aplikacija za brzo dogovaranje sastanaka pametnim telefonima s operacijskim sustavom android

43 Pages·2015·1.31 MB·Croatian

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA

ZAVRŠNI RAD br. 4089
APLIKACIJA ZA BRZO DOGOVARANJE
SASTANAKA PAMETNIM TELEFONIMA S
OPERACIJSKIM SUSTAVOM ANDROID
Filip Popić

Zagreb, lipanj 2015.

Sadržaj
Uvod ...................................................................................................................................... 1
1. Operacijski sustav Android ........................................................................................... 2
1.1. Osnove i razvoj operacijskog sustava Android ..................................................... 2
1.2. Arhitektura operacijskog sustava Android ............................................................ 3
1.3. Struktura Android aplikacija ................................................................................. 6
1.3.1. Aktivnosti ...................................................................................................... 6
1.3.2. Usluge ............................................................................................................ 8
1.3.3. Primatelji namjera.......................................................................................... 9
1.3.4. Pružatelji sadržaja ........................................................................................ 10
1.3.5. Namjere ....................................................................................................... 10
1.4. Korisničko sučelje Android aplikacija ................................................................ 10
2. Vanjska komponenta za razmjenu poruka i informacija o prisutnosti ........................ 13
2.1. Osnove protokola XMPP ..................................................................................... 13
2.2. Opis javnog sučelja vanjske komponente ............................................................ 16
2.3. Ugradnja vanjske komponente ............................................................................ 17
3. Aplikacija za brzo dogovaranje sastanaka ................................................................... 19
3.1. Programsko ostvarenje ........................................................................................ 19
3.2. Podržane funkcionalnosti aplikacije .................................................................... 27
3.3. Testiranje aplikacije ............................................................................................. 30
Zaključak ............................................................................................................................. 32
Literatura ............................................................................................................................. 33
Sažetak ................................................................................................................................. 34
Summary .............................................................................................................................. 35
Skraćenice ............................................................................................................................ 36
Ključni pojmovi ................................................................................................................... 37
Key terms ............................................................................................................................. 38
Uvod
Brzo dogovaranje sastanaka svodi se na kratku i jednostavnu komunikaciju između više
uključenih strana, koje u što kraćem vremenu žele organizirati zajednički sastanak, na
određenom mjestu u dogovoreno vrijeme. Za uspješno dogovaranje sastanaka između
različitih strana, potrebno je prilagoditi slanje i primanje zahtjeva te povrat odgovora o
nekom prijedlogu za sastanak. Komunikacija preko pokretnih uređaja sve više se nameće
kao prigodno sredstvo za ostvarivanje navedenih zahtjeva, koja zbog svoje jednostavne
strukture omogućuje prijenos sažetih, ali ipak potpunih informacija.
Rad se bavi istraživanjem postojećih rješenja temeljenih na protokolu XMPP i praktičnom
izradom aplikacije za pokretne uređaje s operacijskim sustavom Android. Povezivanje s
poslužiteljem i ostvarivanje cjelokupne komunikacije ostvaruje se preko vanjske
komponente koja omogućuje neovisnu implementaciju te pruža sve potrebne usluge za
ostvarivanje komunikacije na spomenutom protokolu.
U prvom poglavlju opisuje se operacijski sustav Android, nakon čega slijedi opis protokola
XMPP te pregled i način ugradnje vanjske komponente. Posljednje poglavlje opisuje
oblikovanje i izradu programskog rješenja te pruža uvid u ostvarene funkcionalnosti
aplikacije.

1
1. Operacijski sustav Android
U ovom poglavlju opisan je nastanak i razvoj operacijskog sustava Android. Popraćen je
vremenski razvoj operacijskog sustava Android s pregledom najvažnijih trenutaka i značajki
koje su utjecale na daljnji razvoj i smjer operacijskog sustava. Nakon početnog dijela
prikazuje se arhitektura operacijskog sustava Android. Zatim slijedi opis strukture Android
aplikacije sa svojim komponentama i korisničkim sučeljem koje je opisano u posljednjem
dijelu poglavlja.
1.1. Osnove i razvoj operacijskog sustava Android
Android je platforma bazirana na otvorenom kodu, namijenjena različitim kategorijama
uređaja, koju najčešće čine pokretni uređaji (mobiteli, tableti, pametni satovi). Najvažniji
pojmovi koji se vežu uz Android su otvorenost i neovisnost, zbog kojih se značajno
promijenio odnos između proizvođača sklopovlja uređaja i proizvođača programske potpore,
koji su dosada najčešće bili unutar iste kompanije, a često i jedini razvijatelji aplikacija za
svoje uređaje. Tvrtka Google, Inc. je 2005. godine kupila tvrtku Android, Inc., a kako bi se
sačuvala ideja o otvorenosti dvije godine nakon preuzimanja, tvrtka službeno objavljuje
cijeli projekt temeljen na otvorenom kodu uz osnivanje neovisnog konzorcija Open Handset
Alliance, sastavljenog od najvećih svjetskih kompanija sa osnovnom idejom daljnjeg razvoja
otvorenih tehnologija na području pokretnih uređaja. Članice su se obvezale na korištenje
operacijskog sustava Android što je omogućilo veću rasprostranjenost platforme na
uređajima različitih arhitektura i sklopovlja. Prekretnica za razvoj aplikacija predstavlja
2008. godina, odnosno izdavanje programskog paketa za izradu aplikacija Android SDK
(Software Development kit), zajedno sa svim potrebnim alatima koji omogućuju izradu,
pokretanje i testiranje aplikacija na računalu bez potrebe prisustva stvarnog uređaja. Android
u međuvremenu izdaje nove verzije operacijskog sustava kodnih imena Cupcake, Donut,
Eclair, koje se i dalje izvode na relativno ograničenom broju uređaja. Ubrzani porast broja
korisnika i podržanih uređaja Android postiže konstantnim izdavanjem novijih verzija
operacijskog sustava koje donose brojna poboljšanja i novitete, uključujući i razvoj
korisničkog sučelja kojemu se sve više pridodaje na važnosti. Izdavanjem verzije KitKat
2013. godine, Android je dostigao broj od milijardu uspješnih aktivacija operacijskog
sustava, čime je izašao izvan svih dosadašnjih okvira cjelokupne industrije.[1] Trenutno
2
najnovija verzija sustava je Lollipop, koja je svojim novim korisničkim sučeljem,
izgrađenom na osnovama materijalnog dizajna (material design), uvela sasvim novi pristup
pri oblikovanju i dizajniranju korisničkih sučelja, kojega su prihvatile i ostale tehnologije
poput Weba.
1.2. Arhitektura operacijskog sustava Android
Arhitektura operacijskog sustava Android podijeljena je na slojeve kao što je prikazano na
slici Slika 1.1.:
 Aplikacijski sloj
 Sloj aplikacijskog okvira (application framework)
 Programske knjižnice
 Radno okruženje Android (Android runtime)
 Linux jezgra (Linux kernel)
3
Slika 1.1 Arhitektura operacijskog sustava Android
Linux jezgra
Najniži sloj operacijskog sustava Android čini Linuxova jezgra 2.6 koja se pokazala
primjerenim odabirom, ponajprije zbog svoje prenosivosti i sigurnosti, ali i konstantnog
razvoja koji osigurava daljnji napredak cijelog sustava. Linuxova jezgra pomoću svojih
upravljačkih mehanizama omogućuje zaštićeno izvođenje naredbi unutar kontroliranih
procesa što znatno doprinosi sigurnosti i robusnosti cijelog operacijskog sustava.
Radno okruženje Android
Radno okruženje Android sastoji se od virtualnog stroja Dalvik (Dalvik Virtual Machine,
DVM) i jezgrenih programskih knjižnica (core libraries).
Dalvik je virtualni stroj izgrađen na temelju virtualnog stroja za Javu (Java Virtual Machine,
JVM), ali je svojim dizajnom prilagođen za pokretne uređaje kako bi se omogućila
učinkovita raspodjela i iskorištavanje ograničenih resursa sustava, poput radne memorije,
trajanja baterije i procesorske snage. Prevođenje izvorne datoteke napisane u Javi (Java
4
source file, .java) započinje prevođenjem u međukod za Javu (Java bytecode, .class),
koristeći Javin prevoditelj. Zatim slijedi novo prevođenje dobivene datoteke u međukod
virtualnog stroja Dalvik (Dalvik bytecode, .dex), koristeći alat dx koji je sadržan u
programskom paketu Android SDK (Software development Kit). Dobivenu izvršnu datoteku
moguće je izvoditi na krajnjem uređaju pri čemu se svaka aplikacija zasebno izvodi u svojoj
instanci virtualnog stroja Dalvik.[2] Pored uobičajenog pisanja aplikacija u programskom
jeziku Java, moguće je programirati u većini jezika koji se mogu odgovarajućim
prevoditeljima prevesti u međukod za Javu, Primjeri takvih programskih jezika su Scala,
Groovy ili Kotlin, koji pojednostavljenom sintaksom i proširenim mogućnostima polagano
privlače sve veći udio programera.
Jezgrene programske knjižnice sastavljene su od pripremljenih razreda koji služe za
učinkovito obavljanje uobičajenih zadataka iscrtavanja sučelja i manipulacije različitim
strukturama podataka. Android je naslijedio većinu jezgrenih knjižnica programskog jezika
Java (Java Standard Edition, JavaSE), uz važniju iznimku jezgrenih programskih knjižnica
namijenjenih za prikaz korisničkog sučelja, koje su posebno izgrađene za operacijski sustav
Android.
Programske knjižnice
Skup programskih knjižnica za Android čine pouzdane i učestalo korištene programske
knjižnice za specifične namjene. Preuzete su iz različitih izvora i udruženja, koja javno
objavljuju postignuta rješenja na principima otvorenog koda. Većina ih je napisana u
jezicima C i C++ koji se jednostavno prevode u druge jezike, a osnovna namjena je pružanje
specifičnih usluga ostalim dijelovima sustava na višim slojevima. Primjeri korištenih
programskih knjižnica su SQLite koji implementira pristup i samu bazu podataka te Op koji
omogućuje prikazivanje različitih grafičkih struktura.
Sloj aplikacijskog okvira
Sloj aplikacijskog okvira sastoji se od brojnih komponenti upravitelja usluga i pružatelja
sadržaja. Osnovna zadaća sloja je omogućiti jednostavan pristup različitim dijelovima
sklopovlja uređaja, koje neprestano ili periodički preko različitih izvora (senzori, mrežni
podaci) prikuplja podatke koji se mogu u aplikaciji iskoristiti. Za razvijatelje aplikacija, sloj
aplikacijskog okvira od presudne je važnosti, jer osim osnovnih mobilnih usluga
telefoniranja i slanja tekstualnih poruka, omogućuje razvoj aplikacija za „pametne“ uređaje
(smartphone) u njihovom pravom smislu. Primjer takvih usluga su usluge objavljivanja
5