Crkva u Istri. Osobe, mjesta i drugi podaci Porečke i Pulske biskupije. Stanje 1. siječnja 1991. godine. II. popunjeno izdanje

112 Pages·1991·76.9 MB·Croatian

by  IKD "Juraj Dobrila" - Biskupski ordinarijat Poreč

C R K VA U
a I S T RI
C
-4

u
C R K VA U
Uredili: Marijan Bartolic
Ivan grab
Suradnici: Dragan Domsic
Antun Hek
I S T RI
Antun Merlid
Kartografska obrada: Dragan Domsic
OSOBE, MJESTA I DRUGI PODACI
PORECKE I PULSKE BISKUPIJE
(stanje 1. sijecnja 1991. godine)
II. popunjeno izdanje
Izdaju: Istarsko knjizevno drustvo "Juraj Dobrila"
i Biskupski ordinarijat, Porec
Odgovara: Marijan Bartolic, J. Dobrile 3,51440 POREC
Naklada: 1000 primjeraka
Tisak: IKD "Juraj DobrUa", Pazin
IKD "JURAJ DOBRILA"
BISKUPSKI ORDINARIJAT POREC
PAZIN 1991

UVODNA RIJEC BISKUPA K PRVOM IZDANJU
Pozdravljam konacno ostvarcnje dugogodisnje zamisli i objavljivanje
sematizma "Crkva u Istri".
Ovoje prvi poslijeratni pokusaj prikaza kako je Crkva na nasem malom
poluotoku nastojala - da se koncilski izrazim - svoje strukture i poslanje
utkati u konkretnom vremenu (CCE), prenositipologvjere krozstoljeca (IS) i
pratiti povjerene duse prema nebeskoj domovini (POE, 2). Povijest Crkve
kao zajednice vjere nije drugo nego Kristova stalna prisutnost u nasem hodu
kroz vrijeme prema Isusovoj izreci: "Gdje su dvojica ili trojica sabrana u
moje ime, tu sam ija medu njima" (Mt. 18,20).
Taj Kristov bod kroz povijest nase Istre ostavio je vidljive tragove u
crkvenom ustrojstvu, utkao se u zivot vjernika i povijesna zbivanja. Tomu
svjedoci klesana, pisana i tiskana rijec u gradi koja se cuva u nasim
arhivima, bibliotekama i sakristijama kao i u sakralnim gradevinama i
umjetninama. O tim tragovima koje namje ostavila duga proslost govori ova
knjiga. Ona ujedno snima konkretno stanje danasnje Crkve obzirom na
osobe, sluzbe i vjernicke pripadnosti pojedinim zupama i kapelanijama koje
su ujedinjene u dekanate, a dekanati tvore porecku i pulsku biskupiju s
biskupom na celu.
Citatelju ce ova knjiga pokazati koliko je vjera mnogo znacila kroz
vjekove, koliko znaci danas nama i da se pripadnici ove vjekovne zajednice -
Crkve-mogu njome diciti.
Svi koji smo u toj zajednici jednaki smo u odnosu na dostojanstvo i
izgradnju Kristova Tijela - Crkve, a svatko prema svom polozaju i sluzbi
(CZ, kan. 208). Ovo bogatstvo podataka, marljivo i pozrtvovno sakupljeno,
potice nas sve i svakoga posebno da - prema svojem polozaju - cuvamo i
razvijamo ono sto smo bastinili od proslosti.
Knjigu toplo preporucam svim dobronamjernim citateljima da se njome
sluze, da prosire svoje znanje u vezi s nasom crkvenom prosloscu koja je
nazalostpovrsnopoznataiponekadkrivoprikazana.
Odajem priznanje i zahvalnost svima koji su ulozili ne maleni trud i
nesebicno irtvovali vrijeme za ovajpothvat.
BogVas sveblagoslovio!
U Porecu, naBogojavljenje 1987.
+ AntunBogetic
' biskup porecki i pulski
7
PREDGOVOR UREDNISTVA preuzetisuizOpcegsematizma Katolicke Crkve u Jugoslaviji1974.
lakosmo posvetiliposebnu paznju uredenju personalnog dijela sadasnjeg
Tijekom godina, a narocito nakon crkvenog ujedinjenja lirvatskog dijela trenutka (1. sijecnja 1987) i nedavne proslosti, znamo da ce se ipak otkriti
Istre sjednim biskupom na celu, osjecala se sve veca potreba objelodanjenja koji nedostatak iU netocnost uslijed ratnib i poratnib dogadaja. Stoga,
ovog djela koje smo nazvali: "Crkva u Istri - Osobe, mjesta i drugi podaci molimo dobronamjerne citatelje ikorisnike ove knjige da te i druge propuste
Porecke iPulske biskupije". Uzevsi u obzir Opci sematizam Katolicke Crkve signaliziraju urednistvu.
u Jugoslaviji 1974. gdje je kratko prikazano faktografsko stanje u
Ova je knjiga plod dobrovoljnog rada i zalaganja clanova urednistva uz
Porecko-pulskoj biskupiji s Pazinskom aposlolskom administraturom, ovo je
podrsku gospodina Ordinarija i suradnju subrace sa terena. Duzni smo na
prvi opsirniji pokusaj snimanja stanja sto je kroz stoljeca ostavio na
kraju svima zabvaliti, a narocito dr. Dragutinu Nezicu, biskupu umirovini, za
skucenim prostorima istarskog poluotoka simbolican grozd od 6 biskupija -
savjeteistrucneprimjedbe.
porecke, pulske, picanske, novigradske, koparske i trscanske. Tajje mozaik
' UREDNICI
istarskih biskupija dijelila kroz dugi niz stoljeca drzavna austrijsko-mletacka
granica koja je zadavala nekad vece nekad manje, nckad nesavladive
prepreke za njihovu crkvenost i upravljanje. U sjeni politickih svjetovnih
UZ NOVO IZDANJE " CRKVA UISTRT
zbivanja odigralisu se i raznipomacigranica biskupija: neke su bile ukinute,
druge preinacene. Izmedu dva svjetska rata u Istri su djelovale porecka i
pulska te koparska i trscanska biskupija, a njima su upravljala dva biskupa Citateljima i korisnicima pruzamo novo, ispravljeno i u mnogocemu
sa sjedistem u Poredu odnosno u Trstu. Spomenute su biskupije prilicno popunjeno izdanje "Crkva u Istri". Ovo smo izdanje osvjeziU mnogim novim
iesto izdavale svoje "Status personalis et localis": zadnji porecko-pulski podacima iz inventara pojedinib crkava, naveli sve oltare, slike, kipove i
potjece iz 1942, a trscansko-koparski iz 1940. godine. Otada pa do danas drugo. Uveli smo iz dostupne strucne literature i opise pojedhiib umjetnickib
nastala je velika praznina koju zeli popuniti ova knjiga. Kroz ovo dugo i djela i dragocjenosti. Zahvalni smo svima koji su nam na razne nacine
bremenito razdoblje vise se puta isticala bilo u crkvenim bilo u laickim pomogli ostvariti ora zamisao. Rado smo uvazili razne prijedloge koje smo
krugovima najprije zelja, zatim sve veca potreba za ovakvom knjigom i usmeno i pismeno dobili. Nadamo se da smo korisno ulozili trud oko
podacima iz nase crkvene proslosti. Naime, Kristova se Crkva kroz svoj dugi sabiranja raznih podataka i zanimljivosti za pojedine crkve te da ce isti dobro
povijesni bod utkala u tkivo istarske povijesti obogativsije na svim poljima, doci svim korisnicima nase kulturno-crkvene bastine.
koje razne grane znanosti obraduju i proucavaju. Kolikogod nasa proslost
31. prosinca 1990.
bila burna i teska i opterecena raznim zbivanjima, ona nam - promatrana
UREDNICI
ocima vjere - pruza uvid u KTisto\'u prisutnost i Njegovprolaz tijekom gotovo
dva tisucljeca kroz ove krajeve natopljene krvlju, znojem, suzama i bijedom
uzkoji tracak mira, nade i blagostanja.
Priredivaci ove knjige ulo'ziU su mnogo truda da ona bude sto cjelovitija, V.I,. .
potpunija i bogatija podacima ilustracija crkvenib gradevina i umjetnina,
povijesnim spomenicima, statistkama i raznim kartama. Medutim, ona je i
izazovnada se po koja netocnost ispravi, po koje novo otkrice i saznanje
dopuni, po koji datum provjeri i ispravi. Priredivadi su svjesni da knjizijos
mnogo toga nedostaje, daje trebalo jos stosta provjeriti prije objavljivanja,
ali isticu da je to prvi pokusaj iznosenja proslosti i sadasnjosti nase
crkvenosti u jednoj cjelini. Razni povijesni podaci i datumi uzeti su iz
objavljene i arbivske grade ukoliko je bila pristupacna i ukoliko je bilo
vremena za njihovo provjeravanje. Redoslijed biskupa svib ranijib biskupija
8 9
SVETA STOLICA
SSj/^nrY JScotf HlPtK-H-U- fcil'S IVBtT 1B.{ J^OVf MB R.f M.. . R.' I- MIL A- . 0 t -"s^ 0 H M « NJEGOVASVETOST
PAPA IVAN PAVAO IL
'J»?.«iui lui sT"
ife. n ^ IU Ni? ^Akujiicrnconf uAlfiinm jJi^'P-'I'IIAIII'^'J'^
Ki.l 5'-"'•^ninAfiify'i. Jt^ttmiuL .V Aiii.iii.li L-|7t
BISKUP RIMA
= Kl» IC .\N Vulxlu-ir|'rfcl .<'W'l'"l"l ""''•1 •
Rf- - xiiuip Dq>d|n jJi uiiillil'lvr'J'^"]" NAMJESNIKISUSA KRISTA
• kijJvini.- Mil : - i H ' 1 1H HI M N. V •
NASUEDNIK PRVAKA APOSTOLA PETRA
• i . >r •.:»SoTlvnJor''"V \!<I;;HV'^w^-.M.-^'i^l.v.in I'lii
•^•;^v.i" uti - " HU.^^.^l^ lIMi'iiS M''"i H' 1 • VRHOVNISVECENIK SVEOPCE CRKVE
'•^HlMfC' Ul •> I !ir«»H'(.'lc|»0/7*"^'"AJ-ni!l..i;]Vl in.-llTK' riLT-.
' \ ..^ PATRIJARH ZAPADA
^, "i V vx-iiik nil PRIMASITALIJE
. . :.v„
-> .-.IJC ; XVI . liiA(i-mA!llll.l(;-l rtn<^,u .•••nf-.v;i>iA|> "'ril' I H 1 I V I H-"^^ I'W " 11 I'<. NADBISKUP I METROPOLITA RIMSKE CRKVENE
i vv- \ iirr(iAiii/",lL-f>i.'/"/ci Aiu.uM q'l >ol • '^'"^ PROVINCIJE
-Vl -V ;*E|| S rt |l»»i|.»lu-ii t-jMt'-.Mif POGLAVAR DRZAVEIGRADA VATIKANA
. • i* Xll
SLUGA SLUGU BOZJIH
• r! XtUli XLl ; lllli)-(itr"A i-lfl iilAUIl mi" • •
.A TCI • viit .< K-..'>>ri (fli C lMW''^'"'M"ir -v: rj IM|1 jiv (cliJiilc ^llfM^.< i^RIl^'K
KAROL WOJTYLA
«iv -V Mt .<
vui •• itill.v^/'•.•.^t orjrf. \{'c. •s\-cut
i .1 nilR-e"(it i^^on" f)f'L>.«> viiii.-Hu-Aui tricAtuiMf t i n -o
\I > 111 R-o.'i (Xrtiriiiiii'l'nl.viiti 111.111(1 .v.Lv|-ii,-i-u LVX"HIIII[I,'
"- V t 11 .->. llliil'Al.V JJAf fflAllfl'rrf AJ,tl. N-li X V.'.p. Mill • Roden 18. svibnja 1920. u Wadowicama, nadbiskupija Krakow -
Poljska. Zareden za svecenika 1. studenoga 1946. Posveden za biskupa 28.
rujna 1958. Proglasen kardinalom 26. lipnja 1967. Izabran za papu 16.
listopada 1978. Svecano ustolicen 22. listopada 1978.
Indeks Misala stoga je papa poslao Karlu Velikom. Na njemu pise: Geslo pontifikata:
InHystiia cultum sancti Mauri martyris (u Istri stovanje Sv. Maura
mu^nika) - mjesto toga teksta ozaaceno strelicom
TOTUS TUUS
RIMSKA KURIJA 6. ORGANI RIMSKE KURIJE KOJI NISU "DIKASTERIJI"
- Prefektura papinske kuce
1. DRZAVNO TAJNISTVO - Sluzba za papinska liturgijska slavlja
- Prva sekcija: sekcija za opce poslove
7. INSTITUCIJE KOJE SU POVEZANE SA SVETOM
- Druga sekcija: sekcija za odnose s drzavama
STOLICOMIKURIJOM
2. KONGREGACIJEIKOMISIJE
- Vatikanski tajni arhiv
- Vatikanska apostolska knjiznica
- Kongregacija za nauk vjere
- Razlicite akademije medu kojima je Papinska akademija znanosti
" za istocne Crkve
- Vatikanska tiskara "Folyglotta"
" za Sluzbu Bozju i Sakramente
- Vatikanska nakladnicka knjizara
za procese i proglasenja novili bla&nika i svetaca
- Osservatore Romano
" za biskupe
- Radio Vatikan
" za evangelizaciju naroda
- Vatikanski televizijski centar
- " za kler
- Papinska dobrociniteljska sluzba
za institute zivljenja posvecenog Bogu i zajednice apostolskog
- Centar za prevodenje
zivljenja
- Centralni ured za rad
" za katolicki odgoj
- Konzistorij
- Papinska komisija za Latinsku Ameriku
- Vijece kardinala predsjedavajucih dikasterija
" za ocuvanje umjetnicke i povijesne bastine
- Vijece kardinala za proucavanje organizacijskih i gospodarskih
3. SUDISTA pitanja Svete Stolice
- Institut za crkvene ustanove
- Apostolski penitencijarij - Tiskovni ured
- Vrliovno sudiste apostolske signature
- Sud rimske rote
APOSTOLSKA NUNCIJATURA U SFR JUGOSLAVIJI
4. PAPINSKA VIJECA
Apostolski pronuncij: Msgr. GABRIEL MONTALVO - naslovni nadb.
- Papinsko vijece za laike
Celene, r. u Bogoti (Kolumbija) 27.1.1930, zrd. za svecenika 18.1.1953;
- " " za obitelj
posv. za biskupa 30.6.1974; imenovan pronuncijem u SFRJ 12.6.1886.
- " " za pravdu i mir
- " [ "CorUnum" Tajnik: Msgr. ANTONIO LUCIBELLO, r. u Spezzano (Italija)
- " " za pastoral migranata i ljudi na putu 25.2.1942, zrd. 23.7.1966.
- " " za pastoral u sluzbi bolesnika Adresa: 11000 BEOGRAD, Svetog Save 24, tel. (Oil) 432-822
- " " za tumacenje zakonskih tekstova
- " " za meduvjerski dijalog
- " " za dijalog s onima koji ne vjeruju
- " " zakulturu BISKUPSKA KONFERENCIJA JUGOSLAVIJE
- " " za sredstva drustvenih komunikacija
Predsjednik: KUHARIC dr. FRANJO, kardinal, nadbiskup zagrebacki
Podpredsjednik: SUSTAR dr. ALOJZIJ, nadbiskup ljubljanski
5. UREDI
Tajnik: MILOVAN dr. VJEKOSLAV
- Apostolska komora Sjediste: 41000 ZAGREB, Kaptol 1, tel. [phone]
- Uprava dobrima Svete Stolice
- Prefektura za gospodarske poslove Svete Stolice
12 13
RIJECKA METROPOLIJA
RIJECKA CRKVENA POKRAJINA
Crkvena pokrajina jest ujedinjenje vise blizih mjesnili Crkava omedeno
na odredenom podrucju (kan. 431,1) s metropolitom na celu (kan. 435).
Rijecku crkvenu pokrajinu ili metropoliju osnovao je papa Pavao VI.
bulom "Na prijedlog zbora" (Coetu instante) od 27. srpnja 1969.
Sadinjavaju je rijecko-senjska nadbiskupija te krcka, porecka i pulska
biskupija. Pazinska apostolska administratura usla je u sastav Metropolije
tek svojim pripojenjem poreckoj biskupiji 1977. godine.
Sve su istarske biskupije s Rijekom do 1751. godine spadale pod
akvilejsku metropoliju ili patrijarhat. U razdoblju 1753-1818, biskupije i
dijelovi biskupija u mletackoj Istri pripadale su videmskoj ili udinskoj
metropoliji. Biskupije i dijelovi biskupija austrijske Istre spadali su od
1753. do 1788. godine pod goricku metropoliju; od 1788. do 1807. pod
ljubljansku metropoliju; od 1807. do 1830. bile su neposredno podlozne
FULA, bakrorez iz 1571. godine Svetoj Stolici. Porecka, pulska i koparska biskupija bile su od 1818. do
1830. u sastavu mletacke metropolije. God. 1830. sve su istarske biskupije:
porecka, pulska, koparska i trsdanska usle u sastav obnovljene goricke
metropolije i ostale do 1947. godine.
RIJECKO-SENJSKA NADBISKUPIJA
Nadbiskup-metropolita: TAMARUT dr. ANTON, r. u Novalji (otok
Pag) 1.12.1932, zrd. za svecenika 29.6.1957, posv. za biskupa u Sibeniku
16.3.1986, preuzeo sMbu u Rijeci 20.1.1988. Imenovan
nadbiskupom-metropolitom 5.1.1990. Ustohcen u Rijeci 13.1.1990.
Nadbiskup-metropolita umirovljenik: PAVLISlG msgr. JOSIP, r. u
Starom Pazinu 28.12.1914, zrd. za svecenika 2.4.1938, posv. za biskupa u
Pazinu 13.1.1952, imenovan nadbiskupom ordinarijem rijeckim 18.4.1974,
imenovan rijeckim meropolitom 27.7.1969. Umirovljen 5.1.1990.
Sjediste: 51000 RIJEKA; Slavic Vajnera 2, tel. [phone]
S U F R A G A N S KE B I S K U P I JE
KRCKA BISKUPIJA
POREC, bakrorez iz 1575. godine Biskup ordinarij: BOZANI(i msgr. JOSIP, r. u Rijeci 20.3.1949, zrd. za
svedenika 29.9.1975, posv. za biskupa u Krku 25.6.1989, ustolicen u Krku
14 26.11.1989.
15
P O R E C K A I P U L S KA
K-y^im? umirovljenik: ZAZINOVIC dr. K^\RIviELO, r. u Krku
iSivJek M.m P"'" " ^'^^ 23.4.1961,
B I S K U P I JA
Sjedigte: 51500 KRK, JNA 12, tel. [phone]
PORECKO-PULSKA BISKUPIJA
Povrsina: 2.839 km2.
Stanovnika: oko 192.726 (ili zaokruzeno oko 200.000).
Biskup ordinarij: BOGETIC msgr. ANTUN (vidi str 28) Katolika: oko 135.000.
Biskup umirovljenik: NEZIC dr. DRAGUTIN, r. u Plesivickoj D.
Rijeci (Jastrebarsko, Zagrebacka nadbiskupija) 28.1.1908, zrd. za POVIJESNI OSVRT
svecenika 7.9.1930, posv. za biskupa u Pazinu 23.7.1950. Do 28.4.1984 kao
biskup ordinarij upravljao poreckom i pulskom biskupijom. Umirovlien
Papa Pavao VI. trajno je ujedinio hrvatski dio Istre apostolskim
zivi u biskupijskom dvoru u Porecu.
pismom "Prvih godina XIX. stoljeca" (Prioribus saeculi) od 15. listopada
1977. godine. Spomenutom je bulom Pazinska apostolska administratura
usla u sastav Porecke biskupije koju je ranije bio sjedinio s pulskom papa
Leon XII. bulom "Mjesto blazenoga Petra" (Locum beati Petri) od 30.
lipnja 1828. godine. Apostolsko pismo Pavla VI. stupilo je na snagu 8.
sijecnja 1978. godine, a proslava crkveno-pravnog sjedinjenja odrzala se u
Eufrazijevoj bazilici u Porecu 8. i 9. travnja 1978. pod geslom "Istarska
Crkva jedna."
Racuna se da je Istra bila crkveno-administrativno uredena 524. godine
suglasnoscu pape Ivana I, bizantinskog cara Justina i italskog kralja
Teodorika. Tada su uzakonjene biskupije Porec, Pula, Pican, Novigrad,
Golfo d;
Kopar i Trst, te vjerojatno Cissa i Sipar.
Porecka se biskupija smatra najstarijom i prvom u Istri. Njezin
vjerojatni prvi biskup Sv. Mauro podnio je muSenicku smrt u Porecu za
vrijeme Decijeva progonstva (249-251) kako zakljucuje dr. Sonje iU za
Valerijanova (253-260) ih Dioklecijanova (284-305) kako misle drugi
znanstvenici na temelju proucavanja arheoloskih nalaza i hagiografskih
svjedocanstava. Biskupija se na po&tku poklapala s poreckim agerom koji
se od mora protezao u unutrasnjost izmedu Mirne i Lima obuhvativsi
Motovun, Pazin i Zminj. Nakon propasti Cisse njezino je podrucje -
Rovinj, Bale, Svetvincenat i Dvigrad - oko 780. godine pripalo poreckoj
biskupiji. God. 1784. austrijsko-mletackom nagodbom granica biskupije
uredi a se prema drzavnoj granici. Nagodbu je uzakonio papa Pio VI. 1788.
bulom "Super specula mihtantis Ecclesiae". Tada je biskupija dobila
buzetski a izgubila pazinski dekanat. Posljednji zahvat pape Pavla VI.
vratio je poreckoj biskupiji buzetski i pazinski dekanat te dodao picanski i
umasko-oprtaljsla dekanat.
Pulska je biskupija nesto mlada od porecke, ali je i ona dala svog prvog
GeografskakartaIstre,izradioPietroCoppa(1470-lS56.) mucenika Sv. Germana 284. godine za vrijeme Numerijanova ili
Dioklecijanova progonstva. Prva pulska bazilika nepobitno svjedodi daje u
Puh postojao biskup kao i paralelne ranokrscanske bazilike iz V. st. u
Nezakciju, iako se prvi poznati biskup spominje 510. godine. Biskupija se
hi
ispocetka poklapala s granicama pulskog agera koji se uz istocnu obalu
16 17