Europski standardi manjinske za{tite i polo`aj manjina u Hrvatskoj

17 Pages·2004·0.14 MB·Croatian

Europski standardi manjinske za{tite i
polo`aj manjina u Hrvatskoj
MILAN MESI] UDK 323.15(4)
Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet 352/354(497.5)
Sveu~ili{te u Zagrebu Izvorni znanstveni rad
E-mail: [email protected] Primljeno: 25. listopada 2003.
Donedavnojeupoliti~kojteorijiijavnommnijenjupostojalogotovoop}eprihva}eno
gledi{te,daseliberalizamuna~eluprotivikolektivnojpravnojza{titimanjina.NakonDrugog
svjetskog rata liberalna je teorija pretpostavljala da se sva pitanja demokratske konstitucije
dru{tvaidru{tvenepravdemogurije{itirazvitkomuniverzalnihgra|anskihiljudskihprava.
Osimtoga,smatralosedave}postojipovijesniuzorpokomese`ivotkulturnorazli~itihgrupa
{titiposrednoosiguranjemjednakostinjihovih~lanovapredzakonom.Rije~jeomodeluvjer-
sketolerancije,odnosnopoliti~kimrazdvajanjemcrkveoddr`ave.Stogastajali{ta,etni~ka
pripadnost,poputvjerske,ne{toje{toljuditrebajubitislobodniiskazatiusvojemprivatnom
`ivotu,alitonijestvardr`avnebrige.Etni~kineutralnadr`avanemo`epriznatiposebnako-
lektivnapravamanjinama.Unovijevrijeme,me|utim,javljajuse(liberalni)teoreti~arikoji
uvjerljivodokazujudajeidejaoetnokulturnojneutralnostinaprostomit.Onitvrdedasulju-
diukopaniusvojukulturu,idajestogapo{tivanjene~ije(nacionalne)kultureva`nozanje-
govilinjezinosje}ajdignitetaisamopo{tivanja.Pomakuliberalnojteorijisocijalnepravde,te
slom socijalizma u Isto~noj Europi, uz zastra{uju}e etni~ke sukobe, naveli su utjecajne za-
padneorganizacije(NATO,OSCE,EUiVije}eEurope)dapo~nuuvjetovatipridru`ivanje
novihisto~noeurospkihdemokracijaza{titommanjinaunjima.Odpo~etka1990-ihnastaje
me|unarodno(europsko)manjinskopravo.AnalizapokazujedaHrvatskauformalno-prav-
nojza{titisvojihmanjina,vi{enegozadovoljavasvestandardeutvr|eneme|unarodnimprav-
niminstrumentima.Onaje,{tovi{e,statusmanjinapriznalainacionalnimgrupama,kojesu
vi{e puki statisti~ki zbir pojedinaca, nego kolektivi motivirani brigom zajedni~kog o~uvanja
onoga{tokonstituiranjihovjavniidentitet.Izalegalnogstatusamanjinenestoji,me|utim,
nikakvaosmi{ljenakoncepcijamultietni~keisocijalnepravde.No,zatosenemo`ekrivitisa-
modominantnave}ina,negodijelomisamemanjine,kojetako|ernisuusvojilemanjinsku
politi~ku kulturu.
Klju~ne rije~i: MANJINE, ETNI^KE GRUPE, MANJINSKA PRAVA, HRVATSKA,
SOCIJALNAPRAVDA,LIBERALIZAM
Uvod – u mit o etnokulturnoj neutralnosti (zapadne) dr`ave
Ve}inapoliti~kihzajednicaodpo~etkapisanehistorijedodanasbilesuvi{eetni~ke,zah-
valjuju}iosvajanjima,trgoviniimigraciji.Ipak,zapadnja~kapoliti~kamisao–odgr~kog,pre-
kokr{}anskogmonizma,doklasi~nogliberalizma,po~ivalajenaidejietni~ki(kulturno)ho-
mogenoga dru{tva, sa zajedni~kim jezikom, porijeklom i kulturom, ~iji je prototip na|en u
anti~kompolisu.(Etni~ki)homogenapoliti~kazajednicabiojeprakti~kipoliti~kiprogrami
idealmnogihdr`ava,za~ijesuostvarenje~estokori{tenaikrajnjenasilnasredstva.Umoder-
nodobaglavnimodelkulturno-etni~kehomogenizacijedru{tava,usmjereneprotiv(p)odr`a-
vanja manjina, poznat je kao asimilacija.1
Do nedavno je u politi~koj teoriji i javnom mnijenju postojalo gotovo op}eprihva}eno
gledi{te, da se liberalizam u na~elu protivi pravnoj za{titi manjina (kao i drugih posebnih
1Terminasimilacijapo~eoseupotrebljavatiusvojojmodernojhistorijikadasuBritanciodlu~ilida
tobudesudbinafrancuskihKana|ana.Nasuprotasimilacijifrankokanadskiagitatoriuborbizao~uvanje
svogaetni~kogidentitetapo~elisunakon1945.zagovaratikonceptintegracije(Ingils,1991:22).
161
Mesi},M.:Europskistandardimanjinskeza{tite... Revijazasociologiju,VolXXXIV.(2003),No3–4:161–177
grupnihidentiteta),baremusmislukolektivnihprava(Kymlicka,1995:50–57).Uznjegaide
retori~kopitanje–nijeliliberalnademokracijainastalauvelikekaoreakcijanafeudalizami
njegovakorporativnastatusnaprava?Nomadahistorijskiliberalinisubilijednodu{nispram
manjinskihpitanjaiprava,uXX.stolje}u,osobitonakonDrugogsvjetskogrataprevladaloje
klasi~no Millovo stajali{te o demokraciji kao vladavini naroda. Pri tomu je narod zami{ljen
kao(etni~kihomogena)politi~kanacija,~iji~lanovidijeleop}uprivr`enostpoliti~kojzajed-
nici. Strah od manjinskih (kolektivnih) prava poja~an je nakon iskustva s njema~kim naciz-
mominjegovimpozivanjemnaza{titunjema~kenacionalnemanjineususjednimzemljama
(Poljskai^ehoslova~ka),kojijebiosamoizgovorzanjihovorazbijanjeiokupaciju.Ktome
se,tijekomvelikogdijelaXX.stolje}a,naetnicitetgledalo(nesamoizliberalneperspektive)
kaonamarginalanfenomen,koji}epostupnonestajatismodernizacijom.Utomejesudjelo-
vala i sociologija, zajedno s politi~kom teorijom i filozofijom (Kymlicka, 2001:14).
NakonDrugogsvjetskograta,liberalnajeteorijapovjerovaladasesvapitanjademok-
ratske konstitucije dru{tva i dru{tvene pravde mogu, barem na~elno, rije{iti razvitkom kon-
cepcijeop}ihljudskihprava.Umjestoneposrednekolektivneza{titeetni~kihmanjinaidrugih
deprivilegiranihgrupaudru{tvu,~imebisedezintegriralopoliti~kobi}enacije,trebaosigu-
ratijednakapoliti~kaigra|anskapravanjihovim~lanovima,ukidanjemsvihpravnihoslona-
cadiskriminacije,itakoih(re)integriratiudru{tvenumaticu.Temeljnaljudskapravakao{to
suslobodagovora,udru`ivanjaisavjesti,tipi~noseionakoostvarujuuzajednicisdrugimpo-
jedincima istoga interesa, i tako se posredno omogu}ava i `ivot razli~itih, pa i manjinskih
grupa. Doktrina ljudskih prava podrazumijevala je da ~lanovi manjina u`ivaju pojedina~nu
jednakostpredzakonomistoganemogu(vi{e)legitimnozahtijevatidodatnepogodnostiza
odr`avanje svoje etni~ke posebnosti. Organizacija ujedinjenih naroda prihvatila je takvu je
politi~ku filozofiju, i zato u Op}oj deklaraciji o ljudskim pravima nema nikakva spomena o
pravima nacionalnih i etni~kih manjina.
Osimtoga,poslijeratniliberalisusmatralidave}postojipovijesniuzorpokojemseko-
lektivnim identitetima osigurava sloboda opstojanja upravo za{titom i promocijom indivi-
dualnihgra|anskihprava.Rije~jeomodeluvjersketolerancijekojimsurije{enivjerskirato-
viizme|ukatolikaiprotestanatauEuropi.Onjepotpunorazvijenpoliti~kimrazdvajanjem
dr`aveodcrkve.Stogastajali{ta,etni~kapripadnost,poputvjerske,ne{toje{toljuditrebaju
bitislobodniiskazatiusvomprivatnom`ivotu,alitonijestvardr`avnebrige.Dr`avasepre-
ma tome odnosi na na~in koji je Nathan Glazer ozna~io dobrodu{nim zanemarivanjem (be-
nignneglect;Glazer,1983:124).^lanovimavjerskihmanjinagarantiranaje(na~elno)sloboda
vjerosipovjestiivjerskeprakse(udru`ivanjausvrhukolektivnogvjerskog`ivota),bezdiskri-
minacijeuodnosunadominantnuvjerskuve}inu.Liberalizamslijepnarazliketvrdi,dakle,da
mo`e osigurati neutralno polje na kojem se mogu susretati ljudi razli~itih kultura i ostvariti
su`ivot,samoakosepovu~eo{tragranicaizme|uprivatneijavnesfere(Taylor,1997:62).Jo{
jenedavnoMichaelWalzerdokazivaodaliberalizamuklju~uje“o{trorazdvajanjedr`aveod
etniciteta”,Dr`avaje“neutralnauodnosunajezik,historiju,literaturuikalendar”razli~itih
etni~kih i nacionalnih grupa, {to najbolje reprezentiraju SAD, koje ustavno ne odre|uju ni
slu`beni jezik zemlje (Walzer, 1992:9). Na~elo razdvajanja dr`ave i etniciteta unaprijed is-
klju~ujesvakopravnoilivladinopriznavanjeetni~kihgrupa,ilimakakvuupotrebuetni~kih
kriterija u raspodjeli prava, resursa, i du`nosti (Kymlicka, 1995:4).
NarodiIsto~neEurope,kakodobroprimje}ujeKymlicka,suo~enisudanassunekoliko
kontradiktornimzahtjevima.Odnjihseistodobnotra`idaprihvatedr`avnemodelerazvijene
ujednojezi~nimnacionalnimdr`avama,kaoimanjinskapravanastalauvi{ejezi~nimvi{ena-
cionalnimzemljama.Prvisezahtjevite{kopovezujusnjihovommultikulturnomstvarno{}u,a
zadrugenepostojioslonaculiberalnoj(ortodoksnoj)teorijidemokracije.U(zapadnja~kim)
raspravamaoisto~noeuropskimdru{tvima,njihoverazlikespramzapadnja~kihdru{tavapo-
jednostavnjenoseprikazujusuprotstavljenimstereotipnimkonceptima.Njihovnacionalizam
162
Mesi},M.:Europskistandardimanjinskeza{tite... Revijazasociologiju,VolXXXIV.(2003),No3–4:161–177
ozna~enjekaoetni~kiikarakteriziragaagresivnost,autoritarnostiksenofobi~nost,zarazliku
odzapadnogcivilnognacionalizma,kojijemiroljubiv,demokrati~anitolerantan(Kymlicka,
2001:XIV,2,16–17).
Unovijevrijeme,me|utim,javljajuse(liberalni)teoreti~arikojiuvjerljivodokazujuda
je ideja o etnokulturnoj neutralnosti naprosto mit, odnosno da je pogre{na kako historijski
takoikonceptualno.TakoCharlesTaylordokazujedaprocesnacionalneizgradnje(konstitu-
iranjanacije)neizbje`noprivilegira~lanoveve}inskekulture.Akonekodru{tvoimaslu`beni
jezikikulturu,ukojimafunkcionirajukakodr`avatakoigospodarstvo,nemasumnjeukoli-
kojsuprednostinjihovipripadnicispramjezi~nihikulturnihmanjina(Taylor,1997:34).Libe-
ralnipluralisti(Kymlicka)odbacujupretpostavkudasuzapadnecivilnenacijeprevladalesve
oblike etnokulturne zasebnosti. Ne sla`u se s ortodoksnim liberalnim stajali{tem o protjeri-
vanju etnokulturnih razli~itosti isklju~ivo u privatnu sferu, nego tra`e njihovo priznavanje u
javnojsferi,itimeaktivnuulogudr`aveosobitouza{titietni~kihinacionalnihmanjina.Tose
legitimira (i) kulturalisti~kom (umjesto jednostrano naturalisti~kom) koncepcijom ljudske
prirode.Dokazujudasuljudiukopaniusvojojkulturi,idajestogapo{tivanjene~ije(nacio-
nalne) kulture va`no za njegov ili njezin osje}aj digniteta i samopo{tivanja (Taylor, 1994).
Akosenekakulturaop}enitonepo{tuje,tada}edignitetisamopo{tovanjenjezinih~lanova
tako|er biti ugro`eno.
Nastanak me|unarodnog manjinskog prava u Europi
Pomak u liberalnoj teoriji socijalne pravde od ortodoksne isklju~ivosti spram kolektiv-
nihpravakanjihovompriznavanju,ijo{vi{eslomsocijalizmauIsto~nojEuropisprovalom
zastra{uju}ih etni~kih sukoba, klju~ni su ~imbenici narasle kriti~ke svijesti u me|unarodnoj
zajedniciova`nostiza{titeetnokulturnihmanjinazadaljnjirazvitakdemokracije.Danastek
nekoliko zapadnih dr`ava odbija, u ime etnokulturne neutralnosti (primjerice Francuska i
daljebranisvojmodelrepublikanskog dr`avljanstva –laicité),posebna(kolektivna) manjin-
skaprava.No,kona~nojenapu{tenapolitikanasilnoggu{enjamanjinskognacionalizma,ko-
jasesadasmatranesamonefunkcionalnomikontraproduktivnom,negoimoralnoneobra-
njivom.Tonezna~idave}inskanacijanemapravonanacionalnuizgradnju,negotozna~ida
pritomunesmijenepravednotretiratimanjine.Upravojeza{titaprotivmogu}ihnepravdiu
procesunacionalnogakonstituiranjadominantneve}ine,dakleetnokulturnapravda,postala
standard za ocjenjivanje polo`aja manjina u nekoj zemlji (Kymlicka, 2001:27,21).
Zboggorere~enog,neiznena|uje~injenicadasvedopo~etka1990-ihniUjedinjenina-
rodinitiVije}eEuropenisudonijelinikakavaktoza{titimanjina.Dodu{e,~lanak27Me|u-
narodnog ugovora o gra|anskim i politi~kim pravima (International Covenant on Civil and
PoliticalRights)obvezujedr`avepotpisnice,uvrloop}enitojformulaciji,napo{tivanje“prava
manjinanau`ivanjesvojekulture,prakticiranjesvojereligije,iliupotrebusvogavlastitogje-
zika”.Taodredba,me|utim,ni{taneka`ekakosetopravotrebaprakti~kiosigurati,ilikoje
se institucije i mehanizmu za njihovu primjenu moraju ustanoviti.
Ipak, u me|unarodnoj zajednici sve se vi{e po~elo shva}ati da se manjinska prava ne
mogunaprostopodvestipodkategorijuljudskihprava,idajemodelprivatnevjersketoleran-
cijenatompodru~juneprimjeren.Mnogamanjinskapitanja,naime,tra`ejavnopriznanjei
javne(dr`avne)odgovore.Spomenimonekava`nija:kojisejezik(jezici)trebagovoritiupar-
lamentu,ilikoristitinasudovima?;trebajulimanjine(ikoje)imatipravonadr`avnupotporu
zamanjinskoobrazovanje?;kakopovu}igraniceadministrativnihjedinica(samo)uprave–ta-
kodasesmanjujeilipove}avaudiomanjinaunjima?;trebajulimanjineimati(proporcional-
no)predstavni{tvouparlamentuilokalnimorganimavlasti?–imnogadruga.Tradicionalna
doktrinaljudskihpravanedajesamokrive,nego~estonedajenikakveodgovorenatepro-
bleme.Tako,primjerice,pravonaslobodugovorani{taneka`eojezikunakojemse(javno)
govori (Kymlicka, 1995:5).
163
Mesi},M.:Europskistandardimanjinskeza{tite... Revijazasociologiju,VolXXXIV.(2003),No3–4:161–177
Tek 1992. Organizacija ujedinjenih naroda prihvatila je Deklaraciju o pravima osoba
koje pripadaju etni~kim, nacionalnim, vjerskim ili jezi~nim manjinama (Declaration on the
Rights of persons belonging to Ethnic, National, Religious or Linguistic Minorities). Premda ta
deklaracijadefiniracionizzahtjevakojemanjinemogulegitimnozahtijevati,onanijepravno
obvezuju}idokument,iktomeneosiguravamehanizmeme|unarodnekontrolenjezinapro-
vo|enja.IstegodineVije}eEuropeotvaraprocespotpisivanjaEuropskepoveljezaregional-
ne i manjinske jezike (The European Charter for Regional and Minority Languages).2 Napo-
kon, 1995. to tijelo usvaja Okvirnu konvenciju za za{titu nacionalnih manjina (Framework
Convention for the Protection of National Minorities). Oba instrumenta stupila su na snagu
po~etkom 1995., a Hrvatska kao potpisnica obvezna je postupati prema njihovim standar-
dnim odredbama.
Poveljajeelaboriranaprijepro{irenjaVije}aEuropenaIstok,itemeljiseponajprijena
naiskustvimazapadnihdr`ava;onapriznajeraznovrsnepraksereguliranjaetnokulturnihraz-
li~itosti. Takav pristup u literaturi je kriti~ki ozna~en kao na~elo à la carte. Ono dopu{ta
dr`avama potpisnicama slobodno biranje ponu|enih opcija u {irokom rasponu od slabih do
strogihmanjinskihprava.Okvirnakonvencijao~itove}uzimauobzirsituacijetipi~nezanove
srednjoeuropskeiisto~noeuropske~laniceVije}aEurope.Njuo{trokritizirajupravniciidru-
giaktivistipokretazaljudskapravazbognjezinihbrojnihogradaineodre|enihformulacija
manjinskihprava.Mislisenaizrazekao{tosu:“gdjejetoprikladno”,“akojenu`no”ili“ako
postojistvarnizahtjev”.Smatrasedajetimeostavljenoprevi{eprostorazaizbjegavanjeu~in-
kovitepravneza{tite(nepo`eljnih)manjinskihgrupa.IpakOkvirnakonvencija,poprviputu
historiji,otvorenozabranjujeprisilnuasimilacijumanjina.Onautemeljujeume|unarodnom
pravurelativnovisokenormeza{titezamaleiraspr{enemanjine,aliseuop}enebaviproble-
mima teritorijalne autonomije, za koju su zainteresirane ve}e i kompaktnije manjine.
U me|uvremenu propalo je nekoliko poku{aja da se Europskoj konvenciji o ljudskim
pravima(EuropeanConventionofHumanRights)dodaposebanprotokolomanjinskimpravi-
ma, kojim bi se omogu}ilo manjinskim predstavnicima da Europskom sudu za ljudska prava
(European Court of Human Rights) mogu podnositi pojedina~ne tu`be za kr{enja manjinskih
prava3(Tsilevich,2001:166–67).Zapravosuzapadneme|unarodneinstitucije(Vije}eEurope,
Europskaunija,OrganizacijazasigurnostisuradnjuuEuropi–OrganizationforSecurityand
Co-operationinEurope,OSCE,paktNATO)zastalenapolaputai~aksepovukleunastojanji-
maustanovljenjame|unarodnogmanjinskogprava,svisokimiobvezuju}imuniverzalnimstan-
dardima manjinske za{tite. Naime, u nekim ranijim dokumentima, kao {to je OSCE-ova Ko-
penhagenskadeklaracijaiz1990.iliPreporuka1201Parlamentarneskup{tineVije}aEuropeiz
1993.,zahtijevanisuilibarempreporu~ivaninekioblicimanjinsketeritorijalnesamouprave,o
~emuvi{enemanispomenauOkvirnojkonvenciji.Ni{tasenegovorinitioproblemimastatu-
saslu`benogjezika,sveu~ili{timanamaterinskomjezikuinekimdrugimzahtjevimamanjina.
Treba istaknuti da jedini, a mo`da ni najva`niji razlog toga zastoja u razvitku me|unarodnog
izbjegli~kogpravanije(bio)evidentanotporisto~noeuropskihvlada,kakobisemoglopomisli-
ti.Ve}iutjecaj,osobitonaispu{tanjeteritorijalneautonomijeime|unarodnekontrolekao(eu-
ropskog) standarda za{tite manjina, imale su pojedine zapadne zemlje, ponajprije Francuska,
te Gr~ka i Turska (posljednje dvije uop}e ne priznaju postojanje nacionalnih manjina). Neke
druge, koje priznaju i {tite manjine doma}im zakonima, nisu mogle prihvatiti me|unarodni
nadzorustrahuodponovnogotvaranjapitanjame|uetni~kihodnosa,kojisuuravnote`enidu-
gogodi{njim i bolnim procesima me|usobnog pregovaranja.
2Ratificiraju}iPovelju,Hrvatskajeiskoristilapravodeklariranjaonihmanjinskihjezikakojimase
treba posvetiti posebna za{tita. To su: srpski, talijanski, ma|arski, ~e{ki, slova~ki, ukrajinski i rusinski.
No,nitijedanodnjihnijepriznatkaoteritorijalanjezik,usmislu~lanka1.Povelje.
3Pouzorunapravopojedinacadase`aleistomusuduzakr{enjesvojihljudskihprava,pozivomna
Europskupoveljuoljudskimpravima.
164
Mesi},M.:Europskistandardimanjinskeza{tite... Revijazasociologiju,VolXXXIV.(2003),No3–4:161–177
Istodobno je bilo jasno da minimalni i rastezljivi standardi, bez me|unarodne pravne
prisile,nemogurije{itinekegoru}eetni~kesukobeuIsto~nojEuropi.Zapadnesuorganiza-
cije `eljele da se ti etni~ki sukobi i sporovi rije{e prije (pune) integracije pojedine zemlje u
euroatlantske asocijacije (EU i NATO), i zato su kao jedan od uvjeta postavile po{tivanje
manjinskihprava.Kakoseodustaloodstrogih,me|unarodnoutu`ivihop}ihmanjinskihpra-
va,biojepotrebandrugiu~inkovitmehanizamnametanjabaremminimalnihstandardama-
njinskeza{titezemljamakandidatimazapridru`ivanje.Onjeumotanupaketme|unarodne
(europske)sigurnosti,isamojenominalnouniverzalan,dabiseizbjegaoprigovorzaotvore-
nu hipokriziju dvostrukih standarda, za {to je osu|ivana Liga naroda. U tu je svrhu OSCE
dobiomandatkontrolepolo`ajamanjina,alineusmisluuniverzalneza{titekr{enjamanjin-
skihprava,negoradipra}enjaonihsituacijaukojimaetni~kisukobiprijeteme|unarodnojsi-
gurnosti.Glavniinstrumentzaprovo|enjetogsigurnosnogzadatkajestVisokipovjerenikza
nacionalne manjine kao poseban ured OSCE-a ustanovljen 1992. (Kymlicka, 2001b:69–74).
ZbogtogaiHrvatskamoraprihvatitirigorozanme|unarodninadzornadtretiranjemsvojih
manjina,jerjepro{lakrozkrvavigra|anskiratime|uetni~kiodnosiunjojlakosemoguin-
terpretirati kao sigurnosno pitanje.
Kakozbogtoga{tojeme|unarodno(europsko)manjinskopravonekavrstmekanogza-
kona(izakoganestojiu~inkovitaprisila),takoizbog~injenicedasemanjineempirijskiuve-
likerazlikujunepostojime|unarodnoprihva}enapravnadefinicijamanjine.Ipak,Parlamen-
tarnaskup{tinaVije}aEuropeusvojojPreporuci1201(1993)ponudilajejednuneformalnu
definiciju–usvrhuprimjeneEuropskekonvencijeoljudskimpravima.Prema~lanku1izraz
nacionalna manjina odnosi se na grupu osoba u dr`avi, koje: a) prebivaju na teritoriju te
dr`aveinjezinisudr`avljani;b)odr`avajudugotrajne,~vrsteipostojanevezestomdr`avom;
c)pokazujudistinktivneetni~ke,kulturne,vjerskeilijezi~nekarakteristike;d)dovoljnosure-
prezentativne,madamalobrojnijeodostatkastanovni{tvadr`aveilinjezineregije;e)motivi-
rane brigom da zajedno sa~uvaju ono {to konstituira njihov zajedni~ki identitet, uklju~uju}i
njihovu kulturu, tradicije, vjeru i jezik.
Etni~ko-vjerski sastav Hrvatske
Sude}ipobrojupriznatihnacionalnih(etni~kih)manjina,Hrvatskabise,uzUkrajinu,
mogla smatrati jednom od najmultikulturnijih4 isto~noeuropskih tranzicijskih demokracija.
Posljednjimpopisom,naime,iz2001.registriranesu22manjinekoje`iveuHrvatskojiimaju
pravonajavnu(dr`avnu)podr{kuusvomjezi~nomikulturnomodr`anjuirazvitku.Noma-
njinskikorpus~inisamoskromnih7,5%ukupnepopulacijezemljeod4.381.352stanovnika.
Unato~ pove}anju broja priznatih manjina, njihov je udio u ukupnom stanovni{tvu upravo
prepolovljenuodnosuna15%izpopisa1991.5Najve}idiotogasmanjenjaodnosisenaSrbe,
kojisu1991.~inili12,16%,asada~ine4,58%stanovni{tvaHrvatske.6Nitijednadrugamanji-
na ne prelazi pola posto. Relativno su brojniji Bo{njaci, Talijani, Ma|ari, Albanci, Slovenci,
4Multikulturalnodru{tvoshva}amousmislukakogajeobjasnioBhikhuParekh(2000:8),dakle
kaoonokojeuklju~ujedvijeilivi{eetnokulturnihzajednica.Tajseterminodnosinaprostonaempirijsku
~injenicukulturneraznovrsnostinekogadru{tva,anenjezinopriznavanjekaonjegovogkonstitutivnog
elementa.Normativan(pozitivan)odgovornatu~injenicujestpakmultikulturalizam,o~emuovdjene
raspravljamo.
5Listapriznatihmanjinaslu`benojemijenjananekolikoputaodosamostaljenjahrvatskedr`ave,o
~emusegovoridaljeutekstu.
6Pritomejeukupnostanovni{tvosmanjenoodpopisaiz1991.za8,4%–zbogratnihgubitakairat-
nihmigracija,aliirazlikaumetodologijipopisa.
Relativnoznatandiohrvatskihgra|ana(1,8%)nijeseizjasnioosvojojetni~kojpripadnosti,a0.5%
svrstanjeme|u ostale.Jugoslavenisunestaliizpopisa.
165
Mesi},M.:Europskistandardimanjinskeza{tite... Revijazasociologiju,VolXXXIV.(2003),No3–4:161–177
^esi i Romi (Tabela 1). Broj pripadnika ostalih (Crnogorci, Makedonci, Nijemci, Rusini,
Ukrajinci,Rusi,@idovi,Poljaci,Rumunji,Bugari,Turci,AustrijanciiVlasi)kre}eseuraspo-
nuod12osobado5.000.Njimabise,stoga,baremposrednomoglododati1,8%etni~kineo-
predijeljenih, 0,5% “ostalih” i napokon 0,4% “nepoznatih”, {to ~ini dodatnih 2,7%.7
Sukladno svojoj multietni~nosti, hrvatsko dru{tvo je i multireligijsko. Ogromna ve}ina
stanovni{tva,ponajprijeHrvata,izjasnilasekatolicima(87,83%).Drugupobrojnostivjersku
zajednicu~inepravoslavci(ukupno5,32%)itre}umuslimani(1,28%).Postojeibrojnemale
vjerskezajednice–protestantskeidruge,tesmanjenagrupahrvatskihgra|ana(5,21%)koja
senesmatrajureligioznimailiseneidentificirajunitisjednomposebnomreligijom(agnosti-
ci, ateisti).8
Multikulturalnost hrvatskog dru{tva odre|ena je, dalje, upotrebom manjinskih jezika,
madajeonaop}enitouopadanju.Premazadnjempopisuvi{eljudismatrasvojmaterinskije-
zik hrvatskim (96,12%) nego {to ima etni~kih Hrvata, dok je u prethodnom popisu to isto
tvrdilo 82% hrvatskih dr`avljana. To “materniziranje” slu`benoga hrvatskog jezika, mo`e se
objasniti,baremdjelomi~no,sjednestranesocijalnimkonformizmom,isdrugepostkomuni-
sti~komjezi~nomtranzicijom.Naime,SrbiuHrvatskojgovorilisuistijezikkaoHrvati,{toje
uhrvatskomustavuiz1974.opisano(u~l.138)ovako:“USocijalisti~kojRepubliciHrvatskoj
u javnoj je upotrebi hrvatski knji`evni jezik – standardni oblik narodnoga jezika Hrvata i
Srba u Hrvatskoj, koji se naziva hrvatski ili srpski”, dakle kao standardni jezik taj je jezik
zvan hrvatski knji`evni jezik (i on se razlikovao od srpskog standardnog jezika u Srbiji).
Etni~ki srpski pisci dali su svoj velik doprinos hrvatskoj literaturi, i srpski intelektualci u
Hrvatskojhrvatskojkulturiop}enito.SrbiuHrvatskojtradicionalnonisukoristilisrbijanske
7Mo`eseo~ekivati,dalje,da}esevratitijo{stanovitidioizbjeglihSrbakojiuvrijemepopisanisu
`ivjeliuHrvatskoj.Osimtoga,udrugeBo{njakaiRoma,iznijelesu,nakonobjaveslu`benihpopisnihpo-
dataka,ozbiljneprimjedbenametodologijuina~inprovo|enjapopisa,odnosnonjegoverezultateuod-
nosu na stvarno broj~ano stanje njihovih zajednica. Tako postoje procjene da broj Roma u Hrvatskoj
mo`edosezatii30.000(umjesto9.500popisanih),atajseneskladmo`epripisati,sjednestranenjihovoj
nepostojanoj sesilnosti (bez stalnih prijavljenih adresa), i s druge njihovoj dru{tvenoj stigmatizaciji.
Bo{njacimapakjeteknaknadno,uo~ipopisa,inakon`albime|unarodnimtijelima,priznatnjihovnovi
identitet,umjestodosada{njega–Muslimani(VidiPredstavkuNj.E.JiøiDienstbieru,Posebnomizvjesti-
teljuUNzaljudskaprava,od12.velja~e1999.–www.sdah.hr/predstavka2.htm)
8Rezultatiposljednjegpopisauodnosunavjerskustrukturu,osobitouusporedbisetni~komstruk-
turomstanovni{tva,pokazujujasnenelogi~nostikojiindicirajustanovitisocijalnikonformizamisocijalnu
mimikrijudijelastanovni{tva,{tojeizrazsocijalneklimeukojojjepopisprovo|en.Dokse11,1%Srba
1991.izjasnilopripadnicimaSrpskepravoslavnecrkve,tojeu~inilotek0,9%Srba2001.Ogromnave}ina
srpskihvjernikaregistriranajekao~lanovinekeop}epravoslavnecrkve–kojanepostoji.Takosmodo-
bilistatisti~kuzajednicuneodre|enihpravoslavacakojojpripada4,42%stanovni{tva.Uogromnojve}ini
tosu~lanovisrpskemanjine,apotomumanjojmjeri~lanovimakedonske,ruske,bugarske,rumunjske,
gr~ke i crnogorske manjine, koji ina~e poznaju svoje nacionalne pravoslavne crkve. Dok su se, dakle,
Srbi,~inise,mahomodreklisvojenacionalnepravoslavnecrkve,Hrvatisupostalijo{ve}i(~itaj:brojniji)
katolici(za11%)(www.vjesnik.hr/html/2002/06/24),imalojenedostajalodaostanemobeznevjernikau
na{imredovima,{tobibilobezpremcaunovijojeuropskojpovijesti.
Istovremenopopisanoje56.777pripadnikaislamskevjeroispovijesti.Toje,pak,vi{eodukupnog
zbrojasvihpopisanihBo{njaka,Albanaca,RomaiTurakazajedno(45.600).Podpretpostavkom(teorij-
skom)dasusesvionivjerskiidentificiralikaomuslimani,ostaje10.277muslimanakojibinekamotreba-
li etni~ki pripadati. [tovi{e, vodstvo islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj iznosi u javnost tvrdnje o
znatnove}ojbrojnostimuslimanaodpopisnihrezultata.Trebalobiipakuzetiuobzirdasefluktuiraju}i
dio muslimanskog korpusa tradicionalno identificirao kao Hrvati u nacionalnom smislu, i da se mo`e
o~ekivatirelativnovisokaproporcijatakvihma|umuslimanimaba{uHrvatskoj.
Nalaz,naravno,punogovoriodru{tvenojklimiuvrijemepopisa,iofleksibilnostijednogava`nog
elementagrupnogaidentiteta(vjerskoga),kojiovdjezornopokazujesvojsocijalnokonstrukcijski,prije
negoprimordijalan,karakter.
166
Mesi},M.:Europskistandardimanjinskeza{tite... Revijazasociologiju,VolXXXIV.(2003),No3–4:161–177
jezi~ne standarde, sada ekskluzivno ozna~enima srpskim jezikom. Tako su se Srbi u Hrvat-
skojsadana{liudelikatnojsituaciji–dalidapriznajudasugovornicihrvatskogaknji`evnog
(slu`benog)jezika(atadanemasmislatra`itivlastite{kolenasrpskomjeziku),ilipakdasu
govornici srpskoga, prihva}aju}i standarde dvaju srpskih oblika, ekavskoga ili ijekavskoga,
kojimanisugovorili(i~ine}isetakojezi~noprepoznatljivommanjinom)?Oko~etvrtinepo-
pisanepopulacijeSrbauHrvatskojizabralojeposljednjuopciju(nekih50.000ljudi,{to~ini
ne{to malo preko jedan posto ukupnog stanovni{tva), marginalni dio poku{ao se dr`ati slu-
`beno nepostoje}ega dvojnog jezika, bilo kao srpsko-hrvatskog (0,11%) ili hrvatsko-srpskog
(0,05% ukupnog stanovni{tva).
Ne{tojedruga~ijasituacijasbo{nja~kimjezikom.UvrijemeJugoslavijesvatrikonstitu-
tivnanarodauBosniiHercegovini(Srbi,MuslimaniiHrvati)govorilisuslu`benoistimjezi-
kom – srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, ~iji se tamo{nji oblik od 70-ih godina nazivao bo-
sanskohercegova~kim standardnojezi~nim izrazom. Muslimani, koji u me|uvremenu svoj
identitetvidekaoBo{njaci,sukladnonazivajuijezikkojimgovore,{tonijedosljednopo{tiva-
noupopisuimoglojezbunitidioMuslimana/Bo{njaka,jerjeponu|ennazivbosanski,ane
bo{nja~ki.NodioBo{njaka,osobitoonihkojidu`e`iviuHrvatskoj,familijariziraoseshrvat-
skimjezi~nimstandardom,pahrvatskimo`esmatrati“materinskim”.–Oddrugihjezikare-
lativnosenajvi{egovoritalijanski(20.521osoba,0,46%),9slijedialbanski(14.621)10ma|arski
(12.650), slovenski (11.872), romski (7.860), ~e{ki (7.178), slova~ki (3.993), makedonski
(3.534), njema~ki (3.013), te ostali, s manje od 2.000 govornika materinskog jezika.
Pravno-institucionalni okvir za{tite manjina u Hrvatskoj
Pravno-institucionalni okvir za{tite manjinskih prava mijenjan je u samostalnoj Hrvat-
skoj nekoliko puta, kao i popis priznatih manjina. Kao jedna od {est republika prija{nje
SFRJ, Hrvatska je bila odre|ena kao “nacionalna dr`ava hrvatskog naroda, dr`ava srpskog
narodauHrvatskojidr`avanarodnostikoje`iveunjoj”.11Komunisti~kilegislatorivoljelisu
kovatinovetermine,navodnodanjimaozna~etemeljne(socijalisti~ke)promjeneudru{tve-
nim odnosima, zapravo njihove prili~no ideologizirane konstrukcije. Tako je pojam naroda
rezerviranza{estkonstitutivnihfederalnihnacija(Srbi,Hrvati,Slovenci,Makedonci,Crno-
gorci i Muslimani). Njihovi pripadnici koji su `ivjeli u drugim republikama nisu, u na~elu,
smatrani narodnostima, osim zbog posebnih historijskih ili politi~kih razloga. Manjine su,
istodobno,preimenovaneunarodnosti,budu}isesmatralodaprija{njiterminimapejorativ-
nukonotaciju.Utakvojkoncepcijifederalizma,SrbiuHrvatskojnisumogliimatitekstatus
nacionalnemanjine(narodnosti).Dodatan,bitnova`niji~imbenikbilajenekavrstmoralne
kompenzacijekakozamasovnoistrebljivanjeSrbapodusta{kimre`imomuNDH,takoiza
njihovomasovnosudjelovanjeupartizanskompokretu.Ipak,oninisupotpunoizjedna~enis
Hrvatimagledehrvatskogdr`avotvorstva.12Utomustavnomkontekstubilojeproklamirano
9Toje~akne{tomalovi{eosobanego{tojepripadnikatalijanskemanjine,{toindiciradatalijan-
skikaomanjinskijezikuHrvatskojimavisoksocijalnistatus,inemapotrebezasocijalnommimikrijom.
10 Jedinislu~ajapsolutnogpove}anjabrojagovornika(od12.735u1999).
11UstavSRH,~lanak1.Oba,savezniirepubli~kiustavmoglibisedanassmatratigotovomultikul-
turalisti~kim,danijebilojednostrana~kediktature.
12 Stoga su Srbi u Hrvatskoj imali pravo dokazivati da u prija{njoj Hrvatskoj nisu bili u statusu
manjine,alinisuimaliustavno-pravneargumentezatvrdnjuosvojojdr`avnojkonstitutivnostiunjoj.Ta
pravnoneodre|enapolukonstitutivnostbilajeipakdrugogareda,iktomeseodnosilaizri~itona“Srbeu
Hrvatskoj”,anikakonasveSrbeuSrbijiiJugoslaviji.Parolekojesusepojavileuhrvatskimkrajevima
naseljenima Srbima, jo{ prije po~etka procesa razdru`ivanja, jasno su indicirale da se radilo o veli-
kosrpskom(iredentisti~kom)pokretu(“sviSrbiujednojdr`avi”,“ovojeSrbija”),aneote`njizave}om
ilimanjomautonomijomuokviruHrvatske.
Ukrajnjojliniji,idrugemanjinemoglebiiztada{njegustavaizvla~itisvojukonstitucionalnost.
167
Mesi},M.:Europskistandardimanjinskeza{tite... Revijazasociologiju,VolXXXIV.(2003),No3–4:161–177
na~elojednakostiizme|u“Hrvata,Srba,Ma|ara,^eha,Talijana,Slovaka,Rusina,Ukrajina-
ca i drugih naroda i narodnosti”.
Upreambuli(Izvori{neosnove)novogaUstava,13kojijeprihva}en1990.,prijeDeklara-
cijeonezavisnosti,kojajedonesenagodinuposlije,14Hrvatskajedefiniranakao“nacionalna
dr`avahrvatskognarodaidr`avapripadnikainihnarodaimanjina,kojisunjezinidr`avljani:
Srba,Muslimana,Slovenaca,^eha,Slovaka,Talijana,Mad`ara,@idova,Nijemaca,Austrija-
naca, Ukrajinaca, Rusina i drugih” (izdanje Narodnih novina iz listopada 1994).15
O~itojedasuSrbiuHrvatskojizgubilizasebnupoziciju,ma{toonaprijezna~ila.Noo
njimasetadajo{uvijekeksplicitnonegovorikaomanjini,negosenanjihimplicitnoodnosi
termin“ininarodi”zajednosaSlovencimaiMuslimanima,zarazlikuodostalihetni~kihgru-
pa, koje se ozna~avaju manjinama, a ne vi{e narodnostima. Deklaracija o nezavisnosti sa-
dr`avalajeiPoveljuopravimaSrbaidrugihnarodnostiuRepubliciHrvatskoj,kojajegaran-
tirala po{tivanje prava Srba u Hrvatskoj i svih narodnosti koje `ive na njezinu teritoriju. Tu
pakje(privremeno)vra}enasocijalisti~kakovanicanarodnosti,kojomsuozna~enesvemanji-
ne, pa tako i Srbi.
Podstalnimmonitoringomipritiscimarazli~itihtijelame|unarodnezajednice(kojajes
pravom bila sumnji~ava prema politici Tu|manove vlade, osobito spram Srba, pa i drugih
manjina), hrvatski je sabor 1991. donio dva dokumenta, kojima potvr|uje svoju spremnost
za{titemanjina.PrvijeRezolucijaoza{titiustavnogdemokratskogporetkaipravamanjina.
Drugijeimaoposebnupravnute`inu–Ustavnizakonoljudskimpravimaipravimaetni~kih
i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj.
Nedostatak terminolo{ke jasno}e razvidan je iz samog naslova zadnjega dokumenta.
Akosuetni~keinacionalnezajednicesinonimiipokrivajuistaprava,ondaihupravnomdo-
kumentunetreba.Istovrijedizanacionalnezajedniceimanjine.Akopaknisu,ondaihjetre-
balo (pravno) definirati i navesti koje su grupe etni~ke zajednice a koje manjine, {to nigdje
nije u~injeno.16
13 UstavRepublikeHrvatske, Narodnenovine,No.56/90,22.prosinca1996.
14 Deklaracija o ustanovljenju suverene i nezavisne Republike Hrvatske prihva}ena je 25. lipnja
1991.,alijestupilanasnagu8.listopadategodine,zbogmoratorijakojijedogovorensme|unarodnom
zajednicom.
15 Svojevremeni prigovori na ustavnu definiciju Hrvatske kao nacionalne umjesto civilne dr`ave
gubenava`nostiizperspektivepluralisti~kogliberalizma.Taylor,Kymlickaidrugijasnosuutvrdilidaje
civilna,etni~kineutralnadr`avanaZapaduzapravomit.Ucivilnomodre|enjudr`avnostisHrvatimabi
seizUstavamoraleizostavitiimanjine,kojebitakoostalebezposebneustavneza{tite,dokbirealniod-
nosiudru{tvuidaljebilietni~kiuvjetovani.No,dabitajdeblji(thick)obliknacionalneizgradnjeuetno-
grafskomsmislu,uobi~ajenustarimeuropskimdemokracijamaisadaprihva}enutranzicijskimzemlja-
ma,imaoliberalnodemokratskulegitimacijutrebazauzvrat,premaM.Walzeru,osigurative}akorpora-
tivnapravasvimnacionalnimmanjinama.Zarazlikuodtoga,Novijesvijetrazviotanji(thin)modelna-
cionalneizgradnje,kojiolak{avaintegraciju(imigrantskih)manjinaistogatakvadr`avanetrebabitito-
likogeneroznasprammanjina(Walzer,2001:151–53).
16Te{kojedanas{pekuliratikolikosunavedenizakonskiokviriza{titemanjinskihpravautjecalina
pogor{anjeme|uetni~kihodnosaizme|uHrvataiSrbauprocesuosamostaljenjaHrvatske.Vjerojatno
nebitno,jersutadadominantninacionalisti~kimilitantinaobjestrane,posvemusude}i,unaprijedzac-
rtalisvojekrajnjepoliti~keciljeve,za~ijeostvarenjenisubiranasredstva.Utomeseionakonijeuva`ava-
lamo}argumenata,negoargumentsile.KtomeSrbiuHrvatskoj,odnosnonjihovimilitantnipoliti~ki
predstavnici,nisudjelovalisamostalno,nitisciljemdasena|emodusvivendi,negokaoprodu`enaruka
velikosrpskogpokreta,kojijete`ioprekrajanjuJugoslavijefakti~kiuVelikuSrbiju.Oru`anasrpskapo-
buna,podr`avanaodserbiziraneJugoslavenskenarodnearmijeidirigiranaodMilo{evi}ainjegovekli-
ke,dovelajedogra|anskograta,kojijeimaoetni~kiivjerskikarakter(jerunjemuzalognijebiopoli-
ti~kisustavzemlje,negoetni~kaiondavjerskadominacija).Tajjeratizasebeostaviovelikeljudskei
materijalne gubitke, osobne, obiteljske i kolektivne tragedije, i duboko obostrano nepovjerenje u mo-
168
Mesi},M.:Europskistandardimanjinskeza{tite... Revijazasociologiju,VolXXXIV.(2003),No3–4:161–177
Dosadasuunekolikonavratadono{eniamandmaninahrvatskiUstav,anekesupromje-
ne poga|ale i pravni status (nekih) manjina. U novoj preambuli, donesenoj 1997. (koja se u
tom pogledu vi{e nije mijenjala) Republika Hrvatska “ustanovljuje se kao nacionalna dr`ava
hrvatskog naroda i dr`ava pripadnika autohtonih nacionalnih manjina: Srba, ^eha, Slovaka,
Talijana,Mad`ara,@idova,Nijemaca,Austrijanaca,Ukrajinaca,Rusinaidrugih,kojisunjezini
dr`avljani,kojimasejam~iravnopravnostsgra|animahrvatskenarodnostiiostvarivanjenacio-
nalnihpravauskladusdemokratskimnormamaOUNizemaljaslobodnogsvijeta.”17.Noviter-
minautohtonamanjina,kojipoznajepoliti~kapraksademokratskihzemalja,aliganepoznaje
me|unarodnopravo,18izazvaojesamonovenesporazumeikonflikte.Budu}idaopetnijedefi-
niran,19imaoje,~inise,poslu`itijedinoizostavljanjuSlovenacaiMuslimanaizUstava,iume-
tanjuNijemaca,UkrajinacaiRusina.Istodobno,Srbivi{enisuizdvojenikaonarod,negosuiz-
jedna~eni s ostalim manjinama. Slovenci su prakti~ki zadr`ali svoj status nacionalne manjine
unato~izostavljanjuizUstava,dokjeBo{njacima(prija{njimMuslimanima)trebalonekoliko
godina prije nego su ponovno prihva}eni i priznati sa svojim novim identitetom.
UprvomtekstuUstavnogazakonaoljudskimpravimaislobodamaiopravimaetni~kih
inacionalnihzajednicailimanjinauRepubliciHrvatskoj,od1991.,20zajedniceimanjinenisu
nabrajane–u~lanku3.re~enojeovo:“RepublikaHrvatska{titiravnopravnostetni~kihina-
cionalnih zajednica ili manjina i poti~e njihov svestrani razvoj.”
Me|utim, to je promijenjeno, i pa taj ~lanak od 2000. glasio je ovako: “Republika
Hrvatska {titi ravnopravnost pripadnika nacionalnih manjina: Albanaca, Austrijanaca, Bo-
{njaka, Bugara, Crnogoraca, ^eha, Ma|ara, Makedonaca, Nijemaca, Poljaka, Roma, Ru-
munja,Rusa,Rusina,Slovaka,Slovenaca,Srba,Talijana,Turaka,Ukrajinaca,Vlaha,@idovai
drugih etni~kih i nacionalnih zajednica ili manjina i poti~e njihov svestrani razvoj.”21 Tu se
nabrajaju 22 takve zajednice ili manjine, a njihovo je ~lanstvo registrirano popisom 200122
Promjenamajeponovnouvedenoposebnopoliti~kopredstavni~kopravoproporcionalneza-
stupljenostiusaboruzamanjinu~ijijeudiove}iod8%ukupnogstanovni{tva.Tajeodredba
izizvornogtekstaUstavnogzakonaprivremenobilasuspendirana1995,23zajednosjo{neko-
likodrugihzakonskihodredbi,kojesuseodnosilenasamoupravnamanjinskaprava,ponaj-
prije Srba. Me|utim, ponovno je stupila na snagu tek nakon slu`bene objave rezultata po-
sljednjegpopisastanovni{tva.Naravno,o~ekivaloseda}ebrojpripadnikasrpskenacionalne
manjine, zbog masovnog egzodusa nakon redarstveno-vojne operacije Oluja, svakako pasti
ispod tog uvjeta, pa je ona ostala mrtvo slovo na papiru.
gu}nostcivilnogasu`ivotaHrvataiSrbaujednojdr`avi.Utolikoje,neposrednonakontakvarata,te`ei
delikatnijeistinskina}iprihvatljivo,pravednoifunkcionalnorje{enjezaza{tituupravosrpskenacionalne
manjine,kojajeklju~nazamanjinskopitanjeudana{njemhrvatskomdemokratskomdru{tvu.
17IzmjeneNarodnenovine135/97,15.prosinca1997;pro~i{}enitekstustava8/98,26.sije~nja1998.
Tajjedioostaogotovoposveistiinakonnovihpromjena2000,pro~i{}enitekstobjavljenuNN41/2001,
7.svibnja2001;jedinapromjena:“slobodnog”u“slobodnoga”. [Al.Gl.]
18B.Vukas,TheLegalStatusofMinoritiesinCroatia,u:MinoritiesinEurope:Croatia,Estoniaand
Slovakia,Hague,1999,60.
19Neslu`benojeprevladaostavdassuautohtonesamoonemanjinekojesuustanovljeneprije1.
prosinca1918.
20 Narodne novine 65/91 od 4. prosinca 1991; ispravak 70/91, izmjene i dopune 27/92; pro~i{}eni
tekst34/92od17.lipnja1992. [Al.Gl.]
21 Narodne novine 51/2000 od 19. svibnja 2000, pro~i{}eni tekst 105/2000 od 24. listopada 2000.
[Al.Gl.]
22Arbitrarankarakterbaremdijelanovoustanovljenihmanjinamo`eseilustriratiprimjeromVla-
ha,~ijijeina~eneznatanbroj~akopaoodpro{logapopisa(s22na12).Istodobnonapopisusenisu
na{li,primjerice,Grci,kojihje1991.registrirano281,ne{tovi{e negoAustrijanaca.
23 Narodnenovine 68/95od21.rujna1995. [Al.Gl.]
169
Mesi},M.:Europskistandardimanjinskeza{tite... Revijazasociologiju,VolXXXIV.(2003),No3–4:161–177
Formalnopravno,manjineuHrvatskojza{ti}enesunasvimrazinama–odme|unarod-
nogmanjinskogpravaibilateralnihsporazuma,24prekoUstavaiUstavnogzakona,doposeb-
nih zakona i lokalnih samoupravnih statuta.
TalijanskamanjinauHrvatskojve}jeu`ivalaposebnuza{titu,temeljenunaugovorima
izme|u biv{e Jugoslavije i Italije, osobito na Osimskom sporazumu. Oni su potvr|eni i do-
punjeni Ugovorom izme|u Republike Hrvatske i Republike Italije o manjinskim pravima,
kojijepotpisan1996.uZagrebu.Sli~anza{ti}enistatusosiguranjeizaMa|areuHrvatskoj
1995.Sporazumomoza{titima|arskemanjineuHrvatskojihrvatskemanjineuMa|arskoj.
Temeljna na~ela manjinskih prava zapisana su u hrvatski Ustav. Dalje su razra|ena u
spomenutomustavnomzakonu,kojijeposljednjiputmijenjan2000,aposlijegaje,koncem
2002, zamijenio Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.25 Bitna promjena, u odnosu
na izvorni tekst, jest odustajanje od kolektivne za{tite (etni~kih i nacionalnih zajednica ili
manjina)ukoristza{titepojedina~nih~lanovamanjina(~lanak3),{tojeuskladuspristupom
kojijeprevladaouOUNiVije}uEurope(Crni}-Groti},2002:474).Raspravljaloseioprije-
dlogu,kojijejednovrijemebiouoptjecaju,da~lanovimanjinadobijudvostrukopravoglasa,
tj.daglasajunaop}imstrana~kimizborima,iposebnimizborimazapredstavnikemanjinau
Saboru.26 Vlada i opozicija lako su se dogovorili oko zadr`avanja ortodoksnog liberalnog
na~elajedan~ovjek,jedanglas,ostavljaju}ipripadnicimamanjinajedinomogu}nostizboraza
koju}elistuglasati–op}ustrana~kuilimanjinsku.Ististavopravu~lanovamanjinanasamo
jedanglassaborjeusvojioinasvojojzadnjojsjednicipredraspu{tanje,uo~inovihparlamen-
tarnih izbora 2003. Treba istaknuti da pri tome nije usvojeno tuma~enje Ustavnog suda po
kojemupozitivnadiskriminacijaikolektivnapravamanjinanenaru{avajunegoupravorea-
firmirajustvarnujednakostdr`avljana.27Istodobno,me|utim,zastupnicimamanjinausaboru
ostavljenjeop}ipoliti~ki,aneposebnimanjinskimandat,sposebnomte`inomuodlu~ivanju
opitanjimakojaseti~umanjina(danespominjemopravoveta).Vjerujemodatakvorje{enje
statusnoivi{eodgovaramanjinskimzastupnicima,alijeodmanjekoristizamanjinesame.S
relativnoznatnomanjeglasova,zapravobezobziranabrojglasa~azanekumanjinskulistu,
dobivajuop}ipoliti~kimandatuparlamentu.Osobnodr`imdasekonceptometni~kepravde
mo`e legitimirati na~elo dvostrukog glasa za ~lanove manjina, ali da mandat njihovih pred-
stavnika u Saboru bude ograni~en na pitanja koja se ti~u manjina.
Sdrugestranepove}anjebroj(fiksnih)predstavnikamanjinauSaboruod5na8uod-
nosunasada{njisazivSabora.28Zasljede}isazivSaboraSrbi}ebiratitrisvojapredstavnika,
TalijaniiMa|aripojednoga,^esiiSlovacijednoga.Slijededvijevelikegrupemanjinakoje
birajupojednogazajedni~kogpredstavnika.Prvu~ine:Austrijanci,Bugari,Nijemci,Poljaci,
Romi, Rumunji, Rusini, Ukrajinci, Rusi, Turci, Vlasi i @idovi, a drugu: Albanci, Bo{njaci,
Crnogorci,MakedonciiSlovenci.Napokon,manjineimajupravobiratisvojepredstavnikeu
tijela lokalne i regionalne (`upanijske) samouprave.
CijelopoglavljeIIIposve}enojekorpusumanjinskihpravaozna~enimkonceptomkul-
turneautonomije(kojisezapostkomunisti~kezemljepokazaopunoprihvatljivijimodterito-
rijalneautonomije).Onospominjetemeljnapravakao{tosu:nediskriminacija;za{titaprava
24Me|unarodnisuugovoriiznadzakonauHrvatskoj,sukladno~lanku140Ustava–kadasupotpi-
sani,ratificiraniijavnoobznanjeniuskladusUstavom.
25 Narodnenovine 155/2002,23.prosinca2002. [Al.Gl.]
26 ZakonoizborimazastupnikauHrvatskisabor,pro~i{}enitekst, Narodnenovine 69/2003.
27 UstavnisudRepublikeHrvatske,12.travnja2001,U-I-732/1998.
28PremaverzijiZakonaoizboruzastupnikauhrvatskidr`avniSaborizlistopada1999.svemanjine
(ispod8%udjelaustanovni{tvu,{tojeuklju~ivaloiSrbe)imalesupravonapetzastupnika.Onisura-
spore|eniposlijede}emklju~u:Srbi,TalijaniiMa|ariimalisupravoizabratipojednogapredstavnika;
^esiiSlovacijednoga,teUkrajinci,Rusini,@idovi,NijemciiAustrijancitako|erjednogazajedni~kog.
170