Dokumenti Predsjedništva Bosne i Hercegovine 1991. - 1994. Tomo Šimić 1. Uvod Bosna i Hercegovina i dalje je i kao državna i kao društvena zajednica duboko podijeljena i bez obzira na znatnu nazočnost i utjecaj predstavnika (civilnih i vojnih) Međunarodne zajednice (MZ). Podijeljena je vjerojatno više i snažnije negoli ikad u posljednjih 50-ak i više godina. Stoga i nečudisituacijadauBosniiHercegovinipraktičnovišenema puno tajni i nepoznanica. Podjele su utjecale na jačanje nepovjerenja između različitih interesnih grupa čime su stvoreni uvjeti da se dokumenti iz vremena rata u BiH mogu, relativno jednostavno, dobiti na cijelom području BiH. Svi ovdje objavljeni dokumenti autentični su. Samo doku- menti nastali u sustavu Ministarstva obrane RBiH te pripada- jućih vojnih postrojbi nose oznaku tajnosti. Gotovo niti jedan drugi dokument nema oznaku tajnosti (osim zaključaka sjed- nice Predsjedništva održane 4. 4. 1992., a oznaka se tajnosti vidi jedino iz urudžbenog broja zapisnika te sjednice). Davanjem ovih dokumenti na uvid širokoj javnosti očito se pokušava, na već uhodani način diskreditirati nekog pojedin- ca ili grupu u vremenu prije izbora ili prije donošenja različitih odluka važnih za budućnost BiH. Naš je cilj objavljivanjem ovih dokumenata pomoći povjesničarima u objektivnom sagledavanjucjeline,izravnoiuvjetnopovezanihdogađajana području cijele bivše SFRJ da bi sukladno tome donositi određene zaključke. 9 NATIONALSECURITYANDTHEFUTURE1-2(7)2006,pp.9-225 6 0 Dokumenti koje ovdje objavljujemo jesu zapisnici, mag- 0 2 netofonske snimke (dalje MS), neke odluke tadašnjeg (7) Predsjedništva RBiH, ali i neki drugi dostupni dokumenti koji 2 1- mogu dati novu, a mnogima i bitno jasniju sliku svega što se E događalo od sredine 1991. pa sve do početka 1995. godine, R U nakon što su potpisani, i krenuli u implementaciju, T U Washingtonski/Pariškisporazumi.Uglavnomsmoseusmjerili F na dokumente iz kojih se vidi razvoj i promjena političke misli E H bosanskih Muslimana te (ne)principijelne koalicije unutar T D Predsjedništva RBiH, a što je, uglavnom, znatno utjecale na N A proces odlučivanja i odluke koje je Predsjedništvo donosilo. Y Ne možemo tiskati sve te dokumente, pa smo odlučili tiskati T RI samonekeodnjih,bilocjelovitebilonjihovepojedinedijelove. U C Međutim, svjesni mogućih zlonamjernih tumačenja da smo E S izjave izvlačili iz konteksta, svi će dokumenti, potpuni, biti AL objavljeni na našim internetskim stranicama. N O Uvjereni smo da objavljivanje ovih dokumenata otvara TI neka nova pitanja te ujedno daje i gotovo potpuno sigurne A N odgovore na pitanje koje je predmet brojnih, manje ili više stručnih i argumentiranih rasprava: je li Republika Hrvatska obranila ili napala BiH? Je li djelovanjem Republike Hrvatske BiH uspjela sačuvati svoju teritorijalnu cjelovitost unutar AVNOJ-skih granica ili je pak RH poticala podjelu i raspad BiH? Nažalost, ovdje nisu predstavljeni svi dokumenti iz tog razdoblja, osobito ne svi zapisnici i magnetofonske snimke sjednica Predsjedništva, i to zbog nekoliko razloga: 1. dio zapisnika i MS, za sada, nije dostupan; 2. dio MS nije potpun i tako nepotpuna distribuirali su ga (najvjerojatnije)pojedinibivšičlanoviPredsjedništvadabi pokušaliopravdatisvojeponašanjeirazlogezbogkojihsu tada na određeni način glasovali i ponašali se. Stoga bi objavljivanjesvihizvadaka,osimonihkojisenesmijuizb- jeći, a koji se ispravno i korektno mogu staviti u kontekst događaja, nepotrebno opteretilo ovaj, ionako vrlo opširan rad; 3. dio zapisnika i MS uistinu nije bio relevantan sa stajališta sagledavanja situacije u BiH i davanja odgovora na ovdje postavljena pitanja. Proces obrade ovih dokumenata bio je iznimno dugotra- jan. Prvi problem bila je zbrkanost i nesređenost raspoloživih dokumenata, njihova izmiješanost (teško je odgovoriti na pitanje je li se to učinilo namjerno ili slučajno), koja je mogla dovesti do bitnih grešaka. Naime, nije isto je li nešto rečeno sredinom 1991. sredinom 1992. ili pak krajem 1994. godine. Stogajeprviciljbionaizgledvrlojednostavan:razvrstatiikro- 10 nološki složiti sve postojeće dijelove zapisnika, MS i drugih 4. dostupnih dokumenata. Međutim, može se vidjeti koliko je to 9 9 1 bio zahtijevan, težak ali i odgovoran posao kad se uzme u 1.- obzir da je trebalo obraditi (odnosno pročitati te smjestiti u 9 19 točno određeno razdoblje, odnosno u točan dan održavanja H sjednice) nekoliko tisuća stranica dokumenata. Odgovoran je Bi to posao bio zbog jednostavnog razloga: nismo htjeli ispustiti a v št ništa što ima povijesnu i političku vrijednost bez obzira je li ni neki zapisnik ili pak MS na neki način možda daje za pravo d e onima koji uporno tvrde da je Republika Hrvatska dijelila BiH. sj d Međutim, kad se ti izvadci stave u kontekst vremena i drugih, e r P međusobno povezanih, događaja u RH i drugim zemljama nti regije,tekseondamogudobitiodgovorinaovdjepostavljena e m pitanja. u k Dio sadržaja dokumenata iz ovog razdoblja nedostaje, o D stoga što su bili vrlo loši tehnički uvjeti u kojima su dokumen- ć: tinastajali(naposeMSsjednica).Tehničkomosobljunedosta- mi Ši jalo je vrpci za snimanje, mikrofoni su bili loši i dijelom neis- o pravni,opskrbastrujombilajevrlološa,kadjenapajanjestru- m o jom osiguravano s pomoću uključenih agregata, oni su bili T toliko glasni da su ometali snimanje i time i preslušavanje snimki. Stenodaktilografkinje su sve te greške iz dostupnih MS i označile izrazima: ne čuje se, ne čuje se početak, ne čujesejedandio,uključioseagregatpasenečuje,diotrake senečuje,nečujese–nijesnimljenodobro,diskusijauopće nije snimljena1, zajednička diskusija – ne čuje se, zajednička diskusija - žučna2, nema struje, ne razumije se izlaganje, govornik se nije uključio, tehničke smetnje, uključio se agregat, prekid u snimanju, prekinuto snimanje trake, prekinuto snimanje sjednice3…. Također dio sjednica, osobito onih koje su održavane tijekom1992.godineuposlijepodnevnimsatimanedostajejer “se popodnevne sjednice ne snimaju“.4 Posebnu pažnju treba pridati i “konzultacijama“ Predsjedništva RBiH. Pod pojmom konzultacija podrazumije- valesusesjednicečlanovaPredsjedništvanakojimanijebilo prijeko potrebnog kvoruma za donošenje odluka. Tada su održavane konzultacije koje nisu snimane i s kojih, nažalost ne postoji niti zapisnik. Na tim su “konzultacijama“, prema izjavama nekih sudionika, izrečene do vrlo zanimljive izjave i rasprave, koje bi, s povijesnog gledišta, ipak trebalo znati. Nedostaju i snimke zajedničkih sjednica Predsjedništva s Vladom te izlaganja u Skupštini. Međutim, ipak su i postojeći zapisnici i MS dovoljni za donošenje kvalitetne raščlambe. Lako je uočiti da je veći dio navedenih razloga opravdan tehničkimrazlozima.Međutim,snimanjeznatnogbrojasjedni- ca prekinuto je zbog naloga koji je tehničko osoblje dobilo od 11 pojedinih članova Predsjedništva (uglavnom su naloge 6 0 davali Alija Izetbegović i Stjepan Kljujić5). Također treba 0 2 primijetiti da su nekoliko puta govornici upozoreni da se (7) sastanci snimaju te da stoga trebaju paziti što govore. 2 1- Takva upozorenja (koja su opet davali uglavnom Stjepan E Kljujić i Alija Izetbegović) navode na pomisao da su oni, R U možda u određenom dijelu, ipak govorili ono što su mislili T U da se treba čuti i što bi moglo dobro zvučati te ono što se F nikad neće moći iskoristiti protiv njih. Dio razgovora je pak E H AlijaIzetbegovićnamjernoobavljaonakonodržanihsjedni- T D ca da ne bi bili snimani i naknadno drugima dostupni N A (nakon završetka sjednice od 15. 10. 1991. moli generala Y Kadijevićaza“privatnirazgovor“;nakonzavršetkasjednice T RI 7.5.1992.tražidasenastavirazgovor/sastanakkojisene U C snima, i to samo sa članovima Predsjedništva). E S Usvakomslučajutrebauzetiuobzirimogućnostdase AL i naknadnim intervencijama u MS, ti izrazi mogu iskoristiti N O kao opravdanja zbog čega određena izlaganja, nažalost TI nisu dostupna. Ova sumnja može se protegnuti i prema A N svim ovdje tiskanim dokumentima. Međutim, mislimo, ako se ipak manipuliralo dijelom sadržaja dostupnih dokume- nata,da se nije moglo napraviti toliko promjena da se onemogući kvalitetna raščlamba tih dokumenata. Kad već govorimo o izvornosti i mogućnosti manipu- lacijedokumentimakojisuovdjetiskani,potrebnojerećida smo i mi mogli jednostavno objaviti te dokumente u nji- hovoj izvornoj verziji, u verziji kako su nastali preslušavan- jem MS. U tom bi slučaju, broj stranica bio najmanje utrostručen, jersmoodsvihdostupnihdokumenataizdvo- jili oko 4500 stranica, koje smo usporedbom za to pred- viđenihračunalnihalata“obradiliipretvorili“uoblikukojem se sada nalaze. Kako bismo pokazali kako su dokumenti izgledali, neke smo od njih ipak odlučili tiskati u njihovoj izvornoj verziji. Ovdje nam nije namjera dati konačan odgovor na postavljenapitanjaotomeštoseuistinudogađalouBiHte sa BiH.Taj posao ostavljamo povjesničarima kojima će ovi dokumenti, bar se iskreno nadamo, pomoći. Međutim, nećemo se ustručavati dati komentare određenih izjava, usporediti stavove iznesene na sjednicama Predsjedništva ijavnoizrečenestavovevodstvaRHteiznijetionoštodrži- mo osobito važnim za razvoj političke misli bosanskih Muslimana te međusobne sukobe članova Predsjedništva koji su, između ostalog, kao jedan od važnijih čimbenika doveli do potpuno nepotrebnog i za obje strane štetnog sukoba bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u nekim dijelovima BiH. 12 4. Glede sadržaja ovih dokumenata, izdvojili bismo nekoliko 9 9 1 cjelina kao osobito zanimljive: 1.- 1. razvojpolitičkemisliAlijeIzetbegovića,prijeitijekomagre- 9 19 sije na RH, prije i tijekom agresije na BiH te neposredno H nakon postizanja Washingtonskog hrvatsko-musliman- Bi skog sporazuma; a v št 2. borba za utjecaj i moć u Predsjedništvu BiH te sukladno ni tome sukobi oko izbora pojedinih osoba u Predsjedništvo d e s obzirom na njihovu nacionalnu i stranačku pripadnost; sj d 3. čestepromjenestavovaimišljenjaAlijeIzetbegovićaobit- e r P nimstrateškimpitanjimaokojimaseodlučivalonaraznim nti bilateralnim i multilateralnim susretima o budućnosti BiH e m tenamjestima gdjesusestvarnodonosileodlukekojesu u k provođene “na terenu“; o D 4. o stanju i uvjetima (političkim, vojnim, sigurnosnim, soci- ć: jalnim, društvenim, prometno-komunikacijskim) u kojima mi Ši je djelovalo Predsjedništvo RBiH i o kojima je ovisilo nje- o govo djelovanje, napose u trenutcima kad je m o Predsjedništvo RBiH na sebe preuzelo ovlasti Skupštine T RBiH zbog proglašenog ratnog stanja u RBiH 5. podjele i sukobi unutar bosanskog muslimanskog poli- tičkog i vojnog vodstva glede procesa pregovaranja o unutarnjem ustavnom uređenju BiH; 6. ponašanje i uloga predstavnika srpskog naroda iz BiH, koji su u Predsjedništvo BiH naknadno kooptirani (nakon što su, na izborima izabrani članovi SDS BiH, dr. Nikola Kljević i dr. Biljana Plavšić, dali ostavke na članstvo u Predsjedništvu RBiH), bilo kao izabrani članovi Predsjedništva (dr. Nenad Kecmanović, Mirko Pejanović, dr. Tatjana Ljujić Mijatović) bilo kao članovi Predsjedništva, s obzirom na dužnost predsjednika Skupštine BiH (Miro Lazović); 7. podaciopomoćikojujeRHpružalaBiHizrečeniodčlano- va Predsjedništva BiH u trenucima kad su, suočeni s grubom stvarnošću, shvaćali i važnost i ulogu i veličinu pomoćikojujeRHpružalauobraniodzajedničkognepri- jatelja. Svako od ovih područja zaslužuje posebnu i podrobnu pozornost. Stoga ćemo izdvojiti one dijelove dokumenata koji omogućavajudonošenjeodređenihzaključakaotimtemama. Na kraju ćemo zaključcima dati svoje viđenje sadržaja ovih dokumenata promotrenih i kroz prizmu drugih dostupnih i relevantnih izvora. Netvrdimodaimamoisključivopravonaistinu,alidržimo da su zaključci koje donosimo nastali temeljem realnih čin- jenica, a ne naknadno i/ili lažno proizvedenih činjenica. 13 “Nedefinirana je masa narod.“ AlijaIzetbegović, sjednicaPredsjedništvaBiH,16.1.1994.godine 2. Razvoj političke misli Alije Izetbegovića (ili o njegovim pravim namjerama sa BiH i u BiH) JednaodglavnihidejakojejeAlijaIzetbegovićjavnozastupao jest unutarnje uređenje Bosne i Hercegovine temeljeno na načelima “građanske države“. Koliko je stvaranje “građanske države“ BiH bila iskrena namjera Alije Izetbegovića, a koliko tek pokušaj prikrivanja pravih namjera (prema onoj narodnoj “vuk dlaku mijenja ali ćud nikada“), ne može se sa potpunom sigurnošćurećiprijepodrobneraščlambenjegovadjelovanja. Jedanodprvihpokazateljakojiupućujenadvosmislenostnje- govihtežnjikrijeseučinjenicidajeAlijaIzetbegovićbiopred- sjednik političke stranke (Stranke demokratske akcije - SDA), koja je izravno i jedino ovisila o podršci koju joj je, na svim izborima,pružaouglavnommuslimanskidiostanovništvaBiH. Stranka nije imala, osobito na nekim imalo važnijim mjestima i dužnostima, osobe koje su za sebe mogle reći da pripadaju ili hrvatskom ili srpskom nacionalnom korpusu iz BiH. U“programuislamizacijeMuslimanaimuslimanskihnaro- da“, koji je Alija Izetbegović “počeo pisati 1966-1967“, a dovršioteku“prvojpolovici1970.godine“6akojijeizdanpod nazivom “Islamska deklaracija“, Alija Izetbegović iznosi, i gorljivobrani,stavoveouređenjudržavenanačinkojijeprim- jeren vjerski ustrojenom sustavu vlasti, gdje nema mjesta ni za pomisao o organiziranju države na pravnim temeljima moderne demokracije, kao države svih njezinih ravnopravnih građana bez obzira na njihovu vjersku, nacionalnu, etničku, spolnu, socijalnu i svaku drugu pripadnost i različitost. 14 4. Kao ilustraciju, navest ćemo neke izvatke iz “Islamske 9 9 1 deklaracije“,kojimase,držimo, možeistinskipokazati stvar- 1.- na politička misaoAlije Izetbegovića i njegovo viđenje načina 9 19 na koji država treba biti ustrojena:7 H Bi -“Nema islamskog poretka bez nezavisnosti i slobode. I a obrnuto: nema nezavisnosti i slobode bez Islama.“8 v št ni “Najkraća definicija islamskog poretka definira ga kao d e jedinstvo vjere i zakona, odgoja i sile, ideala i interesa, dsj duhovne zajednice i države, dobrovoljnosti i prisile. Kao e r sinteza ovih komponenata, islamski poredak ima dvije P nti temeljne pretpostavke: islamsko društvo i islamsku vlast. e Prva je sadržina a druga forma islamskog poretka. m u Islamsko društvo bez islamske vlasti je nedovršeno i k o nemoćno;islamskavlastbezislamskogdruštvajeiliutopi- D ć: ja ili nasilje. Musliman uglavnom ne postoji kao jedinka. mi AkohoćedaživiiopstanekaoMusliman,onmorastvarati Ši sredinu,zajednicu,poredak.Onmoraizmijenitisvijetiliće o m sam biti izmijenjen.“ 9 o T “Islamski poredak može se ostvariti samo u zemljama u kojima Muslimani predstavljaju većinu stanovništva. Bez ove većine, islamski poredak se svodi samo na vlast (jer nedostaje drugi elemenat – islamsko društvo) i može se pretvoriti u nasilje. Nemuslimanske manjine u sastavu islamske države, uz uvjet lojalnosti, uživaju vjerske slo- bode i svu zaštitu.“10 “Islamski pokret treba i može prići preuzimanju vlasti čim je moralno i brojno toliko snažan da može ne samo sruši- ti postojeću neislamsku, nego i izgraditi novu islamsku vlast. Ovo razlikovanje je važno, jer rušenje i građenje ne zahtijeva podjednak stupanj psihološke i materijalne pripremljenosti. Preuraniti ovdje je jednako opasno kao i zakasniti.“11 “Islamski preporod ne može započeti bez vjerske, ali se ne može uspješno nastaviti i dovršiti bez političke revolu- cije.“12 “Nema mira ni koegzistencije između “islamske vjere“ i neislamskih društvenih i političkih institucija.“13 “Alternativajejasna:ilikretanjeupravcuislamskeobnove ili pasivnost i stagnacija. Za muslimanske narode treća mogućnost ne postoji.“14 . “Jer, mi kao Muslimani ne možemo biti podjarmljeni, neprosvijećeni, zavađeni. Mi to možemo biti samo kao otpadnici od Islama. Svi naši porazi, od onog prvog na 15 6 0 Uhudu pa do ovog posljednjeg na Sinaju, podjednako 0 2 potvrđuju ovaj stav.“15 7) 2( “Musliman može ginuti samo s imenom Allaha i u slavu 1- islama ili – bježati s bojnog polja.“16 E R U “Borba za istinsku nezavisnost muslimanskih naroda UT mora zato svugdje započeti nanovo.“17 F E Očito je da gore navedeni primjeri pokazuju da je težnja za H T stvaranjem građanski uređene države bila tek retorika kojom D se pokušalo pridobiti one malobrojne stanovnike BiH koji su N A sebe smatrali Bosancima (a u vrijeme prije rata Y T Jugoslavenima) i koji su svojom nazočnošću u krugu osoba RI okoAlije Izetbegovića trebali dati prikaz o višeetničkoj i više- U C nacionalnoj“središnjojvlastiBiH“(takvisu biliStjepanŠiberi E S Jovan Divjak uABiH). L A Traženjem organiziranja “građanske države“ BiH, sa N O snažnom središnjom vlasti, Izetbegović računa na demograf- ATI ski čimbenik kod Muslimana, a o čemu i govori u “Islamskoj N deklaraciji“. Jednostavnom matematičkom operacijom projici- ranja broja stanovnika u idućih 15, 30 i više godina, a koju radevrsnidemografi,moglosezaključitidaćenakontogvre- menaMuslimanibitiizrazitonajbrojnijaetničkagrupauBiHte da bi primjenom načela “1 čovjek = 1 glas“ mogli odlučivati o sustavu vlasti te držati u podređenom položaju predstavnike drugih naroda (“tako porast stanovništva, umjesto da bude faktor moći u ujedinjenom muslimanskom svijetu, postaje izvorkrizaiočajanjazarazjedinjenemuslimanskezemlje“18). Alija Izetbegović nije htio prihvatiti objašnjenja da je upravo Milošević, na krilima poticaja iz SANU-a i SPC, promovirao politiku“1čovjek=1glas“,kojajeidoveladoratauSloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te na kraju i na Kosovu. Izetbegović to nije htio prihvatiti jer je njemu ideja o(p)stanka SFRJ u nekom drukčijem obliku, u odnosu na AVNOJ-sku, bilapotpunoprihvatljiva,aliipoželjnajerseonsmatraolegal- no izabranim predsjednikom svih Bošnjaka u bivšoj Jugoslaviji. Prilikom razgovora o potrebi osnivanja musli- manske stranke, Alija Izetbegović predlagao je i podržavao, skoro do kraja, ideju da se stranka u osnivanju nazove imenomJugoslovenskamuslimanskaorganizacija,kaostran- ka nasljednica Spahine stranke, te je držao da treba jedino i isključivo o Muslimanima “brinuti i čuvati ih od drugih koji ih ugrožavaju“: “I svako cijepanje Jugoslavije dovodi do cijepanja bošn- jačkog naroda, do kojeg mi je bilo jako mnogo stalo. Na koncu bio sam izabran ispred bošnjačkog naroda i bio sam dužan da se o njemu staram, ne samo kao njegov 16 pripadnik nego i kao izabrani predsjednik. Dakle, bošn- 4. jačkom narodu je opstanak Jugoslavije odgovarao, ne po 9 9 1 svaku cijenu, naravno, nego neke manje ili više rekon- 1.- struirane zemlje.”19. 9 9 1 Sasvimjesigurnodobarpokazateljranogpolitičkogiden- H Bi tificiranja Alije Izetbegovića i podatak da se u popisu a stanovništva rađenom 1961. godine izjasnio kao etnički v št Srbin.20 ni d U političkom smislu,Alija Izetbegović vrlo kasno odustaje e sj od vizije o(p)stanka “neke nove Jugoslavije“. Na sjednici d e Predsjedništva BiH održanoj 21. 6. 1991., kojoj je nazočio i r P tadašnji savezni sekretar za narodnu obranu general Veljko nti Kadijević,Alija Izetbegović ističe: e m u “Vidite, mi smo ovdje u Republici, kao što znate, puno k o radili na ovoj platformi kompromisa za rješavanje D jugoslovenske krize koja se otprilike završava: “suverene ć: mi republike o jugoslovenskoj državnoj zajednici”. Ši NaistojtojsjedniciočekujepomoćJNAurješavanjukrize o m kojusuizazvalibosanskiSrbi,aliiHrvatikoji“ometaju“napre- o T dovanjeJNA,prekoteritorijaBiHpremaratištimauHrvatskoj: “…da će u slučaju težih slučajeva Armija razmotriti mogućnost,akosnageunutrašnjihposlovanisutoustan- ju uraditi, da će Armija biti spremna da u tom pravcu, na zahtjev Predsjedništva države ili nadležnih lokalnih organa pruži svoju pomoć.“ Kadijević, odgovarajući, daje do znanja članovima Predsjedništva BiH da je BiH ključ opstanka i SFRJ te navo- di da je tu i takvu SFRJ vojska spremna braniti i obraniti u skladu sa svojim ustavnim obvezama: “Doza i stepen razumijevanja u BiH, koordinacija, stabil- nost, je bitna za ukupnu stabilnost ili nestabilnost Jugoslavije…Ali, tamo gdje preventiva ne bude dovoljna, onda i upotreba. Upotreba u mjeri i u skladu sa prirodom zadatka“;“Idošlojedogranicekadvišenećemoćidaide tako. Jer, vrlo praktično doveo je u pitanje, izmedju osta- log, i integritet zemlje u cjelini - znači granice Jugoslavije - i doveo je u pitanje granice unutar Jugoslavije. I tu smo mi sad kaoArmija suočeni sa polaganjem ispita. I taj ispit ćemo mi položiti.“ ZaIzetbegovića,svjesnogsvojenespremnostiislabostiu odnosu prema JNA, koja ima uistinu ogromne potencijale u BiH, odnos sa JNA vrlo je važan stoga, na sjednici “Predsjedništva SR BiH i predsjednika Vlade SR BiH sa najvišimličnostimaSSNOiGeneralštabaOSSFRJ“,održanoj dana 15. 10. 1991., ističe: 17 6 0 “Vojska nije imala s BiH nikakvih problema ni u pogledu 0 2 hodanja,nikogaćemobilisati,nikudaćetransporti,nikoji (7) rezervisti,čaktubisemoždamoglogovoritidalijekorek- 2 1- tno ponašanje vojske prema vlasti BiH. To da. A ne da li E vlast BiH nameće neka ovlaštenja vojsci. Mi niti smo u R U stanjunitismotopokušalidosada,alinitismoustanjuda T U nametnemo ta ograničenja.“ F E Na istoj toj sjednici ograđuje se od agresije na RH riječima: H T “Vi ste ovdje bili kod nas koncem juna. Od tada su se D N dogodile krupne promjene. Nažalost, najveće promjene A su bile negativne. Došlo je do tog sukoba, do povlačenja Y T armije iz Slovenije, do konfrontacije armije s jedne strane RI U i oružanih formacija Hrvatske s druge strane, itd. Mi smo C E onda istakli da u armiji gledamo faktor zaštite suverenite- S ta Bosne i Hercegovine, jer neposredno prije toga imali L A N smo upad paravojnih jedinica, to je bilo dva-tri dana prije O vašeg dolaska pa je to bilo pod svježim utiskom toga TI A slučaja. Tada je nama takva zaštita obećana.“ N Moleći zaštitu za RBiH, obećava ovo: “Potrudićemo se da ne budenikakvihproblemastestrane,daarmijanemadnenepri- jatnosti kakve je imala u Hrvatskoj.” Član Predsjedništva RBiH, dr. Ejup Ganič, “stalni zam- jenik“ predsjednika Predsjedništva RBiH, na tom istom sas- tanku pokušava dati dodatne argumente vrhu JNAo neutral- nosti BiH i njihovu stavu da rat u RH nije njihov rat: “I još jedna periferna stvar ovdje u Bosni jedan dio mlad- jihljudigajivelikunaduonekojneutralnostiBosneuovom sukobu koji mi doživljavamo prvenstveno kao sukob rukovodstavaSrbijeiHrvatske,odnosnoHrvatskeiSrbije u ovom ratu.“ Izetbegović pokušava i “trgovati“ s Kadijevićem, uvjetujući neutralnost BiH sa “sukobima u RH“, davanjem određenih ustupaka Muslimanima: povećanje broja Muslimana u JNA, postavljanje Muslimana na ključna zapovjedna mjesta u BiH teulaganjeujačanjenamjenskeproizvodnjeuBiHkojabibila uobostranominteresu.Tasutraženja,akoseispune,bitnaza snaženjeutjecajaimoćijugoslavenskihMuslimanaumogućoj budućoj državnoj zajednici na načelima koja se navode u Izetbegović-Gligorovprijedloguoreorganizacijijugoslavenske zajednice (koji su Republike Hrvatska i Slovenija odbile kao potpunoneprihvatljivjerugrožavanjihovusuverenost)kojojje Izetbegović mogao biti prvi predsjednik (kako su mu ponudili Slobodan Milošević i Dobrica Ćosić). Na tom sastanku Izetbegović daje jasne dokaze o jednoj odosnovnihpotkisvojebudućepolitikeuBiH:politikaekvidis- 18 tancije i prema Republici Hrvatskoj i prema Republici Srbiji,
Description: