarski dar. Povlači se 1953, da bi se potom u sporednim ulogama pojavila još 5 puta (ukupno 54 filma). Glumi i na televiziji. Ostale važnije uloge: Sveučilišni praznik (F.Tuttle, 1936); Swing High Swing Low (M. Leisen, 1937); Visok, pametan i lijep (R. Mamouli- an, 1937); Sjeverni mrijest (H. Hathaway, 1938); St. Louis Blues (R. Walsh, 1939); Sporno putovanje (F. Borzage, 1939); Čovjek u gradu (M. Sandrich, 1939); Chad Hanna (H.King, 1940); Johnny Apollo (H. Hathaway, 1940); Put u Singapore (V. Schertzinger, 1940); Put na Zanzibar (V. Schertzinger, 1941); Put u Maroko (D. Butler, 1942); Ritam posut zvijezdama (G.Marshall, 1942); Dixie (A. E. Sutherland, 1943); Medalja za Bennyja (I. Pichel, 1945); Maskerada u Meksiku (M. Leisen, 1945); Put u Utopiju (H.Walker, 1945); Put u Rio (N.Z.McLeod, 1947); Moja najdraža brineta (E. Nugent, 1947); Divlja žetva (T. Garnett, 1947); Čuda se događaju (K. Vidor, B. LANCASTER U filmu Trapez 1948); Dolazi mladoženja (F. Capra, 1951); Najve- ćapredstava na svijetu (C. B. De Mille, 1952); Put ke postaje filmom za djecu Emil i detektivi (Emil 1938); Ljubljena (Die Geliebte, 1939); Žena na na Bali (H.Walker, 1953); Put u Hong Kong und die Detektive, 1931) s mnoštvom vrhunski rijeci (Frau am Strom, 1939); Djevojka u predsoblju (N. Panama, 1962); Taj prokleti Donovan (J. Ford, vođenih malih glumaca; scenarij je po istoimeno- (Mädchen im Vorzimmer, 1940); Clarissa (1941); 1963). D. Pc. mu slavnom romanu E. Kästnera napisao B. Wil- Diesel (1942); Konji moga oca (Meines Vaters Pfer- der. Sljedeći veliki uspjeh polučuje muz. filmom de, 1953); Anđeo s plamenim mačem (Der Engel LAMPIN, Georges, franc, redatelj, producent na rubu fantastike Princeza Turandot (Prinzessin mit dem Flammenschwert, 1954); Nadstražar i glumac rus. podrijetla (Jekaterinburg, danas Turandot, 1934). Aktivan i nakon II svj. rata, Borck (Oberwachtmeister Borck, 1955). Vr. V. Sverdlovsk, 1895 — Pariz, 8. V 1979). Isprva osobito se istaknuo potresnom antiratnom dra- LANCASTER, Burt (puno ime Burton Stephen kaz. glumac i redatelj u Rusiji. U Francuskoj od mom Negdje u Berlinu (Irgendwo in Berlin, 1946), Lancaster), am. filmski, kazališni i tv-glumac, 1921. kao film. glumac (do 1923) i asistent redate- o neizvjesnoj sudbini vojnika i mlade generacije filmski redatelj i producent (New York, lja (npr. A. Gancea, R. Claira, J.Feydera i M. uopće u Njemačkoj neposredno nakon rata. Reži- 2. XI 1913). Sin poštanskog činovnika. Kao ista- L'Herbiera). God. 1933—44. bavi se producentu- rao je više od 40 igr. filmova. — Kao povjesničar knut sportaš dobiva stipendiju za sveučilište New rom. Kao redatelj debitira 1946. ekranizacijom njem. filma neumorno je skupljao domaće filmo- York; napustivši studij, s kasnijim partnerom Idiota (L'idiot) F. M. Dostojevskog, u kojoj tu- ve koji su postali osnova Deutsche Kinemathek, u akcionim filmovima Nickom Cravatom osniva mač gl. uloge G. Philipe zasjenjuje rutinsku reži- osnovane 1962. u Zap. Berlinu (kojoj je bio prvi cirkusku akrobatsku trupu. Za II svj. rata služi ju, zapaženu tek po minucioznoj rekonstrukciji direktor). Objavio je katalog Njemački nijemi film u specijalnim jedinicama u Sjev. Africi i Italiji, života Petrograda XIX st. Dostojevskom se vraća 1903—1931 (Deutsche Stummfilme 1903—1931, potom glumi na Broadwayu gdje ga zapažaju 1956; ekranizacijom romana Zločin i kazna (Cri- 1967, u 9 svezaka). hollywoodski »lovci na talente«; debitira 1946. me et châtiment) ostvaruje tek korektnu ilustraci- ju. Lampinovo stvaralaštvo uvijek je na visokoj Ostali važniji filmovi: Groblje živih (Der Fried- u Ubojicama R. Siodmaka. Visok, gibak i atletski zanatskoj razini, ali uglavnom bez veće red. in- hof der Lebenden, 1921); Bježeće sjene (Fliehende razvijen, svjetlokos, »čelična« pogleda ali blaga vencije i individualnosti. Schatten, 1922); Druga (Die Andere, 1924); Han- osmijeha, energičan prema muškarcima a pažljiv zeati (Die Hanseaten, 1925); Dvostruki moral prema ženama, za duge karijere tumači uloge Ostali filmovi: Vječni sukob (Éternel conflit, (Zweierlei Moral, 1930); Između noći i jutra najšireg raspona: od simpatičnih pustolova, preko 1947); Raj izgubljenih pilota (Le paradis des pilo- (Zwischen Nacht und Morgen, 1931); Crni husar slojevitih likova čija tjelesna snaga tek prikriva tes perdus, 1948); Povratak u život (epizoda u om- (Der schwarze Husar, 1932); Špijuni na djelu tankoćutnost, sve do ostarjelih ali ipak djelotvor- nibusu, 1949); Stari iz Saint-Loupa (Les anciens (Spione am Werk, 1933); Izvjesni gospodin Gran nih branitelja tradicije (tek povremeno — također de Saint-Loup, 1950); Strast (Passion, 1951); Ku- (Ein gewisser Herr Gran, 1933); Jednom velika vrlo uspješno — i negativce); sve te likove odliku- ća na dinama (La maison dans la dune, 1951); dama (Einmal grosse Dame, 1934); Barkarola je suprotnost blagosti i snage, pravdoljublja i želje Slijedite tog čovjeka! (Suivez cet homme!, 1952); (Barcarole, 1935); Čudan gost (Ein seltsamer Gast, za moći. Svoju vještinu akrobata iskazuje u mno- Susret u Parizu (Rencontre à Paris, 1955); La 1936); Zuta zastava (Die gelbe Flagge, 1937); gim akcionim filmovima u kojima ne koristi du- Tour, čuvaj se! (La Tour, prends garde!, 1957); Madame Bovary (1937); Kockar (Der Spieler, blere: pustolovnima Plamen i strijela (J. Tour- Zavjerenik Mathias Sandotff (Mathias Sandorff, 1962). Pe. K. B. LANCASTER u filmu Odavde do vječnosti (sa D. Kerr) LAMPRECHT, Gerhard, njem. redatelj, scenarist i povjesničar filma (Berlin, 6. X 1897 — Zap. Berlin, 17. V 1974). Studirao povijest umjetnosti. Po povratku iz I svj. rata otpočinje film. karijeru kao scenarist. Režira od 1921, često prema knjiž. predlošcima. Uz A. Fancka jedan je od rijetkih njem. redatelja 20-ih godina koji nije sudjelovao u ekspresionističkom pokretu. Prvi uspjeh postiže solidnom ekranizacijom romana Th. Manna Buddenbrookovi (Die Buddenbrooks, 1923). Među vodeće njem. redatelje svrstava se soc. dramom Zloglasni (Die Verrufenen/Der fünfte Stand, 1925) i oštrom socijalnokritičnom studijom o djeci iz sirotinjskih četvrti Nezakoniti (Die Unehelichen, 1926). Poznat i izvan Njemač- 9 LANCASTER neur, 1950) i Crveni gusar (R. Siodmak, 1952), (D.Taylor, 1977); Ultimatum—posljednja zraka American Werewolf in London, 1981) te kao vesternima Čovjek iz Keniuckyja (The Kentucki- sumraka (R. Aldrich, 1977); Zora u zemlji Zulu pokretač omnibusa Zona sumraka (Twilight Zone, an, 1955), koji je sàm i režirao, i Profesionalci (R. (D. Hickox, 1979); Koža (L. Cavani, 1980); Bijeg 1983), u kojem — zajedno sa S. Spielbergom, Brooks, 1966) te u psihol. dramama s akcionim na Divlji zapad (L. Johnson, 1981); Lokalni junak J. Danteom i G. Millerom — odaje počast R. Ser- elementima Trapez (C. Reed, 1956), Vlak (B. Forsyth, 1982); Ostermanov vikend (S. Peckin- lingu, tvorcu čuvene istoimene tv-serije koja je (J. Frankenheimer, 1964) i Preplivati put (F. Per- pah, 1983); Dan ranije (G. Montaldo, 1987). svojim viđenjem fantastike i horrora značajno utje- ry, 1968). Psihološki složenije uloge, u kojima LIT.: J. Vermilye, Burt Lancaster: A Pictorial Treasury of His cala na mnoge redatelje »novog Hollywooda«. atletska vanjština tek »surađuje« pri izgradnji li- Films, New York 1970; T. Thomas, Burt Lancaster, New York Radeći za televiziju, svojim je 20-minutnim vi- ka. sve češće tumači od filma Vrati se, malaShebo 1975; E. Karceva, Bert Lankaster, Moskva 1983; R.Lacourbe, deo-spotom Thriller (s pjevačem M. Jacksonom), Burt Lancaster, Paris 1987. D. Mov. (Da. Mann, 1952), kao čovjek duboko nezadovo- jednim od najskupljih i najgledanijih video-proje- ljan vlastitim životom; slijede uloge podoficira LANCHESTER, Elsa (pr. ime Elizabeth Sulli- kata, već ušao u povijest novog medija. u filmu Odavde do vječnosti (F. Zinnemann, 1953, van), britansko-am. glumica (London, 28. X Ostali filmovi: U noć (Into the Night, 1984); nominacija za Oscara), Indijanca u Posljednjem 1902 — Woodland Hills, California, 28. Kako smo počeli III svjetski rat (Spies Like Us, Apašu (R. Aldrich, 1954), revolveraša-najamnika XII 1986). Od 1918. nastupa u kazalištu (isprva 1985); Tri amiga (Three Amigos, 1986); Doći u Vera Cruzu (R. Aldrich, 1954), šerifa Wyatta londonskom dječjem), a od 1927 — na nagovor u Ameriku (Coming to Amerika, 1987); Potraga Earpa u Obračunu kod O. K. Corrala (J. Sturges, budućeg supruga —* Ch. Laughtona — i na filmu; (Quest, 1988). VI. T. 1957), vjerskog fanatika u Elmeru Gantryju, šarla- s njim poč. 30-ih godina odlazi u Hollywood LANG, Charles B., am. snimatelj (Bluff, Utah, tanu (R. Brooks, 1960), za koju je nagrađen Osca- (kompanija Paramount) i otada redovito glumi 27. III 1902). Član A. S. C. Studirao pravo na rom, doživotnog zatvorenika koji postaje priznati i u am. i u brit. filmovima (često uz supruga: npr. sveučilištu Southern California. Na nagovor obi- ornitolog u Ptičaru iz Alcatraza (J. Franken- Privatni život Henrika VIII, 1933, i Rembrandt, telji radi u laboratoriju kojim rukovodi njegov heimer, 1961), za koju je nagrađen na festivalu 1937, A. Korde; Veliki sat, 1947, J. Farrowa; otac. Ubrzo postaje asistent snimatelja, a 1926. u Veneciji, pravnika koji je pristao služiti nacisti- Svjedok optužbe, 1957, B. Wildera /nominacija za samostalno snima prvi film; budući da oponaša ma u Suđenju u Niirnbergu (S. Kramer, 1961) Oscara za epizodu/). Iako neprivlačna, ali talenti- stilove poznatih snimatelja, taj je prvi pokušaj i dr. Neprekidno snima i u poznijim godinama, rana i temperamentna, nastupala je u epizodnim izrazito neuspješan pa L. ponovno radi kao asi- sve češće i s vodećim evr. redateljima (npr. i drugim gl. ulogama, tumačeći najčešće osobe stent. God. 1929. dobiva novu priliku; otada pa L. Visconti, B. Bertolucci te L. Malie za čiji At- s nekom izraženom manom (nametljivost, zloba, do 1952. jedan je od vodećih snimatelja kompani- lantic City, 1980, dobiva nagradu Britanske film- priglupost) — najuspješnije u komedijama te je Paramount. Najčešće snima vesterne i thrillere, ske akademije i nominaciju za Oscara) koji u nje- u filmovima strave (npr. dvostruka uloga — na- no ističe se i u dr. žanrovima. Posebno je cijenjen mu vide smirenog čuvara tradic. vrijednosti; slovna i Mary Shelley — u Frankensteinovoj zaruč- zbog suptilne crno-bijele fotografije. Slovi kao ipak, poput mnogih dr. poznatih am. glumaca nici, 1935, J. Whalea) i njihovim parodijama. Glu- »ženski« snimatelj, jer se trudi oko glumica i na- u starijoj dobi, sudjeluje i u spektakularnim ko- mila je u 56 filmova (od toga, 1 kratki igrani). stoji da na ekranu izgledaju što ljepše; osobito je rnere. produkcijama (npr. Aerodrom, 1970, G. Sea- Objavila je autobiografsku knjigu Charles i ja uspješno surađivao sa M. Dietrich, M. West, tona). Na listi 10 najkomercijalnijih am. glumaca (Charles and I, London 1939). J. Crawford, C. Colbert, M. Monroe i A. Hep- nalazio se 1956. i 1962. Velik uspjeh ostvaruje Ostale važnije uloge: Duh putuje na Zapad burn. Od 1952. slobodan je umjetnik. Za Oscara ulogom Mojsija u istoimenoj tal. tv-seriji G. De (R. Clair, 1935); Princeza Marietta (W. S.Van je nominiran čak 17 puta, a osvojio ga je za film Bosija iz 1976, a potom sudjeluje u više si. kopro- Dyke, 1935); David Copperfield (G. Cukor, 1935); Zbogom, oružje (F. Borzage, 1932). U nekim novi- dukcijskih tv-projekata (npr. Marco Polo G. Mon- Brod gnjeva (E. Pommer, 1938); Dame u mirovini jim ostvarenjima (npr. Jednooki Jack, 1961, talda u Italiji i Očevi i sinovi B. Sinkela u SR (Ch. Vidor, 1941); Priče s Manhattana (J. Duvivi- M. Branda, Sve o Daisy Clover, 1965, R. Mulliga- Njemačkoj). Sa R. Kibbeejem korežirao je film er, 1942); Sin bijesa (J. Cromwell, 1942); Lassie se na i Sama u tami, 1967, T.Younga) nastoji da Ponoćni čovjek (The Midnight Man, 1974), u ko- vrača kući (F. M. Wilcox, 1943); Spiralne stepenice-osvjetljenje dobije izgled postojeće rasvjete, uk- jem je i glumio. Kao producent osobitog je uspje- (R. Siodmak, 1945); Oštri rub (E. Goulding, ljučujući u kadar realne izvore svjetla. Ističe se ha imao 50-ih godina u vlastitoj kompaniji (koju 1946); Biskupova supruga (H. Koster, 1947); Pri- stalnim traženjem novih snim. rješenja. Jedan od je osnovao sa svojim agentom H. Hechtom), pro- družite se stadu (H. Koster, 1949, nominacija za najplodnijih am. snimatelja, nakon gotovo 50- izvevši — osim mnogih vlastitih filmova — i Os- Oscara za epizodu); Generalni inspektor (H. Ko- -godišnje karijere povukao se 1973. carom nagrađeno djelo Marty (1955) De. Manna. ster, 1949); Tajna napuštenog vrta (F. M. Wilcox, Do 1988. odigrao je oko 70 film. uloga. Politički, 1949); Jadnici (L. Milestone, 1952); Staklena pa- Ostali važniji filmovi: Tom Sawyer (J. Crom- jedan je od vodećih liberala Hollywooda. pučica (Ch. Walters, 1954); Zvono, knjiga i svijeća well, 1930); Ulica šanse (J. Cromwell, 1930); Noć- na priča (N. Taurog, 1933); Sve mu je to ona (R. Quine, 1958); Mary Poppins (L. Stevenson, Ostale važnije uloge: Gruba sila (J. Dassin, zamijesila (L. Sherman, 1933); Život bengalskog 1964); Mačak detektiv (R. Stevenson, 1965); Wil- 1947); Hodam sam (B. Haskin, 1948); Svi moji kopljanika (H. Hathaway, 1935); Peter Ibbetson lard (Da. Mann, 1971); Poziv na večeru s uboj- sinovi (I. Reis, 1948); Poljupcima speri krv s mojih (H. Hathaway, 1935); Mississippi (A.E.Suther- stvom (R. Moore, 1976). An. Pet. ruku (N. Foster, 1948); Uzduž i poprijeko (R. land, 1935); Čežnja (F. Borzage, 1936, sa V. Mil- Siodmak, 1948); Žalim, pogrešan broj (A. Litvak, LANDIS, John, am. filmski i tv-redatelj (Chica- nerom); Anđeo (E. Lubitsch, 1937); Brodolomnici 1949); Pješčano uže (W. Dieterle, 1949); Gospodin go, 1950). Sa 20 godina zapošljava se u kompaniji (H. Hathaway, 1937); Tovarišč (A. Litvak, 1937); 880 (E. Goulding, 1950); Dolina osvete (R. Thor- 20th Century-Fox. Debitira već 1972. niskobu- Ti i ja (F. Lang, 1938); Zaza (G. Cukor, 1938); pe, 1951); Jim Thorpe — pravi Amerikanac džetnim filmom strave Schlock (sâm glumi isto- Sjeverni mrijest (H. Hathaway, 1938); Zalazak (M.Curtiz, 1951); Njegovo veličanstvo O'Keefe imeno čudovište) koji je isprva neprimijećen, da sunca (H. Hathaway, 1941); Ponosno liječimo (B. Haskin, 1954); Tetovirana ruža (Da. Mann, bi 1975. dobio Grand Prix na festivalu u Trstu (M. Sandrich, 1943); Plavo nebo (S. Heisler, 1955); Čovjek koji je pravio kišu (J. Anthony, i postao kult-film. L. tada ostaje u Evropi te tal. 1946); Duh i gospođa Muir (J. L. Mankiewicz, 1956); Slatki miris uspjeha (A. Mackendrick, i španj. glumce »špageti-vesterna« podučava en- 1947); Vanjska politika (B. Wilder, 1948); Pješča- 1957); Plavi tiho, plovi duboko (R. Wise, 1958); gleskom i ponekad ih dublira. Po povratku, fil- no uže (W. Dieterle, 1949); Šarene hlače (G. Mar- Odvojeni stolovi (De. Mann, 1958); Đavolov učenik movima Film na žaru, ili kako vam drago (Ken- shall, 1950); Senzacija (B. Wilder, 1951); Crvena (G. Hamilton, 1959); Nepomirljivi (J. Huston, tucky Fried Movie, 1977) i Životinjska kuća (Nati- planina (W-Dieterle, 1951); Iznenadni strah 1960); Mladi i svirepi (J. Frankenheimer, 1961); onal Lampoon's Animal House, 1978) počinje (D. Miller, 1952); Velika hajka (F. Lang, 1953); Dijete čeka (J. Cassavetes, 1963); Lista Adriana gajiti hipijevski skeč-humor, tipičan za satiričke Sabrina (B. Wilder, 1954); Razvod, pa šta! Messengera (J. Huston, 1963); Gepard (L. Viscon- časopise »Mad« i »National Lampoon«. Drugi (M.Robson, 1954); To li se trebalo dogoditi ti, 1963); Sedam dana u maju (J. Frankenheimer, film, u kojem se ističe specifičan komičarski dar (G. Cukor, 1954); Čovjek iz Laramieja (A. Mann, 1964); Tragom velike karavane (J. Sturges, 1965); J.Belushija, postiže golem komerc. uspjeh, što 1955); Jesensko lišće (R. Aldrich, 1956); Zbogom, Lovci na skalpove (S. Pollack, 1968); Čuvari zam- Landisu omogućuje visokobudžetni projekt Brača oružje (Ch. Vidor, 1956, sa O. Morrisom); Obra- ka (S. Pollack, 1969); Padobranci dolaze (]. Fran- Blues (The Blues Brothers, 1980), nostalgičnu čun kod O. K. Corrala (J. Sturges, 1957); Divlji kenheimer, 1969); Čovjek zakona (M. Winner, muz. komediju s vrsnim parom J. Belushi/D. Ay- vjetar (G. Cukor, 1957); Odvojeni stolovi (De. 1970); Valdez osvetnik (E. Sherin, 1970); Ulzanin kroyd. Konzekventno provodeći strukturu dvoji- Mann, 1958); Neki to vole vruće (B. Wilder, prepad (R. Aldrich, 1972); Škorpion (M. Winner, ce gl. junaka, nakon smrti omiljenog glumca Be- 1959); Posljednji vlak iz Gun Hilla (J. Sturges, 1972); Akcija za atentat (D. Miller, 1973); Zatvo- lushija, u komediji Kolo sreće... (Trading Places, 1959); Sedmorica veličanstvenih (J. Sturges, 1960); reni obiteljski krug (L. Visconti, 1975); Dvadeseto 1983) udružuje Aykroyda s novom, crnom komi- Zabranjene strasti (R. Quine, 1960); Pjesma bez stoljeće (B. Bertolucci, 1976); Buffalo Bill i Indi- čarskom zvijezdom E. Murphyjem. Horroru se kraja (Ch. Vidor, 1960, sa J. W. Howeom); Ljeto janci (R. Altman, 1976); Otok doktora Moreaua vratio filmom Američki vukodlak u Londonu (An i dim (P. Glenville, 1961); Kako je osvojen Divlji 10