50 jednostavnih savjeta za spas Zemlje

54 Pages·1993·22.6 MB·Croatian

by  ZGO-Zagreb

^ se vraca, sve se p
50
JEDriOSTAVrilH
S A V J E TA ZA
S P AS Z E M L JE
ZGO - ZAGREB
50
JEDNOSTAVNIM SAVJETA ZA SPAS ZEMLJE
or
IZDAVACI: Grupa americkih autora
AKCIJE ZA ZEMLJU
ZGO-ZAGREB
2a izdavada: Stjepan Nikolic, dipl. ing.
MINISTARSTVO GRADITELjSTVA I ZASTITE OKOLISA
Za izdavaca: dr. Viktor Simonc^ic, dipl. ing.
Urednik: Vinko Vucic, oec.
50
Lektor: Jagoda Zamoda
Craficki urednik: Srecko Jolic
JEDNOSTAVNIM SAVJETA
Likovno rjesenje nashvne stranice: Mario Ivezic
ZA SPAS ZEMLJE
Tisak: »PROSVJETA«, Bjeiovar
Nakiada: 1500 primjeraka
ZAGREB, 1993.
I Copyright 1989 by the Earthworks Group
50 SIMPLE THINGS YOU
^ UVOD
CAN DO TO SAVE THE EARTH
»COVJEK- DIO PRIRODNOG OKOUSA«
Hruatskaje mala zemlja, izuzetno bogata raznolikim prirodnim vrijed-
nostima. Nam domovinu od davnina zovemo »Lijepa nasa«. Malo je zemalja u
svijetu, koje se mogu pohvaliti Ijepotom Jadranskog mora, otoka i obale,
slikouitoscu Hrvatskog zagorja, ocuvanim prirodnim rezervatima Like, Gor-
skog kotara i narocito Velebita, predivnim hrastouim sumama itd. Prirodne
vrijednosti nase domovine izuzetan su kapital za daljnji razvoj Hrvatske, kako
u podrucju razvoj a gospodarstva tako i u razvoju svih ostalih podrucja ljudskih
aktivnosti.
Svjedoci smo brojnih posljedica dosadasnjeg nemarnog i neodgovornog
odnosa prema okolisu. Vrlo velike stete na prirodnom okolisu i spomenicima
kulture ucinjene su za vnjeme ratnih zbivanja u Hrvatskoj, Sve to zajedno
zahtijeva poduzimanje organiziranih, cjelovitih i hitnih mjera zastite okolisa.
Usprkos svemu Hrvatska je, u odnosu na susjedne zemlje, pa i u odnosu na
ostale europske zemlje jos uvijek relativno manje zagadeno podrucje. Ocuvane
prirodne vrijednosti i spomenici kulture najveca su sansa oporavka i novog
razvoja Republike Hrvatske.
Nasaje duznost i obveza sacuvati nas okolis narednim generacijama. U
ocuvanju prirodnih, spomenickih i kulturnih vrijednosti Hrvatske nuzno je
sudjelovanje svih stanovnika Republike Hrvatske, kao i svih onih kojima je
Republika Hrvatska »u srcu«. Medutim, mora se pri tome jasno razlikovati
pojedinacne obveze i odgovornosti Bez pojedinacne tome raspodjele obveza i
odgovornosti, nastavit 'ce se vise ili manje dosadasnja praksa bespovratnog
izrabljivanja prirodnih vrijednosti.
Prakticno nema niti jednog podrucja ljudske aktivnosti, koje nije poveza-
no sa zastitom okolisa. Zato je potrebno cjelovito sagledavanje problema
daljnjeg razvoja i strucno usmjeravanje ukupnih strateskih odredenja. Bez
pozitivnog i aktivnog odnosa prema nasem okolisu nezamislivje daljnji razvoj:
komunalnih djelatnosti, turizma, poljoprivrede, industrije, prometa, vodopri-
vrede, zdravstva, obrazovanja, energetike, sumarstva, itd.
U provodenju mjera zastite okolisa uvijek se namece sukob tehnickih
mogucnosti, te ekonomskih i ekoloskih zahtijeva. Slijedom najnovijih svjetskih
iskustava zastita okolisa odredenaje takozvanim modelom »odrzivog razvoja«,
tj. razvoja drustva u skladu mogucnosti prirode. Prakticno to znaci, da je
temeljna odrednica humanizacija civilizacije, odnosno »Covjek kao dioprirod-
nog okolisa«. Zbog toga su nuzne promjene u svim podru^ima ljudskih
aktivnosti, ali uvijek uzjednoznacno odredenje obveza i odgovornosti.
U torn smislu prijevod i izdavanje ove knjigeje mali doprinos ZGO-a -
gospodarenje otpadom i zastita okolisa u razvijanju svijesti svakog pojedinca
u drustvu da je nezamjenjiv cinitelj i djelatnik u spasavanju ove nam jedine
Zemlje.
* OCUVANJE OKOLISA JE NASE PRAVO
* ZASTITA OKOLISA JE NASA OBVEZA
* UNISTAVANJE OKOLISA JE ZL06INI KRIMINALNO DJELO
• • Direktor ZGO-a:
STJEPAN NIKOLIC, dipi. ing.
EFEKTSTAKLENIKA
DOBAR RUZAN
Efekt staklenika, kada funkcioni- Plinovi staklenika;
ra normalno, odrzava toplotu naseg pla-
• Ugljicni dioksid (CO2); krivac za
neta. Odredeni prirodni plinovi u atmo-
oko 50% efekta staklenika. Svake
sferi, naime, formiraju omotac koji
godine ljudi dodaju po §est mili-
omogucava Suncevoj svjetlosti da dopre
jardi tona ovog plina atmosferi.
do povrsine Zemlje, ali u isto vrijeine
Glavni izvori CO2: sagorijevanje
sprecava gubitak toplote (slicno staklu
fosilnih goriva kao sto su ugljen,
na stakleniku). Taj pUnoviti omotac za-
nafta i zemni plin i unistavanje so
pravo zadrzava toplotu blizu povrsine
ma ~ koje ispustaju CO2 kada se
Zemlje i tako zagrijava atmosferu.
pale ili krce.
»GIobalno otopljavanje:
• Klorofluorokarboni (CFC): ne sa
efekt staklenika«
mo da su krivi za 15 do 20% glo-
»Prijatelji Zemlje«
balnog otopljavanja, vec i unista-
vaju ozonski omotac Zemlje.
LO§
• Metan: uzrokuje 18% efekta sta
Sada se, medutim, dogada da raz- klenika. Proizvode ga stoka, rizina
ni industrijski plinovi zgusnjavaju omo- polja i deponiji.
ta^ staklenika, zadrzavajuci sve vise i
• Dusikovi oksidi: odgovorni za
viSe toplote oko naseg planeta.
10% efekta staklenika. Nastaju sa-
To moze dovesti do porasta tem
gorijevanjem fosilnih goriva, stva-
perature od 2 do 5"C tijekom sljedecih
raju ih mikrobi, i nastaju razlaga-
sedam desetljeca.
njem kemijskih gnojiva.
Usporedbe radi, prosjeCna glo-
balna temperatura nije varirala vise od • Ozon: nastaje na povrsini Zemlje
2°C tijekom 18 000 godina nastajanja zagadivanjem koje prouzrokuju
ljudske civilizacije. motorna vozila, elektrane i rafme-
rije nafte.
Fondacija m krizit staklenika
Prosjecna americika obilelj svakodnevno izbaci oko 50 kilograma smeca.
9
Jl
ONEClSCENjE ZRAKA
OSIROMASENJE OZONSKOG OMOTACA
SVE VI§EIVISE,.. su vec unistili 3 a mozda i 5% cjelokup-
Ijikovodika i polovica emisije dusikovih
Gotovo dvadeset godina posto je nog ozonskog omotaCa.
donesen zakon o c;istom zraku, na dese- oksida u SAD. Visoko iznad nasih glava, jedan
tanak, nevidljiv sloj ozona Stiti povrSinu Curtis A. Moore
tine milijuna Amerikanaca jos udise za- »Unisiavamo svqjn hiulucnosf«
Zemlje od opasnog ultraljubicastog Casopis »Zivi svijet«
gaden zrak. Prema podacima Agencije Grape za istrazivanje dniUvenog interesa
Suncevog zracenja. Ozonski omotac se
za zaStitu okoline, vise od sedamdeset i ISTOJOg?
ovdje nalazi eonima.
gest milijuna ljudi ^ivi tamo gdje je za- UZBUNA: SMOG
gadenost zraka viSa od dopustive razine. Savjet za zastita prirodnih bogatstava Kako dolazi do osiromaSenja ozo
Ostecenaje pKica zbog zraka za-
»Da se lakse dise« na u gornjim slojevima atmosfere, tako
Institut za svjetska bogatstvag adenog ozonom rizik jc kojem je iz- ...I ODE se povecava ultraljubidasto zrac^enje ko
lozeno tri od svakih pet Amerikanaca.
je dopire do Zemlje, koje dovodi do
§TO JE TO »UniSiavamo svoju huducnost« Ali danas c;ovjek unistava taj zasti- pojave raka koze i mrene i slabi imuno-
tni omotad Klorofluorokarboni (CFC),
Gmpe z/a istrazivanje drnslvenog interesa loSki sistem ljudi. Koliko viSe ultra
halogeni i druge kemikalije koje je on
Ozon, osnovni sastojak smoga, ljubicastog zracenja prodre u
proizveo izdizu se u stratosferu, od 9 do
jest plin koji nastaje kada se dusikovi Vecina ljudi ne uvida da smog, atmosferu, toliko ce ono viSe utjecati na
50 km iznad nasih glava. Tamo se ra
oksidi i ugljikovodici spoje na Suncevoj osim sto steti njima, §teti i drugim obli- pogorsavanje zdravlja, smanjenje prino-
zlazu, oslobadajuci atome koji uniStava-
svjetlosti. U atmosferi, ozon se prirodne , cima zivota. Ozonski smog krivac je za sa usjeva i broja riba. To ce utjecati i na
ju ozon.
javlja kao tanak sloj koji nas stiti od veliko ostecenje borova u Kaliforniji i na dobrobit svakog Covjeka na nasem pla-
ultraljubicastih zraka Sunca. Ali kada se istoku Sjedinjenih Drzava. On je kriv i Savjet za zastita prirodnih bogatstavnae tu.
formira na povrSinskom nivou Zemlje za podbacaj uroda u mnogim poljopriv- Glasnik »Promalranje Zemlje«,1987,
smrtonosanje. rednim drzavama. STO SU CFC? Institut za promatranje Zemlje
Projekt za cisti zrakI Projekt za cisti zrak
CFC - klorofluorokarboni - imaju
na slotine namjena posto su relativno
ODAKLEDOLAZI?
netoksidni, nezapaljivi i ne razlazu se i
(lako). Posto su tako stabilni, traju i do
Automobili, kamioni i autobusi je
150 godina. CFC (plinovi) polako se di-
dan su od glavnih izvora ozona. Godine
lu do oko 40 kitometara, gdje ih ogrom
1986. motorna vozila ispustila su u zrak
na snaga Suncevih ultraljubicastih zraka
(zapanjujucih) Sest i pol milijuna tona
razbija, oslobadajuci kemijski element
ugljikovodika i osam i pol milijuna tona
klor. Kada je osloboden, jedan jedini
dugikovih oksida. Komunalna, naftna i
atom klora unisti oko 100 000 molekula
kemijska postrojcnja takoder su velikim
ozona prije nego Sto se, mnogo godina
dijelom odgovorna za taj problem, jer na
kasnije, spusti na povrsinu Zemlje. CFC
njih otpada oko polovice emisije ug-
10 11
OPASAN OTPAD KISELA KISA
ODAKLE NAM?
SVE VE<^A ZABRINUTOST menom, oni se nadu u vodi i zemlji preko ovakvim zagadivanjem, ovakvom brzi-
deponija i odvoda, ili kanahzacijskog nom za samo nekoliko desetljeca jedva
Sumpor i duSikovi oksidi, onecis-
Utjecaj ogromnih kolicina opa mulja. da ce ostati koje stablo o kome bismo
civaci koje oslobadaju elektrane na ug
snih otpadaka, koji se proizvedu svake Vputa a opasnim proizvodima mogli jos brinuti.
ljen ili motorna vozila, ispustaju se u
godine, na Zivotnu sredinu, izaziva sve za domacinstvo
atmosferu, gdje se kemijski mijenjaju i John Seymour i Herbert Dzirardet
ve^u zabrinutost u naSoj zemlji. Godine Projekt za cistn voda
padaju natrag na Zemlju u obliku kisele Plan za zeleni planet
1983. proizvedeno je dvjesto sezdeset i |
kiSe ili snijega.
gest mihjuna tona opasnih otpadaka - SVESEVRAC^A DOBRO NAELEKTRIZIRAN
To unistava biljni i zivotinjskt svi-
vise nego jedna tona po svakom stanov ARGUMENT
jet u vodotocima, ostecuje Siune i cak
niku Sjedinjenih Drzava. lako potrosaci rijetko kad uvidaju
podriva temelje zgrada.
vezu izmedu proizvoda i ambala^e od Sumporodioksid SO2 osnovni je
»Zamotani u plastiht«
Fond za zastita zivotne sredinep lastike, koju kupuju svakodnevno, i sve »Ciscenje prirode« sastojak kisele kiSe u vecini okruga a
veceg problema toksicnih zagadenja, proizvodaci struje su odgovorni za oko
mnoge od kemikaUja koje se koriste u PADA KISELINA 65% ukupnih emisija SO2 u SAD. Stoga
NE BACAJ ULUDO
proizvodnji i preradi plasticnih tvari su potrebna velika smanjenja emisije
veoma su otrovne. U jednom pregledu Ucinak je zaprepascujuci. SO2 iz pogona za proizvodnju struje.
Razvijene zemlje proizvode oko
Agencije za zastitu 'Hvotne sredine, od Duz masiva, Appalachian gorja Jedan od nacina na koji se to moze po-
70000 razlitJitih kemikalija, od kojih
20 kemikalija cijom se proizvodnjom kiSa je deset puta kiselija nego u obliz- stici jest stednja struje.
ve<5ina nije podrobno ispitana. Nebriz-
stvara najopasniji otpad, prvih pet jesu njim ni^im predjelima i oko sto puta
Ijivo koristenje i bacanje tih supstanci Americki savjet za energetski
one koje industrija plasticnih tvari uo- obilnija nego nezagadena kisa. Najkise-
zagaduje nagu hranu, vodu i zrak i ozbilj- ejikasnu privredu
bicajeno koristi. lija ki§a izmjerena na nekoliko istocnih
no prijeti ekosistemima o kojima ovisi-
planina dvije tisuce puta je kiselija nego
mo. »Zamotani n plastiku«
nezagadena kisnica. Ustvari kisela je to
Fond za zastitu zivotne sredine
Vodic gradana za ghbalna pitanja liko da podsjeca na sok od hmuna.
Savez za globahto sutra
»Da se lakse dise«
Institut Tja svjetska bogatstva
2URI POLAKO
NE BUDI PASIVAN
Kemikalije su postale sastavni dio
naseg svakodnevnog Zivota. Koristimo
se prednostima proizvoda kemijskog Moramo poduzeti akciju uskoro,
porijekla kao sto su plastidne mase, de- jer u protivnom nijedna suma - cak ni u
terdzenti i rasprsivaci a da cesto ne divljinama Sjeverne Amerike - nece bi-
uvidamo njihovu skrivenu cijenu. S vre- ti sigurna u bududnosti. Ako nastavimo
Procijenjeno je da se 7 000 000 tona gnojiva baci u more svake godine. Zeljezo i celik koje bacamo biii bi dovoljni za neprekidnu opskrbu svih americkih
proizvodaca automobila.
12 13
IZUMlRANjE FLORE I FAUNE ONEClSCENjE PODZEMNIH VODA
OTPISANE PATKE VODOPIJE
RASPROSTIRANJE GRADOVA Ijecima, prije nego sto se pocne koristiti.
Podzemne vode osiguravaju vise od
Sudeci po sve manjem broju sje- Sjedinjene Dr^ve troSe tisucu i
Godine 1980. na Zemlji je bilo 90% ukupne vode za pice u svijetu.
vernoamericklh pataka, barska po sedam stotina milijardi litara vode sva
cetiri milijarde i cetiri stotine milijuna
drucja na kontinentu - gdje se mnoge kog dana. Devedeset i sedam posto vode ' Federacija za sprecavanje
stanovnika. Godine 1990. bit ce ih pet
barske ptice hrane i gnijezde - ozbiljno Zemlje sadrze oceani a 2% je zamrznu- oneciscenja voda
milijardi i dvije stotine milijuna. Svakog
su ugrozena. Slu^ba SAD za ribu i floru to. Mi se opskrbljujemo iz onih preosta-
dana, neka od ovih ljudskih bica sele na i faunu procjenjuje da je u jesen 1988.go- lih 1%, koje dolazi bilo sa povrsine GDJE JE PROBLEM?
mjesta na planetu gdje su donedavno
dine samo sezdeset i Sesl milijuna pata Zemlje (rijeke, jezera i potoci) bilo iz
2ivjele samo biljke i i^ivotinje. Krce se ka putovalo na jug, sto je osam milijuna podzemnih voda. Posto ljudi nisu shvatili znacaj
Sume. Traje invazija na mocvare, ocea- podzemnih voda - i koliko su one osjel-
manje nego 1987.godine.
ne, ledene bregove i prerije. Nacionalna koalicija protivI jive - bih su nepazljivi. Dopustili su da
Hussel Trane Casopis »PromalranJe Zemlje«, primjene pesticida se benzin ili druge Stetne teku6ine izlije-
veljacc 1989.
Svjefskifond za flora i fauna, SAD vaju iz podzemnih spremnika u pod
DRAGOCJENO BOGATSTVO
zemne tokove. Zagadivaci istjecu iz lose
RAVNOPRAVNA ZASTITA
JOS MALO PA... projektiranih deponija ili septickih si-
Danas, gotovo sto sedamnaest mi
stema. Podzemne vode se zagaduju i
Odgovarajuca briga i zaStita pru^a lijuna gradana - vise od polovice sta-
Sve viSe biljnih i zivotinjskih vrsta vodama koje otjecu sa nagnojenih polja
se samo malom broju omiljenih i poseb- novnistva SAD - koristi podzemne vode
izumire sirom svijeta. Danas na naSem i iz industrijskih zona. Domacinstva ta
planetu nestaje ih do tri vrste dnevno. no atraktivnih sisavaca. kao izvor pitke vode. Nije cudo da sa- koder pridonose zagadivanju podzem
Predvida se da ce taj broj za nepuno Vazno je boriti se i za manje poz- znanje o zagadenju podzemnih voda u nih voda time sto prosipaju kemikalije
desetljede biti tri vrste na sat. nate zivotinjske vrste - posebno insek svakoj drzavi sirom naSe zemlje izaziva koje upotrijebe u odvod, ih na tlo.
te, ribe, vodozemce, gmizavce - kao i veliku zabrinutost.
Do 2000-te godine, 20% svih bilj
nih i zivotinjskih vrsta na Zemlji moglo one biljne. U protivnom, dopustit cemo Velma Smith Federacija za sprecavanje
bi biti zauvijek izgubljeno. da nestanu sustinski dijelovi mozaika Akcija za zaStitu zivotne sredine oneciscenja voda
koji odrzavaju integritet cjelokupnog
»Ocuvanje prirode«
ekosistema. ODAKLE DOLAZI?
Brian Gafnee
...NESTALO
BiUen Centra za ekologiju Podzemna voda jest voda koja
ispunjava pukotine i pore u stijenama i
Gotovo svl afri^ki slonovi nestat
sedimentima ispod povrsine zemlje.
ce za 20 godina ako ih nastavimo ubijati
Podzemna voda je u pravilu prirodno
dosadasnjom brzinom.
6sta. U mnogo slucajeva podzemna vo
dasopis »Zastilnici« da ostaje netaknuta godinama, cak i sto-
Ciscenjem dvorista metlom a ne gumenom cijevi stedi se na tisuce litara vode! Samo u Kaliforniji upotrijebi se vise od 200 000 000 tona pesticida godisnje.
14
SVE TO SMECE! STEDNJA ENERGIJE I VODE: ^
ZEMLJU
SPAS ZA
Karinna Lutz, glavna i od}»ovorna urednica casopisa
privatni brodovi i tvornice vjerojatno
»Energija u kncanstvu«, istice:
KAKVOBRDO! .
bacaju jog dodatne milijune kilograma.
Vige od polovice gradova u Ame Michael Banker »Racionalno koristenje energije znaci pomocu manje energije dobiti isti Hi bolji ncmak lime
sto ce se giidm sUa zamijenili domisljatoscu.^
rici do 1.990.godine popunit t:e svoje sa- Casopis »Medunarodna flora ifauna«
dasnje deponije. Vec sada, rastuce
planine otpada dizu se nad gradskim POGRESAN PAKE! Christopher Flayvin i Allan B.Duming
deponijima, i na tisuce deponija zatvo-
Prozivjevsi 70-te godine, svi znamo sto znaci racionalno ponaSanje u domacin
reno je zbog problema zagadivanja. Rastuci problem (^vrstog otpada stvu i politika stednje energije.
odrazava odredeni stil u nacinu zivljenja
»Ohnovite Ameriku« Uzmimo izolaciju, na primjer.Ako bolje izoliramo nase stanove, pridonijet
- stil koji istice lakocu kupovanja, brzu
Stanje a drzavama SAD, 1987. cemo vedoj stednji energije. Osim toga, ustedjet cemo toliko na racunima za slruju
pripremu i potrognju i lako bacanje. Od
da cemo za nekoliko godina vratiti ulozeno i jos staviti ostatak u dzep. Nije lose kao
Amerika vec dulje vrijeme koristi 1960. godine otpad od ambalaze pove- argument.
cao se vise od 200%.
najjeftiniju varijantu odlaganja smeca.
Devedeset posto otpada Amerike jed- »Obnovite Ameriku« Stednja energije - ili vode - pozilivno ce se odraziti i na Zivotnu sredinu. Malo
vise zaptivaca oko prozora kroz koje puse, na primjer, utjecat ce i na ugrozenu
noslavno se baca na deponije i zasipa. okohnu.
Ali deponiji se popunjavaju; od 1980.go- ZDRAVRAZUM
• Ako se lozi manje nafte, ugljena ili drva, manje ce ugljicnog dioksida ili drugih
dine je zatvorena trecina njih. Vise od
plinova koji izazivaju efekt staklenika biti ispusteno u atmosferu i usporit ce
polovice gradova na Istocnoj obali do Druge industrijske zemlje proiz
se globalno otopljavanje.
1990. godine ostat ce bez prostora. U vode upola manje otpada od nas po oso-
• Ako neka elektrana trosi manje ugljena, bit ce manje kiseiih kisa, manje
New Yorku je zatvoreno 14 deponija bi, i veci dio tog smeca recikliraju.
povrsinskih kopova i manje zagadenja zraka.
tijekom protekhh 10 godina. Svi deponi Najjeftiniji i najsigurniji nacin da
• Ako je potrebno manje struje, bit c5e manje nuklearnog otpada, manje jalovine
ji Seattlea uskoro ce biti puni. se taj problem rijesi jest onaj koji je urana ostavljene na otvorenom oko rudnika, biti ce potrebno graditi manje
najlogicniji ~ praviti manje smeca, a re-
»Ekonomist« nuklearnih elektrana i bit de manje mogucnosti za havarije buducih Cernobi-
cikhrati vise. Ija.
PLOVECE SMEdE Godisnji izvjestaj Fonda za zastita zivotne • Manje sagorjelog benzina znaci manje smoga i plinova koji izazivaju efekt
sredine, 1988189. staklenika.
Nitko ne zna kolika je stvarna ko • Manje izvadenc nafte iz zemlje znaci manje poremecaja flore i faune zbog
licina plasticnih tvari koja prlja oceane. busenja, manje morskih platformi za naftu i manje mogucnosti za katastrofal-
Ali prema jednom nedavnom izvjestaju, ne izljevc nafte.
ribari ili mornari gube iU bace cak dvje Jednako tako, Stednja vode nije nesto slo treba provoditi samo kada je susa,
sto milijuna kilograma ambalaze ili pri- kada je nema dosta. Svaka uludo utrosena kap vode znaci kap manje u brzoj i
bora za ribolov svake godine. Pojedinci, ^ivopisnoj rijeci, kap manje na lososovom putu, kap vise za branu koja napaja
veliCanstvenu dolinu.
Oko 75% vode koju trosimo u domacinstvu koristi se u kupaonici. I-apreno: prosjecni sveamericki godisnji racun za struju za zagrijavanje vode u kupaonici
iznosi200 000 000dolara.
16 17