Table Of Content

IZGOVORNI ZNAKOVI UPOTRIJEBLJENI U OVOM RJEČNIKU I UPUTE ZA ENGLESKI (BRITANSKI I AMERIČKI) IZGOVOR (Razrađeniju, komentiranu verziju ove tablice vidi na str. 11-14) Znak Kao u riječi Praktično pojašnjenje izgovora 1. [i:] see, sea kao dugo : u hrvatskom (AE many ['meni:]) kao (polu) dugo ; u hrvatskom 2. [i] bid, sip kratko i (zapr. glas između i i e) 3. [e] set, bed kao hrvatsko kratko e 4. [se] cat, mad jako otvoreno e (glas između e i a, kao u »bedast« u Hrv. Zagorju [ae:] (AE) ask, bath, dance, task itd.(polu)dugo [ae] 5. [a:] (BE) dark, far dugo a (stražnje, ne prednje kao u hrvatskom) (AE = [da:rk, fa:r]) (AE) on, hop dugo prednje a (kao u hrvatskom) 6. [D] (BE) cm, hop kratko otvoreno o (hrvatsko kratko o je zatvorenije) 7. [a:] (BE) form, law kao hrvatsko dugo o (AE = [fo:rm]) 8. [u] foot, took kratko u, ali s nezaobljenim usnama 9. [u:] mood, you kao dugo hrvatsko u 10. [A] (BE) cut, mud kratko a, slično hrvatskom (AE = [kat, mad]) 11. [a] about [a'baut] kratki poluglas koji se u hrvatskom pilot ['pailat] izgovara iza pojedinih slova u brzom (BE) taker f'teika] slovkartju: b, c, d [ba, ca, da] (AE) rabbit [Yaebat] 12. [a:] (BE) bird, fur dugi poluglas koji u hrvatskom izgovaramo da popuni- (AE = [ba:rd, fa:r]) mo stanku, kad se ne možemo sjetiti nečega, ili pri sporom slovkanju: b... c... d... [ba:, ca:, da:] 13. [ei] day, make kao hrvatsko ej 14. [ai] fly, bite kao hrvatsko aj 15. [ai] boy, choice kao hrvatsko oj 16. [au] how, now kao hrvatsko au 17. [au] (BE) ione, home kratko a + kratko u 18. [ou] (AE) tone, home kao hrvatsko ou 19. [ia] (BE) ear, here kratko i + kratko a (AE = [iar]) 20. [ta] (BE) daring, bare kratko e + kratko a (AE = [ser]) 21. [ua] (BE) sure, moor (AE = [uar]) kratko u + kratko a 22. [t] top, hit uglavnom kao hrvatsko t 23. [it)] (AE) sentimental moguće ispuštanje ( (dakle [seni'menal]) 24. [d] (AE) better, beauty glas između i i d ['bedor, 'b\u:di:] 25. [6] smith, thigh izgovaraju ga naši ljudi s govornom manom »šuškanja« umjesto 5 26. [3] the, bother 27. [0] sing, bank izgovaramo ga normalo u hrvatskom umjesto n u skupinama nk i ng (npr. banka i bitanga) 28. [1] light, silly kao hrvatsko / ali: bell, milk kao »debelo« / [otpr. beL, miLk]: na kraju riječi i pred drugim suglasnikom 29. [r] right, glory izgovara se uvijajući jezik (umjesto da- vrh jezika zatre- peri kao u hrvatskom) 30. [w] west, wind kratak glas između u i v (kao u talijanskom quando ['kuando] 31. [(h)w)] (AE) what, when izbor između [hw] i [w] 32. [(i)] (AE) new, tune, dew j se može ispustiti u izgovoru [n(j)u:, t(j)u:n, d(j)u:)] 33. [nj] neutral, opinion ne izgovara se kao jedan glas, dakle kao hrvatsko nj, ['n-ju:tral, a'pin-jan] nego odvojeno: n + j (kao u slovenskom) - osobito na sastavku složenice (npr. barn-yard) 34. [li] million, lewd ne izgovara se kao nego odvojeno: / + ; (kao u ['mil-jan, l-ju:d] slovenskom) - osobito na sastavku složenice (npr. bull- -yard) 35. [ii] laic ["leiik] konvencija u transkripciji, s time da se prvo i izgovara zapravo kao j (dakle: ['lejik, 'lajirj]) 36. ['] mjesto glavnog naglaska (na početku naglašenog sloga) 37. [:] znak dužine (dakle glas se izgovara dugo JI, ali v. i 1) 38. [(.:)] znak uvjetne dužine: room [ru(:)m] se može izgovoriti kao [ru:m] i [rum] 39. H a, 5. E nazalni izgovor (u riječi - ma franc, podrijetla) 40. [...] ispušten (radi uštede na prostoru) dio izgovora jednak prethodnom 41. m isti izgovor kao za prethodnu natuknicu (-ce) Željko Bujaš VELIKI ENGLESKO-HRVATSKI RJEČNIK ENGLISH-CROATIAN DICTIONARY Biblioteka RJEČNICI I LEKSIKONI Recenzenti prof. dr. VLADIMIR IVIR prof. dr. DAMIR KALOGJERA Urednica SUNITA BUJAŠ, prof. CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK8tl.lll(038)=163.42 BUJAŠ, Željko Veliki englesko-hrvatski rječnik = English Croatian dictionary / Željko Bujaš. - 4. izd. - Zagreb : Nakladni zavod Globus. 2005. - (Biblioteka Rječnici i leksikoni) ISBN 953-167-178-8 450504151 ŽELJKO BUJAŠ VELIKI ENGLESKO-HRVATSKI RJEČNIK V Četvrto izdanje ENGLISH-CROATIAN DICTIONARY Fourth Edition NAKLADNI ZAVOD GLOBUS Zagreb, 2005. © Nakladni zavod Globus, Zagreb Prvo izdanje 1999. Drugo izdanje 2001. Treće izdanje 2001. Četvrto izdanje 2005. Sva prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije se reproducirati niti prenositi ni u kojem obliku: elektronički, mehanički, fotografski ili na drugi način bez prethodne suglasnosti izdavača. KAZALO Predgovor 7 Upute za uporabu 10 Kratice i odrednice upotrijebljene u rječniku 15 Englesko-hrvaiski rječnik 19 Rječnik vlastitih i zemljopisnih imena 1035 Rječnik najčešćih kratica s engleskog govornog područja 1075 Pregled engleskih nepravilnih glagola 1110 Mjere i mjerni sustavi 1116 Pretvorbene tablice mjera 1118 Poredbene tablice brojeva odjeće i obuće 1143 Tablice činova u oružanim snagama 1147 Najpoznatije engleske poslovice i uzrečice 1149 Posebni dodatak Rječniku 1152 Peter Trudgill, Coping with America 1153 Jean Hannah, Coping with England 1309 PREDGOVOR U hrvatskoj sredini, po mojoj procjeni, već duže vremena postoji potreba za englesko-hrvatskim rječnikom velikog priručnog formata koji bi pokušao odgovoriti na neke zahtjeve modernog korisnika dvojezičnih rječnika. Ti zahtjevi su, najkraće rečeno, beskompromisna suvremenost i jezična otvorenost. Suvremenost podrazumijeva ažurnost i aktualnost; jezična otvorenost jamči puni raspon izraza (od biranog do slenga i tabua) i tematike (od teologije, da tako kažemo, do tehnologije). Opsežnosti i neodložnosti leksikografskog posla na rječniku koji bi udovoljavao navedenim zahtjevima bio sam intenzivno svjestan radeći na redigiranju tri uzastopna izdanja (1970, 1973, 1978) popularnog Drvodelićeva englesko-hrvatskog rječnika. Na tom poslu, kao revizor tuđeg rječničkog teksta, najbolje sam osjetio tipične nedostatke hrvatske dvojezične leksikografije: neaktualnost, odsutnost i minimalne »enciklopedij ske« informacije, preveliko oslanjanje na filološku tradiciju i elitnu kulturu, jezični konzervatizam i zanemarivanje nacionalnih jezičnih i civilizacijskih specifičnosti (u ovom slučaju američkog engleskog i američke kulture). Istovremeno je nastalo i naraslo nekoliko mojih vlastitih datoteka koje su »vapile« da budu neposredno uvrštene u neku rječničku građu, ili bar konzultirane za nju. Kao prvo, 22.000 dopunskih englesko- -hrvatskih rječničkih kartica, zatim 18.000 kartica američko-britanskih vokabularskih i civilizacijskih razlika, i konačno, preko 200 tematskih fascikala (s oko 15.000 stranica) pretežno publicističkih i časopisnih tekstova od sociokulturnog interesa, sadržajno okrenutih prema američkom društvu i civilizaciji, što je posljednjih dvadesetak godina u središtu mog zanimanja. Tako su zapravo dozrijevali uvjeti za izradu vlastitog englesko-hrvatskog rječnika u kome bih samostalno - odgovoran pred sobom, strukom i korisnicima - pokušao zadovoljiti sve nabrojene zahtjeve upućene piscu dvojezičnog rječnika, a konačno svodive na već spomenuta temeljna dva: beskompromisnu suvremenost i jezičnu otvorenost. Vjerojatno bi takav englesko-hrvatski rječnik ostao u zametku još koju godinu (pogotovu pošto sam od 1980. donedavna, doduše uz neizbježne prekide, radio na velikom vlastitom hrvatsko-engleskom rječniku), da mi 1984. Tomislav Pušek, direktor nakladnog zavoda Globus, nije ponudio da za njihovu kuću izradim suvremeni englesko- -hrvatski, a zatim i prateći hrvatsko-engleski, rječnik. Od samog početka sve moje zamisli naišle su na njegovu punu podršku, da i ne spominjem razumijevanje i strpljenje, što je doduše gotovo obvezno za nakladnika svakog rječničkog izdanja. U ovom slučaju, autor je, kako se vidi, kasnio podosta godina. Donekle me ispričava paralelni posao na spomenutom enciklopedijskom hrvatsko-engleskom rječniku, od kojeg su dosad izašli prvi (1983) i drugi (1989) svezak. Zatim su počele burne devedesete godine nastanka nezavisne Hrvatske kada sam, kao i drugi, odvajao mnogo vremena na dobrovoljne djelatnosti prema potrebi trenutka, a stanovito vrijeme proveo sam i na državnoj dužnosti izvan zemlje. Konačno, po povratku, suočio sam se s potrebom da pažljivo uskladim 8 hrvatsku stranu ovog rječnika s novim državnim ustrojem i jezičnom sviješću (nazivi ustanova, hrvatsko vojno nazivlje, stremljenje prema izvornom hrvatskom leksiku). Na kraju svega, nakladni zavod Globus kao nakladnik a ja kao autor, mislimo da možemo ustvrditi da su uloženi trud i vrijeme bili svrsishodni. Ovim rječnikom, kao prvo, hrvatska javnost dobiva još jedan veliki englesko-hrvatski rječnik sljedećeg "osobnog opisa": - 1.528 stranica; - 100.000 leksičkih jedinica (58.000 natuknica uz 42.000 fraza, izraza i kolokacija); - 177.000 značenja; - 41.000 jedinica s usporednim američkim izgovorom; - rječnik angloameričkih kratica (3.100 jedinica); - rječnik vlastitih i zemljopisnih imena (4.400 jedinica) s britanskim i američkim izgovorom; - 33 stranice usporednih i pretvorbenih tablica angloameričkih mjera, vrijednosti i nazivlja s hrvatskim ekvivalentima; - 359 str. Posebnog dodatka (dvaju autorskih opisa poredbenih civilizacijskih i vokabularskih razlika između američkog i britanskog društva) - dosad najpotpuniji popis engleskih nepravilnih glagola (329) i njihovih oblika (1.112). Kao drugo, autor i nakladnik ovim rječnikom pružaju hrvatskoj javnosti novo leksikografsko djelo umnogočem inovativno. Ovaj je rječnik, pobliže: - prvi englesko-hrvatski rječnik s označenim dvojnim, britanskim i američkim izgovorom; - prvi englesko-hrvatski rječnik s opsežnim dodatkom praktičnih usporednih i pretvorbenih tablica svakodnevnih angloameričkih mjera i veličina s metričkim odn. hrvatskim ekvivalentima; - prvi englesko-hrvatski rječnik s posebnim poredbenocivilizacijskim (američko/ britanskim) dodatkom autorskih tekstova; - englesko-hrvatski rječnik s dosad najopsežnijim obuhvatom građe iz američke civilizacije i američkog engleskog (posebno slenga); - djelo u kojem je dosad najpotpunije predočen tzv. nekonvencionalni vokabular (s vulgarizmima, seksualnim žargonom i tabu izrazima); - prvi dvojezični rječnik namjenski »ciljan« na određeni tip engleskog teksta, za koji jamči visoku učinkovitost. O ovom posljednjem svojstvu ponuđenog rječnika potrebno je reći nešto više. Samo zaista opsežni »stolni« rječnici, višestruko veći od ovoga, mogu pretendirati na generalnu djelotvornost, to jest da im je obuhvat vokabulara takav da se pomoću njih može čitati najširi raspon engleskih tekstova: od Shakespearea do krimića, od Biblije do suvremene tehnologije, od međunarodnih vijesti do »crne kronike«, od filozofije do športske reportaže. Započevši posao na ovom rječniku, i upravo stoga što sam zamišljao djelo od oko tisuću stranica, imao sam na umu rječnik usmjerene namjene. Želio sam, da ponovim još jedanput, stvoriti englesko-hrvatski rječnik »beskompromisne suvremenosti i jezične otvorenosti«. Rječnik koji bi, dakle, najbolje funkcionirao pri čitanju suvreme nih tekstova: aktualnih, unutar raspona interesa obrazovane moderne osobe i s najšireg područja djelatnosti suvremenog svijeta. I rječnik koji bi, isto tako, bio najdjelotvorniji na jezično otvorenim tekstovima: posebno onima dinamičnog vokabulara, obilno prože tog neologizmima i jezičnom inovativnošću, nekonvencionalnim izrazima, aktualnim stručnim žargonom, relevantnim tehnologizmima, te civilizacijski specifičnim riječima i pojmovljem (amerikanizmi, briticizmi i slično). 9 Takvi tekstovi najprisutniji su u informativnim tjednicima tipa Time Magazine, Newsweek, The Economist, ali i u publikacijama kao što su The New Yorker, National Geographic i slično. Ovaj rječnik nastao je zapravo provjeravanjem djelotvornosti postoje ćih englesko-hrvatskih rječnika na tekstovima iz navedenih publikacija. (Tako je uosta lom prikupljena ranije spomenuta datoteka od 22.000 dopunskih englesko-hrvatskih rjećničkih kartica.) Ovaj rječnik dakle jamči svoju posebnu učinkovitost ne na svakom, bilo kojem, engleskom tekstu, nego upravo na suvremenim publicističkim tekstovima i vokabularski srodnoj materiji, to jest dnevnom tisku i bestselerima. Konačno, ovaj rječnik sadrži i sustavno prikupljen vokabular (uz frazeologiju) potreban za razumijevanje situacija i materijalne kulture svakodnevice u vodećim društvima engleskog jezičnog izraza: američkom i britanskom. Suvremenost tog vokabu lara jamče i autorovi nedavni duži boravci u SAD (Teksasu) i UK (Londonu). Što se tiče zastupljenosti raznih nacionalnih tipova engleskog jezika (američkog, britanskog, australskog i drugih) u ovom rječniku, jasno je samo po sebi da je ovo prvenstveno, i neizbježno, rječnik onog engleskog koji je zajednički svim rođenim govornicima tog jezika. On međutim u potrebnoj mjeri, ali i razmjerno, uključuje i vokabular specifičan za spomenute tipove engleskog. Stoga je među njima najjače zastupljen leksik s frazeologijom američkog engleskog, kojim se uostalom služi čak 71% svih izvornih govornika engleskog (odnosno 76% kad tome pribrojimo vrlo srodan kanadski engleski). Razmjerno manje zastupljeni su britanski (svega 16%) i drugi tipovi engleskog (preostalih 8%) koji obuhvaćaju škotski, irski, australski, novozelandski i južnoafrički, te posebnu skupinu karipsko-engleskih govora. Konačno, ne smijemo zanemariti da se američkim engleskim služi i najbrojnija skupina iseljenih Hrvata, ona u SAD i Kanadi. Slična načela (suvremenost i jezična otvorenost, uz primjereniju zastupljenost ame ričkog engleskog) primjenjujem i u pratećem hrvatsko-engleskom rječniku, također u Globusovoj nakladi. Svojom prisutnošću, oba sveska, englesko-hrvatski i hrvatsko- engleski, popunit će određenu prazninu u hrvatskoj dvojezičnoj leksikografiji i svojim inovacijama pridonijeti (nadam se) metodološkom razvoju tog stručnog područja. O ovom englesko-hrvatskom svesku - i prvom dvojezičnom leksikografskom pro jektu Globusovom - u ovom času želim reći upravo ono što sam rekao predajući javnosti prvi svezak svog velikog hrvatsko-engleskog rječnika. Svjestan, kao vjerojatno svi leksikografi, svega što je još trebalo uraditi - posebno opsežne vlastite ili postojeće druge građe koju nisam stigao uvrstiti - nisam dokraja zadovoljan učinjenim. Ostaje da kasnija izdanja isprave nedostatke ovog prvog kojeg, zajedno s nakladnikom, predajem na upotrebu i sud javnosti. U Zagrebu, svibnja 1998. Željko Bujaš