Table Of Content

BLEIBURG JEST TRAGIGAN, ali mu nedostaje sastojak junactva; vojski je uzkraceno junacki ginuti u boju. Vre- uienu za opuzani odpop dosao je kraj. Nastupio je cas za Miaden Schwartz sramotne pregovope, aftjl upotlili oecastnoin ppedajom i nedostojnom suiPti. BLEIBURG I HAAG SENTIMENTALISTIOKA FILOZOFIJA poviesti saniG opiakuje nespece i patnjeHi o njima moralizipa, ali ppevidja. da u poviest, po napavi stvari i ljudskoj napovi, ppipadaju bopba i pat, tpagedija i stpadaoje, sustajanje i propast. PARADOKSALNO, napodi se vesele kada su im zptve vece; kao da se panose zptvama, da ih one cine boljima. Ovfl nije posve tiezsmisleno; postoji legitimna logika koja zakljucuje kako se do Uzkpsa stize samo ppeko Golgote. TKO JE KRIVAC za Bleibupg? Napavnojntove partizan- sko-cetnicke iHnle. Krivi su i pepfidnrtpitanci, je^ su vojsku izrucili ffa zivi Jugoslavija. Hrvafsko vodstvo ne • moze u istom smislu biti kpivo, ppemda je odgovopno zbog naivnosti, kojom je pacunalo s englezkim viteztvom. CRKVA U'HRV/ÛZIil^Bleibupzke komemopacije kako bi ih ppeplamêftinim cmizdrenjem i ppopovieda- njem „teorije pavupvjesja". Bleibupg ppipada Drzavi i Uoj- sl!i; na zaiost, ovoga casa nemamo ih. HAftZKI TRIBUNAL, na koji su ppedvodnici Drilge HP- vatske naivno pristali, kao stoje i vodstvo Ppve Hpvatske naivno pospljalo na Bleibupg, simbolizipafSsvemasnji slom RH, kao stoje i Bleibupg simbolizipao kolaps NDH. Oha puta naudapujepooajprije vojska. _ t- NE ZAVARAVAJMG SE. Dpzavu smdjôhtli 1995, bas kao sto smoje izguhili 1945. Nije slucajno d^RH vidi svo ju najsvetiju zadacu uppavo u patu ppotiv NDH. Hpvatske dpzave tpaju dok tpaje pat. Zato: dok je pata, bit ce i KPO-: Knjiznica Sabrana djela Mladena Schwartza Miaden Schwartz Svezak VIII.: Bleiburg i Haag Dosadasnji svesci: I. Protokoli, Zidovi i Adolf Hitler II. Hrvatska nakon Tudmana III. Sto je to - Desnica? BLEIBURG IV. Laz, zlocin i sirirt demokracije V. Novi Protokoli sionskih mudraca za XXI. stoljece VI. Clanci i pripovijesti VII. Schwartz o Starcevicu t Citanje i ispravljanje: HAAG Neosmelas Racunalna obradba: Stjepan Ocvirk KAKO PROPADAJU Tisak: HRVATSKE DRZAVE Parvus, Zagreb Naslovnica: Mrtva vojska iz terakote grobnica cara Tsin Shi Huang-tija luvenalis Samizdat © Miaden Schwartz 2009. CIP zapis dostupan u racunalnom katalogu Nacionalne i sveucilisne luvenaliS Samizdat knjiznice u Zagrebu pod brojem 701818. ISBN 978-953-98181-6-8 Zagreb 2009. Robertu i Zdenki Sertic Pravednike vodi nevinost njihova. Mudre Izreke Salomonove XI; 3 Jedan narastaj odlazi, drugi dolazi, a zemlja ostaje ista. Propovjednik I; 4 Zivot nije uzivanje, nego zrtva. Sva je povijest krvlju ispisana. Merz gromno osvjescivanje nakon uzasnog potresa: uz pomoc novih pitanja. Nietzsche Sucut je rasipanje osjecaja. Nietzsche Nama je najstrasniji nauk o neodporu zlu, terpno derzanje spram zla. Starcevic Dok bude domacih izdajica, imat cemo tudina za gospodara. Starcevic Povijest se dogada kao tragedija, a ponavlja kao farsa. Marx Svijet nije stvoren za kukavicke narode. Hitler Prava nesreca danas ne lezi u mozebitnom pretjeravanju, ili pak umanjivanju statistike uzasa; prava nesreca lezi u tom, da se Bleiburg jos uvijek smatra nesrecom. Schwartz KAZALO SADRZAJA PROLOG 11 BLEIBURG 19 Bleiburg 21 I. Preludij 23 II. Pocetak ki-aja 29 III. Bleiburg, svibanj 35 IV. Zrtve 40 V. Krivci 48 VI. Uzroci 53 VII. Posljedice 58 VIII. Osvetnici Bleiburga 61 IX. Je li bilo alternativa? 68 NASTAVAK BLEIBURGA 73 Nastavak Bleiburga 75 X. Neprijatelj o Bleiburgu 77 XI. Bleiburg i Jasenovac 83 XII. Bleiburske komemoracije 90 XIII. Bleiburske ploce 98 XIV. Bleiburg i crkva 103 9 BLEIBURG I HAAG 109 Bleiburg i Haag Ill XV. Rat: RH veraw NDH 113 XVI. Likvidacija hrvatske vojske 121 PROLOG XVII. Hrvatski glavni grad Haag 130 XVIII. Slom NDH iRH 138 XIX. Dodatak: Filozofija Bleiburga 147 U znaku toboze predstojecega sudenja bleiburskom masovnom ubojici Simi Dubajicu odvijale su se pripreme Vrjemekaz 155 za ovogodisnju komemoraciju na zlehudom Bleiburskom Kiijigopis 157 polju u Koruskoj. Zasto se, barem simbolicno, ne sudi Titu Miaden Schwartz 167 kao nalogodavcu (ta nije li danas u modi »zapovjedna od- Knjige Mladena Schwartza 169 govomost«!?) Zasto je medu drugim jos zivim egzekutorima odabran upravo ekscentricni brko? Zasto bi se tek sada Postscriptum: Mrtva vojska 171 sudilo prastarom perverititu, sto se cekalo 20 godina?' Zar bi se doista ispunila pravda cak i kada bi ga se uspjelo PRILOZI 173 osuditi na najtezu kaznu koju poznaje Republika Hrvatska, Uz Bleiburg A. D. MMV- na 40 godina zatvora, sto bi u Siminu slucaju znacilo do- Odgovor Srecku Korpara 175 zivotnu robiju, citaj koju godinicu besplatne njege i skrbi? Bleiburski fragmenti 179 Zar bi u njegovu slucaju bilo pravedno ista, osim da ga se Polje bleibursko - 40 godina kasnije 183 jos pocetkom 90-ih, kada se poceo javno hvastati svojim zlodjeUma, otelo i izrucilo u Zagrebu prijekom sudu, te ga Govor koji nije odrzan 184 po kratkom postupku osudilo na kaznu smrti vjesanjem, Bleiburg u narodnom desetercu 186 koje bi se obavilo pred ocima javnosti na Jelacic-placu, u Prijegor Bleiburga 188 Ne cemo novi Bleiburg! 197 ' Dubajic je u casu rasapa J., 1990, beogradskom tjedniku »Svet« EPILOG: O krivom i ispravnom shvacanju izjavio kako je sudjelovao u umorstvu 30 tisuca Hrvata. Drzavno B\eihuig& (Ana Lucie) 199 odvjetnistvo RH ovu je znamenku smanjilo na 13 tisuca ubijenih u Kocevskom rogu, pripisavsi Dubajicu u najmanju ruku zapovjednu odgovomost. Medu egzekutorima, uz Maksa Bacu, Jovu Kapicica i dr., spominje se ime zloglasne nasljednice Savkine nakon Karador- deva, Milke Planinc. Zena je u Zagrebu i ovoga casa ziva, a zdrava ne znam koliko. 10 11 ljudoljubne osude, ili pak uobicajenoga srpskog busanja u znak neumoljive odmazde i za opomenu buducnosti?^ Jest, prsa vlastitim zlocinima. Trebao sam dospjeti u emigraci- ali za takve muzevne cine hoce se i muzevne drzave kojom ju, u njemacki Freiburg i. Br, gdje mi je, mozda sredinom vlada celicna saka, drzave koja odlucuje, a ne blebece. Ni- 1973, dosla o Bleiburgu prva vijest. U nadbiskupskom smo ju dobili, i to dobrim dijelom mozemo zahvaliti ne to svecenickom sjemenistu Collegium Borromceum, naime, liko Bleiburgu, koliko hrvatskom pristanku da se Bleiburg, upoznao sam hercegovackog Hrvata Filipa Sucica, koji sve do ovoga casa, nastavi drugim sredstvima. je poslije postao svecenikom. Tijekom jednog razgovora O tome govori knjiga koja je pred citateljem. »dodirnuli« smo i Tita, pa mi je Filip spomenuo kako se Jugoslavija je, kako se znade, istinu o Bleiburgu svr- znade da je doticni »bleiburski zlocinac«. U tom trenut stala u kategoriju najbolje cuvanih tajni. Mase, generacije, ku ucinilo mi se daje rijec o procjeni stanovite, meni ne- nisu o njoj cule nista, a tko je nesto znao, iz vlastita isku- poznate instance, povjerenstva koje nosi bleibursko ime stva ili potajnog pripovijedanja, morao je sutjeti ako su mu i bavi se ukazivanjem na pojedine masovne zlocince, po mill bili zivot i sloboda. Cak i u Beogradu, gdje sam zivio prilici nalik onomu kako se danas Tita svrstava na nekak- godinama, i gdje su slobode bile vece, jer su Srbi s jugo- ve top-liste mega-zlotvora XX stoljeca. Sve mi je posta- stajalista bili kao »drzavotvomi narod« manje zazomi, nije lo jasno kada sam procitao clanak o Bleiburgu u jednom mi se dogodilo da bib ista nacuo o bleiburskoj katastro- primjerku Nikoliceve »Hrvatske revije« sto mi ju je bio fi hrvatskog naroda, pa bilo to u sklopu kakve mozebitne posudio hrvatski sjemenistarac. Kada sam se slijedecih godina tijesno povezao s razli- ^ Kao Srbin, Dubajic imade nesto od iskrene, otvorene, casne citim strujama hrvatske politicke emigracije i djelatno se brutalnosti njihovih hajduka i koljaca kako ih poznajemo kroz po prikljucio njezinoj borbi za obnovu hrvatske drzave, ho- vijest. On priznaje svoje zlocine i nepitan, cak ih vjerojatno i preu- docasca na Bleiburg dozivljavala su se, poput slavljenja velicava, kao da prkosno porucuje; Jesam, jesam likvidirao Hrvate Desetoga Travnja, kao sastavni dio nacionalisticko-drza- koji su mi bili neprijatelji, pa sta! Pred takvim drzanjem covjek bi gotovo osjetio stanovito stovanje, osobito ako ga se usporedi s pre- votvome rutine, jedna od samorazumljivih duznosti bo vladavajucom hrvatskom Ijigavoscu i abstraktnim sentimentalnim jovnog hrvatskog domoljuba. Jedne sam godine sastavio humanizmom. U TV-emisiji »Otvoreno« od 2. travnja 2009, po- vatreni govor koji bih tamo odrzao uime nasega Hrvatskog svecenoj podizanju optuznice protiv ovoga jugosrpskoga zlikovca, Drzavotvornog Pokreta; govor je poslije objavljen u »Hr- voditeljica Dijana Culjak-Selebaj je, uzvracajuci u jednom trenu vatskom tjedniku« u Melboumeu^, ali ga ja nisam odrzao, deklariranom sibenskom jugo-komunistu Ivanu Ninicu (uosta- jer mi Austrija nije izdala ulaznu vizu. Bio sam, naime, lom, covjeku dusevne strukture srodne Dubajicevoj), uz afektirano otisao na razgovor s austrijskim konzulom u Stuttgartu, i zgrazanje uzviknula po prilici ovako: Ta tko danas jos u Hrvatskoj moze imati simpatija za Ustase?! Eto, to je taj stav kojemu imamo konzul mi je kazao da sam na popisu nepocudnih jer sam zahvaliti da gubimo drzavu tek sto su je nasi ratnici uz more krvi izvojstili svijetlim oruzjem, pa umjesto vojnickih kreposti namah zavlada etos pacifistickog naklapanja. Donosim tekst toga govora u Prilozima ovoj knjizi. 13 12 mozda pocinio kakav prometni prekrsaj u Austriji. Na moj u ovom casu ne znam. Knjiskih naslova takoder je golem uzvrat da ne vozim samovoz i da vec godinama nisam bio broj. Te su knjige historiografske, memoarske, politicke, u Austriji, samo je slegnuo ramenima. Dakako, bila je ri knjizevne i druge naravi. Relevantne medu njima nadam jec 0 popisu koji je Austriji urucila sama jugovina eda bi se da sam cjelovito popisao u bibliografskom pregledu. nam otezala okupljanje i povezivanje po svijetu. Na isti mi Uza svu tu literatum bilo bi preuzetno, koliko i suvisno, je nacin i Australija uvijek iznova godinama uskracivala dopisati jos jedan knjiski naslov o temi. Uz ono sto vec ulazak.'* napisah povodom Bleiburga, ja se u taj predmet vise ne O Bleiburgu je vrlo mnogo pisano, broj clanaka u novi- bih ni upustao, da se nije pojavila potreba izreci o njemu nama i casopisima je nepregledan. Ima i umjetnickih djela, ponesto sto se inace ne izrice, ne pomislja ih ne razumije, mnogo slika, Aralicin roman Cetverored i, po njemu na- ali je vazno kako bi se sto bolje shvatila situacija u kojoj stao, istoimeni film Jakova Sedlara. Za mozebitne skladbe su se nasle hrvatska nacija i drzava. Ono sto mene ovoga puta nadasve zanima jest nastavak Bleiburga drugim sred stvima sto smo mu svjedocima, te nacionalna katastrofa U Austriju sam ipak otisao, ilegalno, vozeci se s bivsim Usta- som i pripadnikom SS-Handzar divizije, u meduvremenu americ- sto nam prijeti zbog ogluhe o bjelodanosti oko nas. kim pukovnikom dr. Ivanom Zvonimirom Marasom (uostalom Nije ovo dakle povijesni prikaz ili rasprava o popratnim bratom glasovite glumice Nele Erzisnik). On je, kao iskusni kon- okolnostima; svega toga vec imamo, i ja se na to osvrcem spirativac, znao prijelaze izmedu Bavarske i Austrije na kojima nije tek koliko je potrebno da bih naglasio osebujnost vlastita bilo pogranicnih straza. Tamo smo se sastali s nekim Hrvatima i njemackim desnicarima (na samoj granici s bavarske strane, blizu stava, te u surjecje uklopio novu tematiku koju donosim. Fiihrerova rodnog gradica Braunau am Inn, zivio je najodlikovani- Teze sto ih zelim istaknuti sveo bih na slijedece: ji Hitlerov pilot, Hans-Ulrich Rudel, stari Marasov znanac koji je unigtio cak oko 2000 neprijateljskih ciljeva!). Ali, na Bleiburg se 1. Sentimentalno oplakivanje Bleiburskih zrtava te zgra ne bih usudio bez vize, znajuci kako je austrijsko redarstvo grubo zanje nad njima nije isto sto i muzevna pocast tra- i drsko navlastito prema Hrvatima. Bleiburg sam tri ili cetiri puta gicnim junacima. Cmizdrenje se nad Bleiburgom is- posjetio tek nakon nacionalnoga prevrata 1990 i obnove drzave. crpilo, mrtve se ne moze natrag prizvati u zivot, rane Jednom mi je samozvani reziser bleiburskih komemoracija, Boze na nacionalnom tkivu mogle su vec zacijeliti da ih Vukusic, navukao na vrat austrijske agente, koji me nisu pustali se kako valja lijecilo, i da nisu pridosle nove. iz oka ni trena, i jos su mi zaplijenili dva primjerka moje knjige »Protokoli, Zidovi i Adolf Hitler«, trabunjajuci da je u Austriji za- 2. Bleiburg nije bio, kako neprijatelj krivo tvrdi, (zavri- branjena Fiihrerova slika, kakva resi i naslovnicu te knjige. Jedne jedena) posljedica Jasenovca. Naprotiv, Jasenovac je godine bio sam predviden kao sudionik simpozija i suauktor jedno uslijedio kao samorazumljiva posljedica onoga sto ga od zbornika o Bleiburgu, sto ih je uredio nas vrsni latinist Jozo bismo smjeli nazvati Bleiburgom prije Bleiburga. Marevic, no odustao sam osjetivsi otpor domobranskoga vode, sada pokojnog Vladimira Sklopana, koji mi se poslije ispricao. - Ovo 3. Umjesto da na nacin zdrave nacije, u zdravoj nacio- sve kao anegdotska podmbnica. nalnoj drzavi, nadvladamo traumu sto ju je prouzro- 14 15 cio Bleiburg, dopustili smo da nam se Bleiburg ponovi, narastaja i bagatelizira njegovu zrtvu. Zato je i samu sebe a s njim ponovilo se i ponistenje hrvatske drzave, osudila na smrt. koja je oba puta u XX stoljecu trajala tek koliko je trajao rat. Postscriptum: I u proslosti bavio sam se povremeno Jer, ne zavaravajmo se: Drzavu smo izgubih 1995 bas kao sto smo ju izgubili 1945. A kada se danas prisjecamo Bleiburgom, sto zelim posvjedociti i prilozima (nadam se, Bleiburga, ne mozemo ga olako smjestiti u ozracje heroj- takoder relevantnima) ovoj knjizi. Na pocetku dodao sam ske tragike: on je, dakako, tragican, nije tu rijec o nevolji, dva svjeza uradka iz slijedece svoje knjige, Zloduh nevre- pace niti tek o velikoj nesreci. Ali Bleiburgu nedostaje mena. Slijedi clanak u povodu 40 obljetnice Bleiburga, sastojak junastva, jer vojska nije junacki ginula u borbi, »Polje bleibursko - 40 godina kasnije«^. Uz to ide i moj nego razoruzana izrucena krvniku na nesmiljeno klanje, spomenuti govor, neodrzan na Bleiburgu^. Prilazem nada- bez mogucnosti obrane, bez casti, ponosa i dostojanstva. Ije svoj prikaz »Bleiburg u narodnom desetercu«^. Potom Utoliko je dogodaj Bleiburga tragicniji sto mu je tako je tu moj prilog jednom od bleiburskih zbornika Vinka Ni- okrutno uskracena mogucnost za ono herojsko. kolica^. Napokon donosim svoj uvodnik »Ne cemo novi Bleiburg!« iz nasih desnicarskih novina »Ultimatum!«^. Bleiburg je svakako jedan od iznimno dramaticnih, usudbenih dogodaj a hrvatskoga XX stoljeca, koje je dozi- / jos jedno slovo: Kao zadrti vagnerijanac, posegnuo vjelo i dva svjetska rata, i dvije jugoslavije, i dvije Hrvat sam u stivu ove knjige za nekoliko leitmotiva (problem ske, Radicevo poginuce i Karadordevicevu diktaturu, Ba- »ravnovjesja«, »Goldsteinove vojske«, antisentimentaliz- novinu i Nezavisnu Drzavu, puc Vokic - Lorkovic, predaju ma, propasti RH etc.). Te se teme dodiruju na vise mje- i povrat Dalmacije, povrat i gubitak Bosne i Hercegovine, Titovu diktaturu, kalvariju Stepinca i Hebranga, Proljece i Karadordevo, Tudmanovu Republiku, Domovinski rat... ' »Hrvatski tjednik« br. 385 = 4. lipnja 1985, Melbourne, str. Svojom tragicnoscu i dalekoseznim posljedicama sto ih je 6-7. ostavio na nacionalnoj substanci, Bleiburg u usporedbi sa Îbid., str. 7, 10. svim tim kljucnim povijesnim sastavnicama, dobrim ili lo- ^ Takoder objavljen u HTu Melbourne, ali primjerak za ovu pri- sim, ipak nekako prednjaci. godu nisam imao pri ruci. ^ »Prijegor Bleiburga«, u: Vinko Nikolic (prir.): Bleiburg: Uzroci Dovrsavam ovu knjigu s primislima na tragicni i sveti iposljedice: Spomen-zbornikcetrdesetegodisnjice tragedije (Knjiz ustasko-domobranski narastaj, s dubokim stovanjem za hr nica Hrvatske revije, Miinchen - Barcelona 1988, str. 277-285). Taj vatske elite, ciji je najveci dio svoje herojstvo ocitovao na sam tekst, pod naslovom »0 Bleiburgu«, pretiskao u »Hrvatskom hrvatskim ratistima tijekom cetiri godine slobode i borbe pravu« IV; 11 (god. XXVII) = svibanj 1993, Zagreb, str. 8-11. za nju, ali mu to nije bilo dano i u zavrsnom odjeljku one 5 Br. V; 3 (22) = Ijeto 2004, Zagreb; Bleiburski dodatak str. titanske epopeje. Danasnja se Hrvatska odrekla junackoga 3-4. 16 17