Bibliografija hrvatske frazeologije i popis frazema analiziranih u znanstvenim i stručnim radovima

814 Pages·2010·3.385 MB·Croatian

by  Željka Fink Arsovski, Barbara Kovačević, Anita Hrnjak

Željka Fink Arsovski • Barbara Kovačević • Anita Hrnjak
Bibliografija hrvatske frazeologije
i popis frazema analiziranih u
znanstvenim i stručnim radovima
Željka Fink Arsovski • Barbara Kovačević • Anita Hrnjak
Bibliografija hrvatske frazeologije
i popis frazema analiziranih u
znanstvenim i stručnim radovima
Zagreb, ožujak 2010.
NAKLADNIK
KNJIGRA d.o.o.
Jabukovac 15
10000 Zagreb, Hrvatska
e-mail: [email protected]
ZA NAKLADNIKA
Verica Zorić
UREDNICA
Verica Zorić
RECENZENTICA
Dubravka Sesar
GRAFIČKO OBLIKOVANJE
Ana Pojatina
FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI
Shutterstock
TISAK
Hitra produkcija knjiga
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
pod brojem 732105.
ISBN 978-953-7421-08-3
© Željka Fink Arsovski, Barbara Kovačević,
Anita Hrnjak i Knjigra d.o.o., Zagreb 2010.
Sva prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati
ni na bilo koji način reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuštenja.
Tiskanje Bibliografi je hrvatske frazeologije fi nancirali su:
Projekt Hrvatska frazeologija Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske
Projekt Kontrastivno proučavanje ruskoga i hrvatskog jezika Ministarstva znanosti, obrazovanja
i športa Republike Hrvatske
1.
Sadržaj
Predgovor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5
1. Znanstveni i stručni članci. . . . . . . . . . . . . .11
2. Knjige, monografije, poglavlja u knjizi . . .77
3. Rječnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .80
4. Doktorske disertacije, magisteriji . . . . . . . .89
5. Prikazi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .91
6. Popis frazema analiziranih u znanstvenim i
stručnim radovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .99
1.
Predgovor
Frazeologija je relativno mlada lingvistička disciplina. U Hrvatskoj
smo se njome sustavno počeli baviti sedamdesetih godina XX. sto-
ljeća, a najzaslužniji za njezin razvoj i popularizaciju su prof. dr. sc.
Antica Menac i prof. dr. sc. Josip Matešić. Malo-pomalo za frazeo-
logiju su se zainteresirali i drugi lingvisti, pa se broj radova na fra-
zeološku temu povećavao, a zanimanje je osobito poraslo krajem
osamdesetih i u devedesetim godinama.
Hrvatski1 su se frazemi analizirali s različitih aspekata: sa struk-
turnog, kategorijalnog, semantičkog, sintaktičkog, a osobito su
bit ni za razvoj hrvatske frazeologije radovi u kojima se istražuje
podrijetlo frazema (neki su članci posvećeni samo toj temi, dok se
u drugima etimologija frazema ispituje paralelno s drugim frazeo-
loškim temama), zatim upotreba frazema u različitim funkcional-
nim stilovima, funkcioniranje frazema u kontekstu, način njihova
transformiranja i nastajanje novih frazema, njihova stilska odred-
nica, istražuju se nadalje frazemi pojedinih pisaca itd. Analizom su
bile obuhvaćene neke frazemske sastavnice ili pak semantička po-
1 Do početka 90-ih godina XX. st. jezik analiziranih frazema u dijelu se članaka
nazivao hrvatskosrpskim, odnosno hrvatskim ili srpskim, međutim, treba nag-
lasiti da su radovi navedeni u ovoj Bibliografiji nastajali na osnovi hrvatskog
frazeološkog fonda.
5
BIBLIOGRAFIJA HRVATSKE FRAZEOLOGIJE
lja, a u novije se vrijeme pažnja posvećuje frazemskim konceptima.
U dijelu radova hrvatski su frazemi središnja tema, a u nekima se
jedinice hrvatskoga frazeološkog fonda spominju u širem kontek-
stu drugih slavenskih ili neslavenskih jezika.
Veći je dio radova pisan na hrvatskom jeziku dok je dio na dru-
gim slavenskim ili neslavenskim jezicima. U njima se obrađuju fra-
zemi suvremenoga hrvatskog standardnog jezika, zatim oni zabi-
lježeni u djelima starijih hrvatskih pisaca i u starijim rječnicima, te
dijalektni, tj. frazemi pojedinih govora ili mjesta. Autori radova su
hrvatski lingvisti, ali i slavisti izvan Hrvatske.
Proučavanje teoretske strane frazeologije potaknulo je istraži-
vače i na sastavljanje frazeoloških rječnika, pa se već krajem se-
damdesetih, odnosno početkom osamdesetih, pojavljuju prvi takvi
rječnici. Frazeografski se rad i dalje nastavlja, pa danas imamo jed-
nojezične i višejezične rječnike koji popisuju frazeološki fond su-
vremenoga hrvatskog standardnog jezika, ali i pojedinih govora.
Bibliografija hrvatske frazeologije obuhvaća nama dostupne ra-
dove objavljene u razdoblju od 1970. godine do kraja 20092. Sastoji
se od dvaju dijelova: popisa radova na frazeološke teme i popisa
frazema analiziranih u njima. Popis radova obuhvaća:
1. znanstvene i stručne članke objavljene u stručnim časopisima i
zbornicima u Hrvatskoj i izvan nje
2. knjige, monografije, poglavlja u knjigama
3. jednojezične i višejezične frazeološke rječnike3 u kojima je hrvatski
polazni ili ciljni jezik. U ovom su dijelu navedeni i članci, sas-
2 I prije 1970. godine u mnogim se zbornicima poslovica i drugim zapisima mogu
pronaći usputno zabilježeni frazemi, ali takve radove nismo uključile u popis.
3 U navedeni popis ne ulaze opći jednojezični i višejezični rječnici, odnosno neki
rječnici struke, u kojima su frazemi predstavljeni paralelno s leksičkim fondom.
6
PREDGOVOR
tavnim dijelom kojih su manji ili veći rječnici (obično je riječ o
frazemima nekog pisca ili mjesnoga govora)4.
4. doktorske disertacije i magisterije obranjene u razdoblju od 1985.
do 2009. u kojima su se analizirali hrvatski frazemi. U dijelu
se disertacija provodi kontrastivna analiza hrvatskih i fraze-
ma drugih jezika.
5. prikaze knjiga, monografija, rječnika, zbornika.
Autori su poredani abecednim redoslijedom njihovih prezime-
na, a popis je radova rađen kronološki. Najprije su popisani radovi
koje je pojedini autor napisao samostalno, a nakon njih oni pisani
u suautorstvu. Drugi, treći ili četvrti suautori navode se na odgo-
varajućem mjestu u abecednom nizu, a uputnica pokazuje gdje se
može dobiti puna informacija o njihovu radu.
Dio je članaka pisan na ruskom ili ukrajinskom jeziku. Njihove
smo autore prvo napisale latinicom, a zatim (nakon znaka =) slijedi
ćirilični zapis. To smo radile zbog jednostavnijeg abecediranja au-
tora i kako bi se lakše pronašli svi radovi pojedinog autora (usp.
Bierich, Alexander).
Drugi dio Bibliografije hrvatske frazeologije sadržava popis
fra zema spomenutih i analiziranih u znanstvenim i stručnim član-
cima5. Budući da se u dijelu tih članaka analizira i frazeologija u
4 Takvi su radovi navedeni dvaput: u popisu članaka i u popisu rječnika.
Napomenule bismo da nismo upisivale rječnike s hrvatskim frazemom kao
eventualnim ekvivalentom u pojedinim rječničkim člancima, npr. W. Breustedt,
J. Getzin, J. Grätz, I. Kolsut, H. Walter, 2004: Wörterbuch deutscher Phraseologis-
men mit englischen und slawischen Äquivalenten, Ernst-Moritz-Arndt-Universität
Greifswald, Institut für Slawistik, Lehrstuhl für slawische Sprachwissensc-
haft, Greifswald; Х. Вальтер, В. Мокиенко, 2007: Почему немцы так говорят?
(Загадки немецкой фразеологии) Экспериментальный выпуск, Ernst-Moritz-
-Arndt-Universität Greifswald, Institut für Slawistik, Greifswald.
5 Nisu ispisivani frazemi iz rječnika, knjiga ili monografija, doktorskih disertaci-
ja, magisterija ili prikaza.
7
BIBLIOGRAFIJA HRVATSKE FRAZEOLOGIJE
širem smislu, u ovaj su popis uključeni frazemi i u užem i u širem
smislu (festival zabavne glazbe, dati / davati garanciju, iz godine u go-
dinu, tri gracije iz Kroacije, hvala velika), tj. one jedinice koje autori
radova smatraju frazemima. Tako se, na primjer, navode složeni
veznici (budući da), čvrste sveze riječi (uzeti / uzimati u obzir što,
postaviti / postavljati pitanje), frazeosheme (djeca su djeca, dvorište do
dvorišta; što je glupost, glupost <je>), pojedini termini (morska bolest,
crna burza, mrtva priroda), reklame ustaljene u upotrebi (odlično je,
od Gavrilovića je),6 krilatice koje su prešle u opći frazeološki fond
(biti ili ne biti, labuđi pjev), ali i one koje još nisu postale njegovim
dijelom, ali se o njima pisalo u člancima (životinjska farma). Poslo-
vice nismo uključile.
U popis su uvršteni frazemi različitih strukturnih oblika: mini-
malni (ni za dlaku, od prve), skupovi riječi (držati jezik za zubima, bura
u čaši vode, brz na jeziku, jedva jedvice, sve i jedan), frazemi sa struktu-
rom rečenice (crno (loše, slabo) se piše komu, čemu, <pa> kud puklo da
puklo) te polusloženice (amo-tamo, hoćeš-nećeš).
Kako je strukturiran rječnički članak?
Na prvom je mjestu nadnatuknica kao glavna frazemska sas-
tav nica određena morfološkim principom prema sljedećoj hijerar-
hiji autosemantičkih vrsta riječi: imenice, poimeničene riječi, pri-
lozi, glagoli, brojevi i zamjenice. Uz homonimne je nadnatuknice
stavljen broj kako bi se uputilo na razliku u njihovu prvotnom
leksičkom značenju, npr. GRAD1, GRAD2. ˘Na homografskim se
nadnatuknicama bilježi akcent, npr. PA(cid:2)(cid:2)S, PAS, jednako kao i na
različitim vrstama r˘iječi s istim fonemskim sastavom, a različitim
akcentima, npr. DUG, DU(cid:2)(cid:2)G. U slučajevima kad nadnatuknice
ima ju jednak akcent, a pripadaju različitim vrstama riječi, malim je
slo vima napisana vrsta riječi, npr. GOL (imenica), GOL (pridjev).
6 Ovdje se ne misli na frazeologizirane reklame, termine.
8
PREDGOVOR
Na nekoliko se mjesta pojavljuju imeničke nadnatuknice s moguć-
nošću upotrebe u dvama rodovima, a to se bilježi na sljedeći način:
GLAD (imenica ž. r.), GLAD (imenica m. r.). Ako nadnatuknica
ima isti pisani oblik i pripada istim gramatičkim razredima u dva-
ma različitim sustavima, u jednom se od sustava bilježi značenje,
npr. DUH (‘dug’).
Ispod nadnatuknice navodi se kanonski oblik frazema tiskan
debelim slovima, a u dijelu je frazema naznačena rekcija ili neki
drugi oblik upute (ponekad i značenjske) za uključivanje frazema
u kontekst (otisnute su običnim kosim slovima), npr. došlo je (doći
će) u glavu komu što, nije sve med i mlijeko <gdje>. Dio frazema
ima i ličnu ili posvojnu zamjenicu otisnutu debelim kosim slovima,
a ona je predstavnik istih zamjenica u mogućoj upotrebi u drugim
licima, npr. baš me briga, potući / tući koga njegovim <vlastitim>
oružjem. Vidski su parnjaci odvojeni kosom crtom.
Mnogi frazemi sadržavaju i zagrade. One upućuju na sljedeće:
okrugle ( ) označavaju međusobno zamjenjive komponente fraze-
ma, izlomljene < > uključuju izostavljive, odnosno fakultativne dije-
[ ]
love, a uglate pokazuju kolokaciju, tj. u kakvu se semantičkom
okruženju koristimo frazemom. Navedene se zagrade odnose na
kanonski oblik, u drugim se frazemskim realizacijama mogu poja-
viti drugačije zagrade.
Kanonski oblik frazema ima oblik koji je, po našemu mišljenju,
najneutralniji i najfrekventniji. Nakon njega nabrajaju se svi fra-
zem ski oblici navedeni u člancima, a uz svaki se od njih bilježi
autor (ili autori), godina tiskanja članka i stranica na kojoj se spo-
minje. Na taj se način može bez problema naći izvor pojedinih
frazema. Između kanonskog oblika i različitih frazemskih reali-
zacija, popisanih abecednim redoslijedom, stavljena je zvjezdica
(*).
9
BIBLIOGRAFIJA HRVATSKE FRAZEOLOGIJE
Dio frazema sadržava neadaptiranu komponentu iz stranog je-
zika. Oni su upisani pod hrvatskom nadnatuknicom, npr. biti off,
biti out – pod nadnatuknicom BITI.
Dijalektni su oblici frazema upisani unutar standardnih fraze-
ma ako se pisani oblik nadnatuknice poklapa sa standardnim, a
ona se razlikuje samo izgovorno (usp. ADUT). Ako se pak glavna
sastavnica dijalektnoga frazema razlikuje od standardne, napisa-
na je posebna nadnatuknica, npr. GLAVA, GLOVA; RIJEČ, RIČ,
RIEČ, REČ. Na identičan smo način postupale i kad su u pitanju
bili stariji zapisi hrvatskih frazema, npr. BESCIENJE.
Na kraju donosimo i popis frazema na stranim jezicima koje au-
tori članaka navode u okviru hrvatskoga frazeološkog fonda.
Malen broj članaka nije nam bio dostupan, pa iz njih nismo mogle
♠
ispisati analizirane frazeme. Takvi su članci označeni znakom .

10