Table Of Content

3 ,, ,, k: kapital klasa kritika Broj 1. Kako čitati Marxov Kapital? Wolfgang Fritz Haug vs. Michael Heinrich Dileme ljevice: poteškoće, strategije, perspektive Tekstovi nastali na osnovi izlaganja održanih na konferenciji Centra za radničke studije u listopadu 2013. Recenzije Ellen Meiksins Wood, Heide Gerstenberger, Jan Rehmann, Michael Lebowitz, Lars T. Lih Časopis Centra za radničke studije / god. 1, br. 1, 2014. ISSN 1849-6210 Impressum: Naziv: 3k: kapital, klasa, kritika br. 1/ 2014. ISSN 1849-6210 Naklada: 500 Uredništvo: Stipe Ćurković, Marko Kostanić, Mislav Žitko Grafičko oblikovanje i prijelom: Iva Marčetić Lektura: Marko Kostanić Tisak: Kerschoffset Izdavač: Centar za radničke studije, Zagreb Adresa uredništva: 10000 Zagreb, Ljudevita Posavskog 36 e-mail: [email protected] www.radnickistudiji.org Časopis izlazi dva puta godišnje uz potporu Rosa Luxemburg Stiftunga, Southeast Europe 3k: kapital, klasa, kritika časopis je Centra za radničke studije. Njegov sadržaj je teorijski, njegove intencije su teorijske i političke. Veliko ideološko “čišćenje” intelektualnog i političkog života postjugoslavenskih društava od svakog traga marksizma, za posljedicu je imalo pogubno osiromašenje konceptualnog aparata za analizu i kritiku dramatičnih društvenih promjena koje su nastupile s agresivnom i obuhvatnom restauracijom kapitalizma u regiji. Kritičko i teorijsko samoosiromašenje reflektiralo se i u političkoj i ideološkoj dezorijentaciji ljevice i eroziji njezinog društvenog značaja. Programatika i urednička politika 3k proizlaze iz čvrstog uvjerenja da obnova recepcije Marxove kritike i pluralizma suvremenih marksističkih teorija predstavljaju nužan uvjet raskida s intelektualnim i političkim statusom quo. Doprinos obnovi sistemske analize i kritike kapitalizma i teorijskom produbljivanju njihove recepcije u regiji, nadamo se, doprinos je i afirmaciji perspektive njegova nadilaženja. Sadržaj: Kako čitati Marxov Kapital? Wolfgang Fritz Haug vs. Michael Heinrich Uvod: Interpretacijski spor oko Marxa: Haug vs. Heinrich................................7 Wolfgang Fritz Haug: Historijsko/Logičko..........................................................17 Michael Heinrich: Novac i kredit u kritici političke ekonomije.......................39 Wolfgang Fritz Haug: Rastuće sumnje u monetarnu teoriju vrijednosti.......53 Michael Heinrich: O “prakseologiji”, “izvođenjima iz pojma” i čitanju tekstova...........................................................73 Wolfgang Fritz Haug: Prilog kritici monetarnog čitanja Kapitala: Heinrichov Uvod u Marxovu kritiku političke ekonomije I...................................85 Wolfgang Fritz Haug: Prilog kritici monetarnog čitanja Kapitala: Heinrichov Uvod u Marxovu kritiku političke ekonomije II......................................95 Dileme ljevice: poteškoće, strategije, perspektive Uvod.....................................................................................................................109 Dora Levačić: Ne/produktivni odnos marksizma i feminizma .....................113 Danijela Dolenec: Zajedničko upravljanje kao princip socijalističkog guvernmentaliteta......................................................................133 Tomislav Medak: Civilno društvo i politički rad na ljevici...............................139 Jovica Lončar: Čemu služi sindikalno organiziranje i kakve veze ljevica ima s tim?........................................................................................149 Vuk Vuković: Leve organizacije i partije: “Misliti malo” vs. “Misliti veliko”.........................................................................161 Madlen Nikolova: O postsocijalističkoj ljevici u Bugarskoj............................171 Aleksandar Stojanović: Osobenost srpskog političkog konteksta i posledice po levu politiku..............................................................183 Recenzije Ellen Meiksins Wood, Liberty and property: A Social History of Western Political Thought from Renaissance to Enlightenment ......................................205 Heide Gerstenberger, Impersonal power ...............................................................................................211 Jan Rehmann, Theories of Ideology ............................................................................................217 Michael Lebowitz, The Contradictions of “Real Socialism”: The Conductor and the Conducted......................................................................223 Lars T. Lih, Lenin Rediscovered: What Is to Be Done? In Context .........................................229 ? Kako čitati Marxov Kapital . Wolfgang Fritz Haug vs Michael Heinrich Interpretacijski spor oko Marxa: Haug vs. Heinrich Prvi broj časopisa 3k: kapital, klasa, kritika otvaramo prijevodom debate između Wolfganga Fritza Hauga i Michaela Heinricha vođene 2003. i 2004. godine na stranicama Das Argument, časopisa koji je još 1959. osnovao sam Haug i u kojemu do danas igra vodeću ulogu kao izdavač i urednik. Iste godine osniva izdavačku kuću Argument Verlag, čiji izdavački program, eksplicitno posvećen “obnovi lijeve teorije”, zrcali polihistorijske ambicije Hauga kao urednika i autora. Argument Verlag, pored časopisa i brojnih knjiga Hauga i njegove supruge, marksističko-feminističke sociologinje Frigge Haug, između ostalog izdaje njemačke prijevode izabranih spisa Stuarta Halla u pet knjiga, monumentalnu kritičku studiju o Nietzscheu Domenica Losurda na preko 1100 stranica, te kritičko izdanje kompletnih zatvorskih bilježnica Antonija Gramscija u deset tomova na ukupno 3600 stranica. Još ambiciozniji izdavački poduhvat predstavlja Historisch-Kritisches Wörterbuch des Marxismus (HKWM) – Historijsko-kritički pojmovnik marksizma: prva knjiga izdana je 1994. godine, zaključna petnaesta planirana je za 2021. godinu. Dosad je objavljeno osam knjiga (u jedanaest svezaka). Iniciran u doba historijske erozije teorijskog i političkog utjecaja marksističke ljevice nakon kolapsa državnih socijalizama, HKWM je na prijetnju potiskivanja i brisanja njenih teorijskih i političkih doprinosa odgovorio sustavnim sabiranjem i kritičkom reevaluacijom njenog pojmovnog aparata. Enciklopedijske ambicije projekta potvrđuju i inkluzivnost i međunarodni raspon uključenih autorskih suradnika na ukupno planiranih 1500 natuknica, u upadljivom odmaku od često kritiziranog teorijskog parohijalizma velikog dijela njemačke ljevice.1 Haug je i autor dvadesetak knjiga i gotovo nepreglednog broja eseja i članaka širokog tematskog raspona, koji, između ostalog, obuhvaća kritiku robne estetike, teoriju fašizma, teoriju ideologije, pitanje odnos filozofije i marksizma, tehnološke i društvene promjene suvremenog kapitalizma, filozofiju kulture, te interpretacije Brechta, Gramscija i Marxa.2 Haug je bio i centralna figura utjecajne istraživačke skupine 1) Analogan projekt, ali bitno manjeg obujma, predstavlja Historisch-Kritisches Wörterbuch des Feminismus (HKWF) – Historijsko-kritički pojmovnik feminizma, pod uredničkim vodstvom Frigge Haug, čiji prvi tom je objavljen 2003. godine. 2) Dvije Haugove knjige postoje i u jugoslavenskim izdanjima: Uvod u “Kapital”: dvanaest predavanja, Beograd: Komunist, 1979., u prijevodu Hotimira Burgera; te Kritika robne estetike, Beograd: Istraživačko- izdavački centar SSO Srbije, 1981., u prijevodu Olivere Petrović i Zorana Gavrića Projekt Ideologietheorie (Projekt teorija ideologije) koja je putem kritičke rekonceptualizacije pojma ideologije 1970-ih i 1980-ih, a uslijed iskustva poraza šezdesetosmaških revolucionarnih nadanja, pokušala teorijski odgonetnuti razloge za sistemsku stabilnost razvijenih kapitalističkih društava, usprkos političkim izazovima i ekonomskim krizama. Osim po uredničkom i autorskom utjecaju i produktivnosti, Haug je na njemačkoj intelektualnoj ljevici poznat i kao žestok, često i nemilosrdan, polemičar osebujnog retoričkog stila. Tu reputaciju nije iznevjerio ni u raspravi s Heinrichom. Michael Heinrich po mnogočemu predstavlja intelektualnu suprotnost Haugu. Nasuprot širokog spektra tema na koje je publicirao Haug, Heinrichove dosad objavljene četiri knjige3 i većina članaka posvećene su kritičkoj (re)evaluaciji Marxove kritike političke ekonomije, njezinih razvojnih cezura i dometa, ali i granica i nedosljednosti. Ako je Haug po intelektualnim ambicijama polimat, Heinrich je izraziti intelektualni specijalist. Odlikuju ga rijetko jasan stil, filološka akribija, sistematičnost i logička transparentnost argumentacije. Heinrich je ujedno istaknuti pripadnik ‘mlađe’ generacije teoretičara iz interpretacijske tradicije tzv. Novog čitanja Marxa 4 (Neue Marx Lektüre), koja korijene vuče iz pionirskih radova nekadašnjih Adornovih studenata Hans-Georga Backhausa i Helmuta Reichelta iz ranih 1970-ih.5 Kao i za druge predstavnike Novog 3) Die Wissenschaft vom Wert, Münster: Westfälisches Dampfboot, 2. izmijenjeno i prošireno izdanje, 1999.; Kritik der politischen Ökonomie, Stuttgart: Schmetterling Verlag, 2004.; Wie das Marxsche “Kapital” lesen? Teil 1, Stuttgart: Schmetterling Verlag, 2009.; Wie das Marxsche “Kapital” lesen? Teil 2, Stuttgart: Schmet- terling Verlag, 2013. 4) Za sažet prikaz razvoja i specifičnosti Novog čitanja Marxa u kontekstu šire povijesti marksizma, pisan iz perspektive predstavnika NML-a, vidi: Ingo Elbe, “Između Marksa, marksizma i marksizama – načini čitanja Marksove teorije”, na: http://drustvenaanaliza.blogspot.com/2014/01/ingo-elbe-izmeu-marksa-marksizma-i. html 5) Backhaus je u 1997. objavljenoj zbirci svojih najvažnijih članaka kao apendiks objavio svoje bilješke s Adornova seminara iz 1962. godine. U predgovoru ističe da je ponovno čitavši te bilješke morao uvidjeti da su u njima već izraženi neki centralni motivi njegova vlastitog kasnijeg rada. Ipak, kao ključni svjesni poticaj razvoju vlastite interpretacije Marxa ističe slučajni pronalazak rijetkog prvog izdanja prvog toma Kapitala iz 1867. u biblioteci studentskog doma u Frankfurtu. Usp. Dialektik der Wertform, Freiburg: Ça ira, 1997., str. 29, 501-13. U naknadnoj je perspektivi dakako moguće identificirati i ranije interpretatore koji su naglasak stavljali na Marxovu teoriju vrijednost i problematiku fetišizma. Najsistematičniji među njima je vjerojatno sovjetski ekonomist Isaak Iljič Rubin, čiji su Ogledi o Marxovoj teoriji vrijednosti na ruskom izvorno objav- ljeni još 1924. No kako recepcija Rubina u Njemačkoj započinje tek 1970-ih, njegov rad nije bio neposredan izvor u inicijalnoj fazi razvoja zapadnonjemačkog Novog čitanja Marxa. Usp. Isaak Iljič Rubin, Ogledi o Marxovoj teoriji vrijednosti, Zagreb: Stvarnost, 1978.