Evropska periferija i industrijalizacija 1780-1914.

248 Pages·1996·6.954 MB·Croatian

by  Iván T. Berend - György Ránki

BEREND - RANKI
E V R O P SK A
| PERIFERIJA
: I INDUSTRIJALIZACIJA
1780-1914

Ivfin T. Bereod - Gydfgy Rdnki
EVROPSKA PERIFERIJA
IINDUSTRUALIZACUA 1780- 1914.
POVIJEST & HISTORIJA
Izdaje
NAKLADA »NAPRIJED«
Direktor
ZDENKO LJEVAK
Glavni urednik
MILAN MIRIĆ
Urednici
| IGOR KARAM AN |
DRAGO ROKSANDIĆ
Iv£n T. Berend - Gydrgy Ranki
EVROPSKA PERIFERIJA
I INDUSTRIJALIZACIJA
1780- 1914.
Prijevod s engleskog
Lelija Sočanac
© Bereod T. Ivin i Rinki Gyorgynć, 1978.
Izvomo objavljeno:
K5zgazdas£gi ćs Jogi Kbnyvkiadd, Budapest, 1978.
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb
UDK 330.341.424 (4) (091)
BEREND, Ivan T.
Evropska periferija i
industrijalizacija : 1780-1914. / IvanT.
Berend, Gyorgy Ranki; prijevod s
engleskog Lelija Sočanac. - Zagreb :
Naprijed, 1996. - 241 str.: ilustr.; 21
cm. - (Povijest & historija)
Bibliografija: str. 219-234 i uz tekst. -
Kazalo.
ISBN 953-178-047-1
1. Ranki, Gyorgy
960508012
Ova knjiga je objavljena uz financijsku potporu Instituta
Otvoreno društvo - Hrvatska.
PISCI I NJIHOVA DJELA
Igor Karaman
Medu piscima koji su tijekom posljednjih deseljeća (nakon
Drugog svjetskog rata) bitno utjecali na razvoj suvremene povi­
jesne znanosti u susjednoj Mađarskoj, iznimno važno mjesto
nedvojbeno zauzimaju dvojica istraživača svjetskog ugleda: Ivđn
T. BEREND i Gyorgy RANKI. Premda je svaki od njih zasebno
objavio mnoge vrijedne, zanimljive radove - najveću su pozornost
u Mađarskoj, Evropi i svijetu privukla ona djela što su ih susljedno
ostvarivali kao plodove zajedničkih povjesničarskih spoznaja.
I.T. Berend i Gy. Rlnki pripadali su istom naraštaju suv­
remenih mađarskih znanstvenika, podjednako po osobnim sud­
binskim životnim značajkama i po svjetonazomim /društvenona-
zomim opredjeljenjima.1
Obojica su rođena 1930. god. Zbog svog porijekla iz židov­
skog segmenta mađarskog društva, oni su već tijekom dječačke
dobi u predratnoj i ratnoj hortijevskoj Mađarskoj stekli neka
bolna ali važna životna iskustva. No, u budimpeštanskoj
židovskoj sredini proveli su zatim također zajedničko školovanje.
Pri tome je od srednjoškolskih do studentskih godina na njihovo
duhovno izrastanje utjecao profesor Zsigmond Pžil PACH - koji
će kao ugledni sveučilišni profesor (utemeljitelj nastave gos­
podarske povijesti na Ekonomskom sveučilištu u Budimpešti) i
potom akademik (ravnatelj Historijskog instituta MAN u Bu­
dimpešti) trajno ostati prisutan u tokovima naučnog/profesional­
nog afirmiranja I. T. Berenda i Gy. R&nkija.
Tako su se osobni i znanstveni razvojni putovi ove dvojice
mađarskih povjesničara usko međusobno isprepletali tijekom
pola stoljeća, sve do časa kad je 1988. god. iznenadna prerana
smrt Gydrgya Rdnkija osamila njegova sudruga I. T. Berenda.
1. Zahvaljujemo kolegici prof. Suzani Leček na pomoći pri upoznavanju
bio-bibliografsldh podataka za I. T. Berenda i Gy. Rinkija.
5
Valja istaknuti kako se već od vremena studija kod njih obo­
jice očituje izazita sklonost prema interdisciplinarnom ovla­
davanju podjedno historiografskom i poliekonomskom naučnom
metodologijom, što će im biti temeljnim polazištem za vlastita
znanstvena istraživačka postignuća. Stoga su (nakon pohađanja
židovske gimnazije u Budimpešti) završili u mađarskoj metropoli
studije na Ekonomskom sveučilištu Karla Marksa i na Filo­
zofskom fakultetu sveučilišta Lor&nda Eotvbsa.
No, zatim se u njihovoj profesionalnoj karijeri javlja ipak
izvjesne znakovite osobenosti koje će ih trajno obilježavati: dok
je I. T. Berend krenuo putovima sveučilišnog nastavnika (od
asistenta do redovnog profesora) kao suradnik i potom nasljednik
Zs. P. Pacha na Odjelu za gospodarsku povijest Ekonomskog
sveučilišta, usmjeruje se Gy. RAnki prema zvanju znanstvenog
istraživača (od asistenta do ravnatelja) također kao suradnik i
potom nasljednik Zs. P. Pacha na Historijskom institutu Mađarske
akademije nauka.
Tijekom 1970-ih izabrani su obojica za članove Mađarske
akademije nauka, a I. T. Berend bio je 1985-1989. i njezinim
predsjednikom. Zahvaljujući visokom ugledu što su ga širom
Evrope i svijeta zasluženo postigli svojim djelima, obnašali su
također istaknute dužnosti u mnogim međunarodnim (ili ino­
zemnim) znanstvenim ustanovama i udruženjima.
Tijekom 1980-ih godina proširuju obojica svoja područja
djelovanja, pri čemu dolaze do izražaja ranije spomenute iz­
vjesne osobenosti njihovih usmjerenja.
Pošto je I. T. Berend kao nastavnik budimpeštanskog Eko­
nomskog sveučilišta bio najuže povezan s tematikom/proble­
matikom suvremenoga gospodarskog razvoja, uključuje se
postupno u sastav odgovarajućih državnih (vladinih ili partijskih)
tijela. No, 1989. god. on napušta Mađarsku i postaje profesorom
na Kalifomijskom sveučilištu (Los Angeles).
Nastavnim radom bavio se već od 1964. god. i Gy. RAnki,
kao gostujući profesor mađarske povijesti na Sveučilištu u
Debrecinu. Bogato istraživačko i nastavničko iskustvo ugradio
je zatim tijekom 1981-1986. god. u zamašni međunarodni projekt
utemeljivanja modernih hungarološkib studija pri sveučilištu u
Đloomingtonu (Indiana, SAD). Nakon povratka u domovinu,
preuzevši funkciju ravnatelja akademskog Historijskog insti­
tuta, želio je i ovdje usmjeriti mađarsku povijesnu znanost prema
novim istraživačkim zadacima - ali ga je smitnonosna bolest u
tome spriječila.
6
Na komemorativnom skupu u počast Gyorgya Ržnkija 27.
VI. 1988., opraštajući se od svog učenika i nasljednika istak­
nuo je Zsigmond Pžil Pach2 naročito riječi kojima je (u poruci
sućuti) glasoviti francuski znanstvenik Jacques le Goff ocrtao
lik preminulog: excellent historien, homme charmant et bon ami
- izvrstan povjesničar, šarmantan čovjek i dobar prijatelj...
* * *
Prvo svoje opsežnije zajedničko djelo objavili su I. T. Berend
i Gy. Rinki već ubrzo nakon završetka studja, pod naslovom:
Tvornička industrija mađarske u doba imperijalizma prije Prvog
svjetskog rata, 1900-1914. god. (Budimpešta, 1955)} Ova knjiga
tvori početnu sastavnicu niza njihovih susljednih priloga o srod­
noj tematici/problematici glede kasnijih razdoblja, u kojima su
suštinski osvijetlili razvojni put modeme kapitalističke privrede
na širem mađarskom prostoru (u nekadašnjoj Ugarskoj do Prvog
svjetskog rata, a potom u samostalnoj Mađarskoj). Uz mnoge
veće ili manje rasprave, o tome su zajednički pripremili još slje­
deća važnija djela: Tvornička industrija Mađarske prije drugog
svjetskog rata i tijekom rata, 1933-1944. god. (Budimpešta,
1958);4 Oblikovanje i vladavina monopolnog kapitalizma u
Mađarskoj, 1900-1944. god. (Budimpešta, 1958);5 Privreda Ma­
đarske poslije prvog svjetskog rata, 1919 -1929. god. (Budim­
pešta, 1966).6 Istraživačka postignuća sadržana u ovim knjigama
već su ubrzo bila predstavljena, u sklopu relevantne serije
publikacije MAN, također inozemnoj znanstvenoj javnosti na
engleskom jeziku: "The development of the manufacturing in­
dustry in Hungary, 1900-1944" (Studia Historica 19, Bu­
dimpešta, 1960).
2. Zsigmond Pil Pach. Hommage i Gydrgy Rinki (In memoriam Gy'drgy
Rdnld - Acta Historica 34/4, Budimpešta 1988, str. 353)
3. Ivin T. Berend - Gydrgy Rinki, Magyarorszdg gydripara az itnperializmus
elsSvildghdboru eldtti iddszakdban, 1900-1914 (Budapest. 1995)
4. Ivin T. Berend - Gydrgy Rinki, Magyarvrszdg gydripara a mdsodik
vildghdboru el&ti is a hdboni iddszakdban. 1933-1944 (Budapest, 1958)
5. Ivin T. Berend - Gydrgy Rinki, A monopolkapitalizmus kialakuldsa is
uralma Magyarorszdgon. 1900-1944 (Budapest. 1958)
6. Ivin T. Berend - Gydrgy Ranki, Magyarorszdg gazdasdga az elsd
vildghdboru utdn, 1919-1929 (Budapest, 1966)
7
I'KUlUjtti tjUUYliu UUJfUlUU gU&puuaiSKC UM1UVC ra/.viiKa(
sastava i značajki građanskog društva na tlu Mađarske od Četr-
desetosmaške revolucije do Drugog svjetskog rata (1848-1944),
pripremili su zatim Berend i Ranki preglednu studiju pod
naslovom: Stotinu godina mađarske privrede (Budimpešta,
1972).7 Ovaj je njihov rad uskoro bio podjedno objavljen na
engleskom jeziku: Hungari - a century of economic develop­
ment (New York, 1974).
No, u međuvremenu dvojica mađarskih znanstvenika znat­
no proširuju svoje zajedničko istraživačko obzorje, obraćajući
pozornost osobito makroregionalnoj cjelini Srednjoistočne
Evrope - koju smatraju bitnom odrednicom sudbine mađarskog
naroda, njegovog državno-političkog, ekonomskog, socijalnog
i kulturnog razvoja na podunavskom prostoru. Temeljni do­
prinos Berenda i Ršnkija navedenoj tematici/problematici
predstavlja opsežna knjiga pod naslovom: Privredni razvitak
srednjoisločne Evrope u 19-20. st. (Budimpešta, 1989).8 Pre­
rađeno i prošireno drugo izdanje na mađarskom jeziku pripre­
mili su 1976. god.; nešto ranije objavljenje bio engleski pri­
jevod: Economic development in East-Central-Europe in the
19th and 20th centuries (London - New York, 1974; potom
slijedi drugo izdanje 1976. god.).
Iznimno bogato i dragocjeno povjesničarsko iskustvo ste­
čeno tijekom višedeseljetnih sustavnih, opsežnih i raznovrsnih
znanstvenih istraživanja ugradili su I. T. Berend i Gy. Ranki
najzad u svoje posljedne veliko zajedničko djelo danas naj­
glasovitije, pod naslovom: Evropska periferija i industri­
jalizacija 1780-1914. Taje njihova knjiga prvi put objavljena
u Budimpešti 1982. god. na engleskom jeziku;9 ali istodobno
(u sklopu međunarodnog izdavačkog programa) i u mnogim
drugim svjetskim znanstvenim središtima.
Pisci su ovdje predstavili bitne tokove gospodarskog - i
ujedno društvenog - razvoja evropskih zemalja tijekom tzv.
7. Ivin T. Berend - Gydrgy Rinki, A magyar gazdasdg szđz eve (Budapest
1972)
8. Ivin T. Berend - Gydrgy Rinld; Kozep-Kelet-Eurćpa gazdasđgifejlddese
a 19-20. szdzadban (Budapest 1972)
9. Ivin T. Berend - Gyorgy Rinki, The European Periphery and Industriali­
zation 1780-1914 (Budapest 1982)