Etički problem u djelu Karla Marxa. Kritika moralne svijesti PDF
Preview Etički problem u djelu Karla Marxa. Kritika moralne svijesti
I ~ RapOAHa 6H6mlOT8IIa Cp6Hje 1i/.i!lt~-- - ETIČKIE: PROBLEM · D\JELU U K A R L A MAR XA . MILAN KANGRGA ETIćKI PROBLEM U DJELU KARLA MARXA MILAN KANGRGA . ETIČKI PROBLEM U DJELU KARLA MARXA KRITIKA MORALNE SVIJESTI = IaTr.t: : . NAPRIJED 1963 MILAN KANGRGA . ETIČKI PROBLEM U DJELU KARLA MARXA KRITIKA MORALNE SVIJESTI = IaTr.t: : . NAPRIJED 1963 ETIČKI PROBLEM U .DJELU KARLA MARXA KRITIKA MORALNE SVIJESTI ETIČKI PROBLEM U .DJELU KARLA MARXA KRITIKA MORALNE SVIJESTI SADRžAJ UVOD 7 • KANT: KLASIčNI OBLIK ETIKE čovj e k kao moralno biće 11 HEGEL: KRITIKA I FILOZOFIJSKO PREVLADAVANJE MORALNOSTI čovjek kao filozofijsko biće 27 1. KRITIčKA ANALIZA MORALNE SVIJESTI I MORAL- NOG STANOVIšTA UOPćE 27 2. PROTIVRJEčNOSTI U SAMOJ MORALNOSTI 39 a) Harmonija moralne svijesti i osjetilnosti . 39 b) Harmonija moralnosti i zbilje . . . .. . . 42 e) Harmonija i jedinstvo moralnog djelovanja i njegova cilja . . . . . . 46 d) Realizacija najvišeg dobra . . . 48 e) Dovršenje moralnosti kao zadatak . . 55 f) Onostranost moralnosti kao ovostranost 60 g) Postizanje moralne savršenosti. . . . . 66 h) Harmonija i jedinstvo čiste dužnosti i posebnih duž- nosti . . . . _ . . . . . . . . . 69 i) Moralna djelatnost kao moralni sud ili prosuđivanje 73 j) Gnoseologi]ska osnova i granica moralnosti . . . 75 3. HEGELOVO POZITIVNO ZASNIVANJE MORALNOSTI Prijelaz na filozofiju prava" -' Objektivnost djela 86 MARXOV ETIčKI PROBLEM čovjek kao povijesno-praktičko biće 95 1. HEGEL - MARX: BITNA RAZLIKA 95 a) Rad - ospoljenje i otuđenje . 9& b) Povijest kao prošlost i budućnost 116, e) Filozofija i oZbiljenje filozofije . 128 2. DIJALEKTIKA: POVIJESNO-PRAKTIčKO ZBIVANJE ODNOSA PRIRODE I LJUDSKE PRIRODE 156 a) Priroda . . . . . . 158 b) Dijalektičnost = povijesnost 170 e) Ljudska priroda 188 3. MARXOV POJAM OTUĐENJA . 209 a) Postavljanje pitanja . 209 b) Otuđenje - od čega? . . 216 e) Samootuđenje ljudske prirode 226 MILAN J(A."IGRGA d) Mogućnost marksističke etike 238· Je li marksistička etika moguća? . . 241 ETIčKI PROBLEM Marksistička je etika kao znanost nemoguća 245 u DJELU KARLA MARXA Marksistička je etika kao znanost moguća 251 Korektor LITERATURA 261 KRUNO ILIC Opremio ZOLTAN GABOR lt Izdavač »NAPRIJED« Izdavačko knjižars~o poduzeće Zagreb. PalmotIćeva 30 Za izdavača KALMAN VAJS Stampano u septembru 1963 g. u štampariji .VJESNIK- u Zagrebu UVOD \ Može se s pravom tvrditi, jer to potvrđuje praksa unatrag gotovo stotinu godina, da je etičko područje u filozofiji mark sizma bilo do danas najoskudnije obrađivano, pa je upravo filozofijski ostalo najmanje rasvijetljeno i najslabije promiš ljeno. Budući da se ni Mfux ni Engels etičkim problemom nisu posebno ni eksplicitno bavili (Engels doduše nešto više, ali ipak samo usput i u najopćenitijim crtama, naročito u svom »Anti-Diihringu«), za što po našem mišljenju opstoje duql# filozotUski razlozi a ne možda puki nedostatak vre mena (što posebno vrijedi za samoga Marxa), neki su kasniji marksisti nastojali da kakoctako »popune« ovu prazninu što su je od klasika »dobili u nasljeđe«. Ovi su pokušaji, među tim, ,bili i ostali uglavnom promašeni, o čemu je riječ u ovoj knjizi. Općenito pak ovdje se može reći da je jedan od osnovnih razloga neuspjehu marksističkih filozofa i teoretičara da sa gledaju, dokuče i filozofijski izbore pravi smisao Marxova stava spram etičkog problema uopće (dakle u odnosu nal fenomen moralnog) u tome što se u interpretaciji Marxa nije pokušalo originalno i stvaralački doprijeti do biti i ~uha, do pravog izvora Marxova filozofiranja. Kada to kažemo, onda polazimo sa stanovišta jedne od osnovnih naših teza, I iz koje proizlazi da su gotovo svi dosadašnji pokušaji mark si,sta da izrade jednu »marksističku etiku« (a u tome upravo jest srž i ključ problema, kao što će se još vidjeti) ostali uglavnom na osnovama građanske filozofije i kretali se u okviru zapravo građanskog horizonta misaonosti i opstoj~ 7 UVOD \ Može se s pravom tvrditi, jer to potvrđuje praksa unatrag gotovo stotinu godina, da je etičko područje u filozofiji mark sizma bilo do danas najoskudnije obrađivano, pa je upravo filozofijski ostalo najmanje rasvijetljeno i najslabije promiš ljeno. Budući da se ni Mfux ni Engels etičkim problemom nisu posebno ni eksplicitno bavili (Engels doduše nešto više, ali ipak samo usput i u najopćenitijim crtama, naročito u svom »Anti-Diihringu«), za što po našem mišljenju opstoje duql# filozotUski razlozi a ne možda puki nedostatak vre mena (što posebno vrijedi za samoga Marxa), neki su kasniji marksisti nastojali da kakoctako »popune« ovu prazninu što su je od klasika »dobili u nasljeđe«. Ovi su pokušaji, među tim, ,bili i ostali uglavnom promašeni, o čemu je riječ u ovoj knjizi. Općenito pak ovdje se može reći da je jedan od osnovnih razloga neuspjehu marksističkih filozofa i teoretičara da sa gledaju, dokuče i filozofijski izbore pravi smisao Marxova stava spram etičkog problema uopće (dakle u odnosu nal fenomen moralnog) u tome što se u interpretaciji Marxa nije pokušalo originalno i stvaralački doprijeti do biti i ~uha, do pravog izvora Marxova filozofiranja. Kada to kažemo, onda polazimo sa stanovišta jedne od osnovnih naših teza, I iz koje proizlazi da su gotovo svi dosadašnji pokušaji mark si,sta da izrade jednu »marksističku etiku« (a u tome upravo jest srž i ključ problema, kao što će se još vidjeti) ostali uglavnom na osnovama građanske filozofije i kretali se u okviru zapravo građanskog horizonta misaonosti i opstoj~ 7
The list of books you might like
