Table Of Content

V O D IC C R K VE OTOKA B R A CA Sadrzay 0(to)ce nas svagdasnji 2 Kako u jednom danu osobnim automobilom pregledati otok Brae? 4 Blaca : 5 Bobovisca 8 Bol 10 VODIC - CRKVE OTOKA BRACA Dol 13 Donji Humac 15 Nakladnik: Dracevica 18 Dekanat Bracki Gornji Humac 20 Lozisca 23 Za nakladnika: Milna 25 Benjamin Capkovic, Teodor Dorotic, Mirca 29 Ivica Eterovic, Ljubomir Galov, Murvica 31 Ante Jelincic, Vicko Jelincic, Nerezisca 33 Stanko Jercic, Tonci Kusanovic, Novo Selo 37 Stanko MilanovicOFM, Jaksa Rubinic, Karta otoka Braca 38 Josip o. Simic, Andro Ursic Postira 41 Povlja 45 Priredio: Praznica 48 Ljubomir Galov Pucisca 52 Selca 56 Lektor: Splitska 61 prof. Sinisa Vukicevic Sumartin 63 Supetar 66 Prepress: Sutivan 69 IVIJE, Split Skrip 73 Popis zupnika 75 Tisak: Popis samostana 75 BRAMIL Graphic, Split upisana u njegovo tlo i kamen, nego je i revno iscitavana i vrlo solidno obradena arheoloski i OfTOtCE NAS SVAGDASNJI historiografski, od prvog poznatog nam brackog kronicara, svecenika i biskupa Dujma Hrankovica ("Braciae Insulae Descriptio", 1405.) do zaljubljenickih monografskih istrazivanja Andre Jutronica i vrijednih izdanja Brackog zbornika, te obilja inih edicija. Zainteresirane narocito Crkva na Bracu upucujemo na dvije izvrsne knjige, dragocjene za upoznavanje Braca: "Povijest otoka Braca", Dasen Vrsalovic, 1968. i "Brae - vodic po otoku", Petar Simunovic, 1987. Brae pripada Hvarskoj biskupiji (sjediste joj je u Hvaru), u kojoj su jos Hvar i Vis te KRUH. Brae zacijelo nije zitnica, ali Bracani nastavljaju svoj kamen pretvarati u kruh, vise manjih otoka. Stoga se naziva i Hvarsko-Bracko-Viska, a zvala se i Otocka biskupija. a sum svog mora i borja u sustanje klasja s krusnih polja. Svojim su kamenom, ali i svojim marom Osnovana je 1145.-47., te je nedavno proslavila svoju 850. Obljetnicu. Njezin sadasnji ordinarij i klesarskim umijecem, ugradili Brae na sve strane svijeta. A u potrazi za kruhom bracki su mons. Slobodan Stambuk, 55. od ustanovljenja, roden je 1941. u Selcima na Bracu, gdje je i iseljenici prosirili Brae na sve meridijane, od obiju Amerika do daleke Australije, osobito u zareden za svecenika 1966., a za biskupa imenovan 1989. i zareden u Hvaru 30. travnja te godine. velikom plimnom valu seobe pocetkom XX. stoljeca, kada ih je izdala loza i mnogi su ostali kao Brae je jedan od tri dekanata ove biskupije, dekan je don Jaksa Rubinic, zupnik u riba na suhom. Tada se rekordni broj stanovnika (24.398 - 1900.) na Bracu prepolovio, a danas Nereziscima. Bracki dekanat ima 23 zupe i 12 zupnika (od cega jedan dominikanac i jedan stagnira na oko 13.000. Sredstva za zivot vrijedni Bracani ostvaruju: poljoprivredom (ulje, vino, franjevac), te jos 5 umirovljenih svecenika i 5 svecenika-redovnika. voce, povrce) i stocarstvom (cijenjeni bracki sir i janjetina), kamenarstvom (na otoku i izvan Zastitnik mu je sv. Juraj mucenik, ciji se lik od starine nalazi u brackom grbu. Vrijedno njega, blizu i daleko) i ribarstvom, turistickim ugostiteljstvom..., a u zadnje vrijeme mnogi se je spomenuti i svetog Vida, o cijem se blagdanu (15. svibnja) Bracni rado susrecu na njegovoj i okrecu razlicitim oblicima male privrede. njihovoj Vidovoj gori. VODA. lako ga i danas znaju pogadati nemile suse. Brae ipak vise nije ovisnik o jutarnjoj U cak osam brackih zupa blagotvorno djeluju i redovnice (casne sestre), i to: Kceri rosi i gustirnama, kao nekoc kad je u takvim prilikama voda bila skupocjenija od vina. Istina, ni Bozje Ljubavi (Milna, Postira, Supetar), Milosrdnice sv. Vinka Paulskog (Selca i Supetar), sada ne teku potoci niz njegove klance, ali teku uz Brae, cak i kroz Brae, od uvale Trstene na sve Sluzavke Malog Isusa (Pucisca i Sutivan), Dominikanke (Bol), Sluzbenice Milosrda - "Ancele" strane, do brackih domova i poljoprivrednih povrsina. A ni tu se ne zaustavljaju. Cetina, kcerka (Nerezisca). Svoju ljubav prema Bogu i bliznjemu vjerno svjedoce brojnim aktivnostima, posebno Dinare, od davnina je zaljubljeno gledala prema Bracu, i kad ga se napokon domogla, obujmila brigom za odrzavanje crkava, crkvenog pjevanja i vjeronauka..., a u sest od devet kuca njeguju ga je zagrljajem svojih rukavaca, te ga ucinila vodonosnim i preko njega se, utrostrucivsi svoju starije i nemocne osobe. duljinu, razlila i susjednim otocima. Naselja PUTOVI. Brae dans ispresjecaju dobre asfaltirane eeste koje, ponajprije, spajaju njegove ljude i naselja i omogucavaju da citavi otok postane kao jedno selo. Ipak, svi putovi Brae geografski prometno, administrativno, gospodarski... i u svakom drugom pogledu bracki vode i k moru koje, poput maternicne plodne vode, ljubomorno zatvara Brae i odvaja ga izrazito gravitira Splitu: na crkvenom planu, u sklopu Hvarske Biskupije pripada Splitskoj od svijeta, ali ga u isto vrijeme s njim i spaja, cini ga susjedom Splita i Makarske (trajektne veze metropoliji (crkvenoj pokrajini), na drzavno - upravnom Zupaniji splitsko-dalmatinskoj, vise puta dnevno), takoder Dugog Rata i Omisa i skoja-blizanca Hvara..., cak i Italije, jednostavno Jednostavno, moglo bi se reel da je Brae prekomorsko predgrade Splita, Split glavni grad Braca. more je magistralna cesta Braca, koja njegove ljude vec stoljecima cini gradanima svijeta. U Ta satelitska upucenost Braca na blizi Split zacijelo je odlucujuci razlog da se na Bracu , za novije vrijeme Brae se preko svoje zracne luke priblizio Zagrebu i svijetu, a zrakoplovnim carter- razliku od vecine ostalih jadranskih otoka, nije nikada razvio glavni grad. Uz Supetar, koji je tek linijama u Ijetnoj sezoni izravno je povezan s mnogim gradovima Europe. nedavno dobio formalni status Grada, na Bracu je jos 7 opcina: Bol, Milna, Nerezisca, Postira, PALACE ISPOMENICI - bogatstvo su Braca kakvim se mnoga znatno veca podrucja Pucisca, Selca i Sutivan.Ta i ostala Bracka naselja relativno su mala, ali gotovo sva imaju ne mogu podiciti. Prilozi u ovoj knjizici otkrivaju vam tek djelic i nagovjestaj toga blaga. Gradili fizionomiju gradica (oblikovanu uglavnom u drugoj polovici XIX. St.), i po urbanistickom izgledu, su na Bracu svoje bogomolje, nastambe i palace, kastele i utvrde... stari Iliri, Grci i Rimljani, i po uredenosti ulica i trgova, i po socijalnoj strukturi te stilu zivota i nacinu ophodenja stanovnika. hrvatski Neretljanji, Mlecani i Austrijanci, benediktinei i glagoljasi, knezovi, plemici i pucani... Benediktinci, oci europske kulture, svojim su dubokim svetim brazdama kultivirali i "Kontinent u malom" Brae. Svjedoce nam o tome ne samo Povaljska listina ("krstenica Braca") i prag Radonjin, nego Doista je tesko o Bracugovoriti a ne sjetiti se zavicajne ode Vladimira Nazora, dobro i u svekoliku bracku povjest upisano njihovo geslo: Ora et labora - moh i radi! Citamo ga u znane ne samo Bracanima, s onim famoznim refrenom "OTOCE BEZ ... povijesti, kruha, vode, velicanstvenoj krunici brackih gomila, spomenicima znacajnijim od piramida. Jer, piramide su putova, palaca i spomenika, junaka i pjesnika, loze i masline...". Naravno sjor Vlado se pri tom gradili robovi pod fijukom biceva, a gomile su stvarali vrijedni Bracani u prometejskoj odlucnosti izdasno posluzio pjesnickom slobodom i stilistickim kontrastom, kako bi odmah potom mogao sam da iz kamenjara iscijede kapi zivota. Ali, posto u toj zilavoj borbi nikada nisu zaboravljali da sebe opozivati. A od 1940., kada je on to pisao, vrijeme ga je dodatno u mnogocemu demantiralo. covjek ne zivi samo o kruhu, Bracani su, i to iz pokoljenja u pokoljenje, svoj otok obiljezili Kaze se za Brae da je kontinent u malom. Iz vise razloga. Ne tek zato sto je sa svojom svjetionicima vjere i duha. Mislimo na brojne starokrscanske bazilike i na jos brojnije, uglavnom povrsinom od 394,68 km najprostraniji otok Dalmacije, a sa svojim vrhuncem Vidove gore (778 po vrhuncima postavljene, starohrvatske crkvice. Te "minijaturne bazilike" i "predromanicke m), s kojeg nad otokom i okolnim morima opet bdije veliki kriz, najvisi vrh jadranskog otocja. katedrale" dragocjeni su bracki biseri, a vrijednost im podcrtava podatak da ih je na Bracu oko Nego jos vise zato sto raznovrsnoscu svoje reljefnosti u tri globalne razine podsjeca na umanjeni 30% svih sacuvanih u Dalmaciji. Spomenimo uz to i bracke monaske eremitaze, samostane preslik kontinenta. A mozda ponajvise stoga sto se Brae bas po spomenutim Nazorovim glagoljasa i picokara, poimenice jedinstvenu pustinju Blaca i Zmajevu spilju. kategorijama, i jos po mnogima, nezadrzivo protegao na Kontinent i prosirio po kondnentima. Bogatu tradiciju sakralnog graditeljstva na ovom prostoru zaokruzuju u divni trolist POVIJEST (i pretpovijest) otoka Braca, ne samo da je dubokim i neizbrisivim tragovima monumentalne i bogato ukrasene zupske (i ostale) crkve sa skladnim zvonicima (kampanelima). d : ^' -^-^^-^ koje se uglavnom vrlo revno odrzavaju i obnavljaju. Doista mozemo reci da se Brae, kako povijesno-arheoloski tako i po suvremenim kapacitetima bogosluznih prostora, odlikuje velikom gustocom sakralnosti. LOZA IMASLINA. Moze li se Brae bez njih uopce zamisliti ili njegov pejzaz naslikati? Pa ako i nisu vise ono sto su nekad bile, Bracani ih se ne mogu i nikad nece odreci. Cak se ni B L A CA misa bez njih ne moze reci. JUNACIIPJESNICL Zar smo o ikome drugom do sada i govorih? Zar je netko drugi na ovom kamenu i mogao opstati, trajati, stvarati i kultivirati? I sve sto ovdje vidite, sva ova divna pjesma u kamenu koju zovemo Brae, nije li sve to Bozje i njihovo djelo. Dok u Ijepoti ovoj Zupa Uznesenja BDM uzivate, Njemu i njima hvalu dajte! Dostojno je i pravedno. Don Stanko Jercic Pustinju Blaca su utemeljili poljicki glagoljasi bje- zeci pred Turcima oko 1550. godine i nastanili su se u spilji KAKO U JEDNOM DANU Ljubitovica. Nereziski zupnik Juraj Drivodilic darovao im je zemljiste ispravom od 23. sije- OSOBNIM AUTOMOBILOM cnja 1588. godine. Hvarski biskup Petar Cedulin Kanonski je priznao status ove svecenicke PREGLEDATI OTOK BRAG? zajednice 20. lipnja 1590. Zivjeli su po vlastitim uredbama sto ih je biskup potvrdio. Iz Splita u 6.15 doci u Supetar u 7.15 sati. Uzeti pravac Nerezisca (pogledati z. crkvu i crkvicu sv. Petra s borom na krovu apside); zatim voznja na Vidovu goru (pogled na Bol, Zlatni rat). S vremenom se ova S Vidove gore povratak na glavnu cestu i produziti pravcem Praznica, G. Humac i Bol zajednica uzdigla do zamjerne (pogledad DOMINIKANSKI SAMOSTAN i muzej). U 10 sati predah. ekonomske razine, osobito za Oko 10.30 iz Bola povratak na raskrizje kod G. Humca, uzeti pravac Selca. U Selcima upravljanja svecenika Ivana pogledati zupnu crkvu, spomenike S. Radicu, Tolstoju, Genscheru, Papi Ivanu Pavlu II. U Nemcica (1772 - 1800). Imali su obliznjem Sumartinu otici u zupnu crkvu i samostanski muzej. cak dva vlastita velika broda. Zatim povratak na zaobilaznicu u Selca i obici staro sjediste BENEDIKTINSKE Sami su obnovili sve poslije stra- OPATIJE - Povlja (Povaljski prag, starokrscanske lokalitete). Oko 13 sati napustiti Povlja i hovitog pozara koji im je 1724. povratkom preko Selaca, Praznica doci u Pucisca (zupna crkva, Povaljska hstina, kastili...). bio mnogo toga unistio, a tako Zatim uzeti pravac Postira. 4km pred Postirima starokrscanski lokalitet sv. Lovre i der sami otkupljuju sva dobra plaza Lovrecina. U Postirima posjetiti zupnu crkvu i uz nju ostatke starokrscanske crkve i pustinje sto im je mletacka vlast samostana sv. Ivana. stavila na drazbu. UkoUko ne uspijete odrzati zacrtani tempo posjeta i ne mozete dalje, onda se uputite u pravcu U pravnom pogledu Supetra i vratite odakle ste doslU Ostali dio planiranog puta obaviti cete drugom zgodom. Blaca su pripadala nereziskoj Oko 15.30 sati krenuti preko Splitske u najstarije mjesto Skrip (zupna crkva, BRACKI zupi pa se u nereziskoj crkvi MUZEJ, tvrdava CERINEO, crkvica sv. Duha, pogled na Dol crkvicu sv. Mihovil). Crkva - ulaz nalazi njihov grob s natpisom i Oko 16.30 sati uskom cestom voziti u pravcu Nerezisca preko D. Humca, Dracevice, godinom 1637. Samostalna Lozisca, Bobovisca do Milne (zupna crkva). kapelanija za okolne zaseoke U 17.30 sati povratkom preko Lozisca svratiti u Sutivan i preko Miraca natrag u Supetar (Obrsje, Dragovode, Smrka) (zupna crkva, mozaik, muzej, Mauzolej). Zupni ured Blaca, 21423 Nerezisca osnovana je u Blacima 1855. U 19.30 sati trajektom za Split. Tel/fax: 021/637-119, 631-329 godine i upravitelj pustinje ime- c x> novan je samostalnim dusobri- Za potrebne informacije ili narudzbe obratite Pozeljno je da posje- znikom. Danas opet pravno pri se na tel. 021/637-004 ili mobitel 099/470-764. tite sve napustene i devastirane pada nereziskoj zupi. samostane, a to su: Dutic, Ukoliko zelite vise znati o Blacima, nabavite Draceva luka, Silvio (Dubrav- Upravitelj Nikola knjigu Jurja Batelja: "Svecenicka pustinja Blaca" u cic), Zmajeva spilja i Stipancic! Milicevic Stariji (1869. -1923.) u zupnom muzeju - Supetar! vlastitoj tiskari u Blacima tiska tri Od Murvice do knjige. U pustinji je djelovala Zmajeve spilje treba pjesaciti pucka skola. Posljednji upravi najmanje 40 minuta. Kako doci do telj, dr. Nikola Milicevic Mladi (1923. - 1963.), bio je astronom (Vidislr. 31.) Zmajeve spilje svjetskog glasa. U pustinji se nalazi zbirka oruzja, teleskop, brojne slike po sobama, biblioteka i ostali vrijedni pre- Uputite se u pravcu mjesta Bol. Na raskrizju dmeti. pred Bolom vozite desno u smjeru Zlatni rat, Murvica. Kad dodete u mjesto Murvica, zamolite prvog namjer- Crkva Uznesenja BDM nika da vam pokaze put i pravac prema Zmajevoj spilji! sagradena je 1588., prosirena 1614., obnovljena 1715. i 1757., a danasnji je oblik iz 1891. Ima tri oltara. Orgulje su majstora Ettorea Del Chiara iz 1884. go dine. Kako doci do pustinje Blaca Osobnim automobilom voziti od Supetra preko Nerezisca i doci do oznake Vidova gora. Skrenuti desno u pravcu VIDOVA GORA i uskim asfaltiranim putem voziti cca 300 m do oznake BLACA, gdje se skrece desno makadamskom cestom (6 km) do prosirenja iznad napustenog mjesta DRAGO VODA. Tu se ostavlja automobil i krece uz selo Dragovodu poljskim vijugavim puteljkom do pustinje BLACA (20 do 30 min hoda!). Oltar desno BLACAMA POSVETITE CITAVDAN od ulaza - nekoc Pustinja je otvorena svakoga dana osim Misa u Blacima je jedanput godisnje, za relikvije ponedjeljka od 8 do 19 sati. i to subota poslije Velike Gospe BOBOVISCA Zupa svetog Jurja Bobovisca su maleno naselje smjesteno u prisoju obliznjih brda, oko 800 m dale ko od mora, na zapadnom dijelu Braca. Nastalo je od nereziskih pastira u XVI. st. Kad je stanov- nistvo naraslo, godine 1620., Za jedno s naseljem Milnom odje- Ijuje se od nereziske zupe. U pocetku je zupna Podaci o zupnoj crkvi Zupna kuca crkva za Bobovisca i Milnu bila ona sv. Martina na istoimenom brdu. Godine 1646. sedamdeset Boboviscani su poceli graditi svoju zupnu crkvu njoj je kameni reljef koji obitelji Milne i Bobovisca su se sv. Jurja 1656. g. Dovrsili su je 1696. g. To je bila mala, prikazuje Majku Bozju s slozili da im bude zupna crkva sv. ali lijepa barokna crkva sa zvonikom na preslicu. djetetom Isusom u narucju i sv. Marije u Milni. Koncem XIX. st. ova je crkva postala veoma trosna, tako Martina na konju, koji svojim Bobovisca postaju da su je Boboviscani porusili do temelja i 1914. sagradili macem sijece plast i daje ga samostalna zupa zajedno s novu. Od stare barokne crkve ostala je lijepa rozeta, koja siromahu. Ovaj reljef se pripisuje Loziscima 1750. godine. Lozisca je ugradena u procelju nove. skoh Nikole Firentinca iz XV. st. postaju samostalna zupa 1909. Sacuvani su stari oltari, krizevi i neki predmeti, U mjestu je i lijepa Stanovnici ovog naselja te nekoliko baroknih pala. Nova crkva sagradena je u crkvica GOSPE OD ZDRA- bavili su se poljoprivredom i obliku kriza. Vrlo je prostrana i lijepa. Ima tri oltara. VLJA sagradena 1890. g. Na stocarstvom. Najvise stanovnika Uz crkvu je i zvonik. Glavni patron zupe je sv. Juraj groblju je malena kapela sv. bilo je 1900. g., preko 600. Danas mucenik, koji se slavi 23. travnja. Nikole i vrlo lijepi mauzolej ovo selo broji samo 16 stalnih obitelji Gligo sagraden 1898. g. stanovnika. U zupnoj crkvi sv. Jurja dvije su oltarne pale koje su bile Postoji i mjesto Bobo Ostale crkvice visca na moru, koje je nastalo kao Zupna crkva u staroj zupnoj crkvi. Pieta sa sv. Jurjom i Ivanom Krstiteljem, rad luka Bobovisca i Lozisca. Na Palmine skole, i Gospe od moru je oko trideset stalnih sta Na obliznjem brdu je crkvica SV.MARTINA Karmela nad dusama od cistili- novnika. Ovo naselje na moru koja pripada ranoromanicnom stilu iz XII. - XIII. st. U sta, venecijanski rad iz XVIII. st. bavi se turizmom i ima svoju per- spektivu u toj gospodarskoj Zupni ured - Bobovisca, 21404 Lozisca grani. Tel: 021/636-044 Raspored misa: zimi i Ijeti -10.30 C Z^ 9 Muzej dominikanskog samostana Spomenuto je da u Osnutak sklopu samostanskog zdanja postoji i muzej. zupe U njemu je zbirka podmorske arheologije, numi- zmaticka zbirka, misno ruho i liturgijski predmeti. Kako je Bol po svojim Tu je i zanimljiva zbirka prirodnim datostima bio miljenik malih predmeta iz spilje neba, tako je i po svojoj religioz- Kopacina, starih nekoliko tisuca noj psihostrukturi raznolik i godina, zatim pinakoteka s vec osebujan. spomenutom Tintorettovom sli- kom, vrlo vrijedne inkunabule i Da je krscanstvo u stari dokumenti. Bolu prisutno jos u ranim sto ljecima, ocevidno je i po otkrive- nim ostacima crkve sv. Ivana Krstitelja. Postoji, naime, zdanje ispod danasnje crkvice koje seze u VI. stoljece - s freskama. Na Dominikanski samostan Glavici, u sklopu sadasnjeg dominikanskog samostana, nalazi gdje ce oni sagraditi svoj samostan i crkvu sv. Marije se "Biskupija" gdje je odsjedao Milosne, sto su i ucinili. Vrijedi spomenuti glavnu hvarski biskup kad bi boravio na oltarsku palu u crkvi, koju je 1563. izradio mletacki slikar Bracu. U njoj je godine 1184. Zupna crkva Procelje zupne crkve Jacopo Tintoretto. Sada se cuva u dominikanskom nastala najstarija cirilicom napi- muzeju za koji je preureden dio samostana. U muzeju sana hstina, zemljoknjizna ispra- je i starohrvatski pleter na zabatu iz IX. stoljeca kao i va, zvana "Povaljska hstina" koja se sada cuva u zupnom uredu u Zupni ured Bol, 21420 Bol murvicki glagoljski misal iz 1483. godine. U samostanskoj Zupna crkva (barem Tel/fax: 021/635-263 crkvi je hrvatski barokni slikar Tripo Kokolja (1661. - gledajuci procelje) baroknog je Puciscima. 1713.) pod korom crkve oslikao slike dominikanskih stila. Zapocela ju je graditi Bracki knez Petar Samostan Dominikanaca, 21420 Bol svetaca, a sredisnja slika prikazuje sv. Dominika. obitelj Vuzic (Vusio) uz Zacharija izdao je 10. X. 1475. Tel: 021/635-132; 635-533 sudjelovanje obitelji Andreis i darovnicu kojom je dominikan- Samostan Dominikanki, 21420 Bol Bol je 1462. dobio vlastitu zupu, a maticne drugih pojedinaca. Odmah je cima darovao poluotok Glavicu, Tel: 021/635-132 knjige se vode od 1603. posvecena Gospi od Karmela. Najprije je sagradena danasnja kapela, zatim se 1690. nastavlja gradnja sjevernog i juznog zida, da bi se gradnja po- novo nastavila tek 1786. g. a do- D OL vrsenaje 1787. godine. Godine 1788. biskup Stratico dopustio je u ovoj crkvi obavljanje nekih poboznosti: Zupa Ociscenja B. D. Marije kriznog puta, 40-satnog klanja- nja, devetnice za Bozic ujutro s matutinom. Kako je mjesto raslo, Dva kilometra sjeverno tako se i ova crkva sve vise upo- od Postira smjestilo se naselje sa trebljavala u liturgiji, da bi sezde- 135 stanovnika. setih godina ovog stoljeca postala zupna crkva (umjesto samostan- Vec i ime Dol govori o ske crkve). njegovu smjestaju u zaklonjenoj dubokoj dolini medu brdima. Iznad ulaznih vrata na procelju je andeo s Veronikinim Ovo naselje spominje rupcem. se prvi put godine 1137. i 1345. u Taj motiv je ranijeg agrarnim ugovorima izmedu datuma od ove crkve, a slican splitske nadbiskupije i Doljana, motiv postoji u Zmajevoj spilji. a u svezi obrade poljoprivrednog zemljista u Postirima. crkvica sv. Antuna Padovanskog Dol je od samog svog postanka bio i ostao hrvatsko Crkvice na naselje, o cemu nam svjedoce i starohrvatske crkvice na okol podrucju zupe nim vrhuncima kao zastitnici i cuvari ove zupe. Medu njima se pose bno istice crkvica sv. Mihovila na Na podrucju zupe Bol nekoliko je crkvica. Miholju ratu (po kojoj je ovaj Nazalost ne zna se vrijeme kada su sagradene, ali predio i dobio ime) iz IX./X. zasigurno najkasnije u XVIII. stoljecu. Crkvica sv. stoljeca. Josipa u Podbarju ("Podbrde") je ponajveca od svih. Zatim, crkvica sv. Pavla na Zlatnom ratu, koja je Vrata crkvice su od nedavno obnovljena, i crkvica sv. Antuna Padovanskog rimskog sarkofaga, iznad kojih je na Lozi, koja je obnovljena 1987. uz novcanu pomoc s radikalno slozenim stijenama crkvica sv. Ivana Krstitelja Nicka Barhanovica koji zivi u inozemstvu. Zupna crkva polukruzna lunet. Oko crkvice su i grobovi koji izgledom i nacinom SVETE MISE: U Bolu nedjeljom i blagdanima: u zupnoj crkvi u9i 19 sati ukopavanja svojih mrtvih u samostanskoj crkvi u 10 sati pripadaju starohrvatskim grobo- vima IX. - XI. stoljeca. Samostanski muzej je za vrijeme turisticke sezone Stovanje sv. Mihovila otvoren svakog dana Zupni ured - Dol, 21410 Postira pokazuje daje ono mnogo starije odlO do 12 iod 17 do 20 sati ilipo dogovoru Tel: 021/632-700, mob: 098/286-785 od zupske crkve, koja je tek kasnije sagradena. Do ove crkvice se hodocasnicki ide na Veliki petak u jutarnjim satima, te se prolazi uz crkvicu sv. Petra i sv. Vida. DONJI Na drugom brdu je porusena crkvica sv. Vida, koji je i na ovim prostorima, za razliku od Vidove gore, imao svoje stovatelje. Ova crkvica je H U M AC skoro sasvim razrusena. Postoje samo njeni temelji. Uz stari put koji vodi iz Nerezisca u Praznice jos je stara Zupa sv. Fabijana i Sebastijana sv. Petar (najstarije zvono na Bracu XPV. st.) crkvica sv. Barbare (XL st.) - sredisnja tocka otoka. Crkvica sv. Petra je Crkva je sagradena 1866. - 1886. godine, a sasvim blizu mjesta, s malim obnovljena je prvi put 12. rujna 1957. godine. Posvetio Donji Humac spada zvonikom na kojemu je najstarije ju je tada biskup Mihovil Pusic. medu najstarija naselja na otoku Bracu. Okolno je podrucje bilo zvono na otoku s natpisom: Osim glavnog oltara, u crkvi su jos dva: Blazene naseljeno u pretpovijesti, spilja "Magister Michael me fecit". Djevice Marije i Srca Isusova. Ovo je bila nekada zupna crkva, Kopacina, sjeverno od mjesta i u Znacajnu pozornost u crkvi privlaci i barokno a potjece iz XIV. stoljeca. rimsko doba, lokalitet oko crkve raspelo koje je u vjernika poznatije pod nazivom sv. Ilije na zapadu i sv. Jadre - Cestom prema Postiri DOLSKI SKRST. Andrije na istoku. Ime Humac ma, s desne ruke, crkvica je sv. spominje se tek 1375. Roka kojoj zupljani posebno hodocaste na dan ovoga sveca, 16. kolovoza. Tada se okupe na slavljenje Euharistije u 6 sati Crkve ujutro. Na groblju, koje je udaljeno od naselja 500 metara, crkvica je sv. Ivana. Zupna crkva sv. Zupna crkva posvecena Zupna crkva Fabijana i Sebastijana (natpis na je OCISCENJU BLAZENE njenom starom oltaru imao je DJEVICE MARIJE, cija se godinu 1175.). Do danas je ocu- svetkovina posebno svecano slavi van romanicki svod zupne crkve 2. veljace. koji je dogradivan pocetkom Uz navedeni glavni XIV. St., a danasnji oblik je zupni blagdan, u zupi se jos dobila 1875. godine. Ima kame posebno svetkuje blagdan Srea ni oltar i dva pokrajna oltara. Isusova. sv. Barbara Jedina sacuvana srednjovje- kovna slika na Bracu, a medu RASPORED MISA: Zupni ured - Donji Humac, 21423 Nerezisca najstarijima u juznoj Hrvatskoj, jest freska iz kraja XIII. stoljeca Nedjeljom u 8,30 sati; radnim danom u 18 sati Tel/fax: 021/637-119 Crkva na groblju Procesija sv. Ane ispred zupne crkve u humcanskoj zupnoj crkvi. ostaci rimskog mauzoleja (4,40 x 3,50 m) od cijeg je gradevine. Prikazuje Krista, Bogorodicu i tesanog kamena sagradena sama crkva. sv. Ivana Krstitelja, a objekt je Crkva sv. Kriza, kod Crkva sv. Luke, sjeverno od Donjeg Humca cascenja brackih vjernika tije- zupne crkve, iz XIV./XV. prema Supetru, pripada ranoromanickim crkvicama na kom stoljeca, o cemu svjedoci stoljeca, a sagradila je obitelj otoku (XI./XII.) oko 250 zavjetnih darova. Zahva- Zuanic. Ijujuci neprekinutom stovanju Crkva sv. Jadre, s urusenim krovom, uz cestu, Bogorodice, ova se slika ocuvala, koja vodi iz Nerezisca prema Supetru s lijeve strane, Crkva Gospe Karmel- a hvarski biskup Ivan de Andreis podignuta je u srednjem vijeku na ostacima rimske ske na mjesnom groblju. zabranio je pod prijetnjom izopcenja 1673. da se ubuduce nista ne smije dirati u spomenutu RASPORED MISA: sliku. Crkva ima orgulje gradite lja France Dazzija iz 1775. godi Nedjeljom u 9,45 sati, ne. Godine 1744. trogirski proto- radnim danom, ponedjeljkom i cetvrtkom, u 18 sati Ijeti, majstor Ignacije Macanovic zimi ranije. gradi zvonik na jugoistocnom Na Uskrsni ponedjeljak u procesiji nam dolaze Nereziscani kutu crkve. "Na radovanje Gospi". Posebno se slavi sv. Ana, 26. srpnja, Crkva sv. Ilije, zapa- kada se odrzava i blagoslov cestovnih vozila. dno od mjesta, potjece vjeroja- Crkva u Donjem Humcu je i zavjetno Marijansko svetiste tno iz X. stoljeca. Kod crkve su crkvica sv. Fabijana za otok Brae. rTfi^