Nova tribina semestralna revija za religiju, kulturu i misaonu orijentaciju (2000) Br. 19

52 Pages·2000·38.4 MB·Croatian

by  VOX d.o.o. Split

6 =,
t
!-$I,i. ,, a&, .1gl
UVODNIK '!
.:.
Otvorite vrata Kristu
U PRVOMP LANU: Jubilej2 000.
.'
PresvetoT rojstvo i Marija fl]'*
CdndidoP ozo D.I.
Jubilarni oDrost
PRINOSI ..
u'
'llix#
"IsusK rist u Europi" 1l ,,'tl :!lii,llij
Ivan Fuiek D.L
'.ffifl
Islamu Europi t9
Alain Besangon
PODP OVECALOM
MudenidkaC rkva 22 l':1!!t1
li:
IAAeUSZ KOnATUStewtCZ
DUHO\TNOST lH:
*'t
:o'
Prije6ip ragd uhovnihv jeZbi zg ". r#
Ivan Fuiek D.I. fi ,
Duhovnoab novau hrvatskomna rodu .................3.8.....
Marija Gaipar
'ji1i
PROTIVS TRUJE 'ini ;'
:'
Etidkop rorni5laj nje tehnologiej ................ 42 ' ,ri
:r:t' :
John Haas
MOZAIK
,l iiW
rtl
KnjiZarskizi log. ......... 48
tl
,4.
i,;, t.i
IZ SADRZAJA
NOVA TRIBINA
PRESVETO TROJSTVO I
MARUA Semestralnar evija za
BlaLena Djevica Marija religiju, kulturu i misaonu
ima privilegiranom jesto u orijentaciju
povijesti na5egaS pasenjaO. 2000,b r. 19
njezinom odnosus a svakom
od osobaP resvetogaT rojsfva I
kojemu je posveiena ova
jubilama godinaz a na5l ist piSe IZDAVAC
o. CANDIDO POZO D.L "VOX" d.o.oS plit
I
UREDNISTVO
DraZenC aleta
ISLAM U EUROPI
Marko Trogrlii
Islam je stvarnostk oja u
Vicko Vitasovi6
Europi danas kao i kroz
StipeC elar,g 1.u rednik
povijest name6eo zbiljna pi-
tanja. Objavljujemo relaciju
I
koju je gospodinA LAIN
BESANCON odrZao na
SVOJED OPISE
Drugoj posebnoj sinodi
MOI-,IMOS RI,IITBN R
biskupaz a Europu.
ADRESU:
Nova Tribina
PoljanaG . Ninskog5 /1
PRIJBCI PRAG DUHOV- 21000S plit
NIH VJEZBI
t
Duhovnev jeZbep o nadinus v.
IgnacijaL ojolskog vedo davna
su prokuiano sredstvos usreta Rukopisii fotografije
i pribliZavanjaB ogu. O znate- sen e vradaju.
nju, vrijednosti, mjestu u ka-
t
tolidkoj duhovnosti,n adinu
obavljanjai plodovima..p. i5e
Prilozi i tekstovin e
O.I VAN FUCEK D.I.
odraZavajun uZnos tajaliSta
UredniStva.
I
BTIEKO PROMISLJA-
NJE TEHNOLOGIJB TISAK
Pratil i velika dostignu6an a "Dalmacija papir" Split
rnnogimp oljima i na5r noralni
T
napredak?K akvo je uopie
sada5njes tanjem orala s ob- Copyrigh@t
zirom na dostignu6ai otkri6a NOVA TRIBTNA2, OOO.
znanosti?O tomeu tekstup od
I
gornjimn aslovomp iSeJ OHN
HAAS. Tiskanou rujnu2 000.
)a',,.::)::'
r:,, rr:,i
li ii lll.
'.::i
. ':l
UVODNIK
Otvoriwtea taKristu
"Otvorite vrataK ristu!" - porukaj e kojom je papaI van Pavaoi L
vci u prvoj svojojp ropovijedin a Trgu sv.P etrau Rimu, kao novoizabrani
rimski biskup - nasljedniks v.P etra- zapodeos voju papinskus luZbu.I
to je poruka koja se kao kakva zlatnan it provladi kroz svih ovih 21
godinu njegovap apinstva!
Nernilosrdnor astrgano d onoga demu upravo kao dovjek ne moZe
umaknuti,n aimeo d odgovoran a ona temeljnap itanjao smislui svrsi
svojemk ao i svijetao ko njega,t e od nemilosrdnihz ahtjevas vakodnevtce,
kojar num noStvoto gan ameie,S tog ad ini nesposobnirdna p rcdahned, a
seo zbiljno,t emeljitoi dubokos abered, ovjekk oncad vadesetosgt olje6a,
nakon svih zabludai stranputicaZ, ivotnoj e potrebanp omoii. Treba
tom dovjekuu putitis pasonosnpuo rukuo Onomek oji mu jedini otkriva
velidinu i dostojanstvod ovjekai potpuni smisaon jegova Livota.
Doista,j edino u Kristu - Bogu koji je postaod ovjekom- dovjek
moZep ronaii odgovoren a svas vojap itanja.S togao tvoriti vratas voga
srca,s vojee gzistencijeK ristu, zna(,id oLivjetin ajdubljup romjenu,z nadi
tenreljitoo srnislitis vaki trenutaks vojegaL ivotai u njernus vaki,p a ba5
i najsitnijid etalj.
I to je ono na StoP apa pozival Mi kao kr56aniv e6 smo krStenjem
postali djeca BoZja, ucijepljeni u Krista kao loze u trs. Otuda nam i
poziv navijeltatiG a drugima,p omoii im pronaii i ZivjetiN jegoru poruku
spasenjaO. tvoriti vrata svogaL ivotaK risfu, znali iz danau dan Zivjeti
s Kristorn i za Krista, znadi imati Ga neprestancep red odima kao
posverna5inUj zor, znadiu vijek- pa Stok o5talod ak oStalo- biti prryatelj
dobra i snrrtni neprrjateljz la i grijeha, znadid o posljednjegd aha,p a i
pod cijenu kontinuiranogm udeni5tvap od latentnim i perfidnim
suvremenimo blicirnap rogonak atolika,o stativ jeranv itez Kristov.
U ovojj ubilamoj godini pozvanis rnod aklen a temeljituo bnovus voje
pripadnostK ristu i Crkvi. Crkva nas potide da upravo zaronimou
razrnatranjeO tajstva Utjelovljenja Isusa Krista, te da se, obnovljeni
iznutrai kaop ojedincii kao Crkva,h rabros uodimos izazovimav remena
i prilika u kojima Zivimo.A uvijek i u svemup od Gospinomz aStitom!
Poudenii u tomeP apinimp rimjerom,s velikom nadomu ovom opiem
beznadu,p ovjerimo svoj vjernidki Zivot, Zivot na5e Crkve i naie
domovine Gospi. Ona 6e i danasb iti Najujernija Odujetnica,p itanjej e
sarnok oliko 6emo mi otvoriti vrata Kristu, hoie li na5 Zivot biti
kr56anskiji!
I
Novs Tribina,2000.b r. 19 5
U PRVOM PLANU: Jubilei 2OOO.
PresveTtroos jt voiM anJa
U povijesti spasenjal judskog roda Blaiena Djevica Marija je imala i ima posebnu ulogu.
U ovojj ubilarnoj godini, odzivajucis e na poziv SvetogO cap ape, upiremo naie oii na Otajstvo
Utjelovljenja,k oo i na onup o kojoj namj e doilo spasenje- na Blaienu Djevicu Mariju, Majku
Boijr.t i Majktt Crkve. Clanak kojislijedi za nai list napisaoj e o. CAXDLOO POZO D.I.
vanP avaot I. Zclioj e dav elikornJ ubilejuk oji slavimo
f
O. C{ndido Pozor odenj e u Caceres-uu
Iovc godine,k ao dvijetisu6ljetnuo bljetnicur odenja
Gospodnjcgp,r ethodetr i godineo zbiljnep riprernek,o ja Spanjolsko1j9 15g. . Od 1941.d lanj e DruZbe
bi rnoralai mati teolo5kus trukturu,S toz nadit rinitarnu IsusoveM. agisteriji z filozofrjep ostigaoje na
(TMA 39).T oj e znadilod aj e svakao d ovih priprernnih SveudiliStuu Madridu 1949.a doktorati z
godinab ila posveienaj ednoj BoZanskojO sobi.P rva teologijen a Papinskoms veudili5tuG regoriana
od triju godina (1997) trebalas e usredotoditni a u Rimu 1956P. rofesorjen at eolo5korfna kultetu
"razrniSljanjeo Kristu, Rijedi Odevoj, postaloj u Granadoi d 1956.i vi5egodi5ndjie kani stog
dovjekom"( TMA 40). Druga godinap ripremet rebala fakultetaP. rofesojre i na Gregorianoi d 1965.
sc Zrvjetiu svjetlu OsobeD uha Svetoga( TMA 44) i
godineO. .P ozoje j edano dn ajuglednijtihe ologa
konadnog odinan eposrednois predd vrjetisuiitet rebala
u Crkvi danas;a utorj e mno5tvad lanakau
sc slaviti uzirnajuciB oga Oca kao ZariSnure ferentnu
mnogimr evijamai enciklopedijamaa, n jegove
todku (TMA 49). Mislirn nadaljed a svaki katolik sa
knjige iz mariologijei eshatologijeve i su
zahvalnoiiut rebag ledatit o daje VrhovniP rvosvedenik
pozvaos vu djccuC rkvep romatratki roz ove tri godine doZivjelem no5tvoi zdanjai postale neizbjeLni
Marrjrn lik, na transverzalann adin,u njenom odnosu prirudnici-klasictie, oloSkad jelab ezk ojih sen e
prcmas vakojp ojedinojB oZanskoOj sobik ojojj e jedna moZez amislitio zbiljant eoloSksi tudij.
od ovih konkrctnih godina posve6ena(T MA 43. 48.
54.).N a ovaj nadin,s am Papan arnj e staviop red odi bismo primili posinjenje( usp. Gal 4,5), jest takoder
jcdinstvenio dnosk oji PresvetaD jevica ima prema predmetp reporoditeljskogd inas vogaS ina,k oji je uvodi
razliditimO sobamaT rojs tva.
u trinitamu obitelj kao kii posvojenu.U Njoj koja pri-
Vcc.;eD rugi vatikanskik oncil, u poglavljuk ojej e
ma JedinorodencaO deva,p rihvaiajuii andelov
posvctioP rcsvetoDj jevici u Dogmatskokj onstitucijio
navje5tajp otpunirnp redanjems voje raspoloZivosti
Crkvi, sintetiziraoo ve odnosej ednirn apsolutno ("Evo sluZbeniceG ospodnjen, eka mi bude po n3edi
tradicionalnirnizrazornM'.a rijaj e "Majka BogaS ina,i
tvojoj" Lk 1,38),z biva se takodero no Stop roslov
zatop remilak ci Odevai sveti5teD uha Svetoga"( LG
svetogaI vanat vrdi o svimak oji su primili Logos:" A
s3)
svirnak oji gap rimiSed adev lastd ap ostanud jecaB oZja"
Premilak ii Odeva (Iv I,l2). Ona se rodila nadnaravnomZ ivotuk oji nar-n
Tvrdnjad aj e Marrjan aj edinstvenn adink ii Odeva Krist donosi,r odenjemu sporednimo nornek oje 6eK rist
doseZed o u srcdnji vijek. Tako Konrad Saksonski od Nje irnati:z bogt ogaj e moramos mjestitim eduo ne
nazla Marrju" la hrlan obilisirnad elP adre"( presvrjetla "koji nisur odenin i od krvi, ni od volje tjelesnen, i od
k6i Oceva)( usp.A . AMATO, Dios Pudre:N DM 609). voljem uZevljeven,e go- od Boga!"( Iv 1,13).
Manlan rjcb ila samop redntcBt oZjegs tvaraladkodgi na, Marija nc posjedujes amom ilosni Zivot,n egoj e po
po kojemuj c prirnila svojc ljudsko postojanje.O na, antonomazijoi nak ojaj e prirnilao vaj Zivot.Z bogtoga
koja ie biti Majka BoZjegaS ina,p oslanogo d Oca da je posvez nakovito da Joj se kod navje5tenjaa ndeo
6 ,V,,t., Tribina, 2000. br 19
U PRVOM PLANU: Jubilei 2000.
obraia pozdravom u kojem nema njenog imena;
'milosti
pozdravomu kojem izraz puna' zamjenjuje
'milosti
vlastitoi me: "Raduj se, puna' , Gospodinje s
tobom"( Lk 1,28).N aSes tanjep ravednost(i opravdanja)
je ogranidenos; upostojiu namas lakim grijesirnai s
vremenitimn eokaja nim kaznamae ventualnihs mrtnih
grr.yehoap ro5tenihu sakratnentup okore (DS i580).
Jedinou Marrji njeno stanjem ilosti svijetli a da ga ove
mrlje ne zasjenjuju. Bilo je zbog toga vaLno da ve6
Tridentinskik oncil definira potpunu Marijinu svetost
jer neman ikakvogo sobnogg rijeha,u kljuduju6ii laki
(DS1 573).
Ali rnoras e dodati da Marija, po povlasticis voga
BezgrjeSnogz a(eca,n ije ni u jednom dasus voga
postojanjau ovom Zivotu oskudijevalar nilo5iu. U Njoj
se vremenskip odudarajur odenje i preporodenje,d ok
seu naffla( koji smov ei na na5emp odetkud jecas rdZbe:
usp.8 f2,3) preporodenjep o kr5tenjur, odenjeo d vode
i Duha Svetoga( Iv 3,5), zbiva nakonn a3egar odenja
zemaljskomZ ivotu.
Majka BogaS ina
TerneljniM arijin odnosg ledes vogaS inaI susaje st UznesenjMe arijino
odnosn jenog Materinstva.S tim u vezi susreiemo
jedina dista,j edina blagoslovljena"( Papyrusn . 479 iz
slavnii zridaj Efe5kogk oncila, definirang odine4 31.
godine: Marija je "Majka BoLja" (Theotokos),k ako John RylandsL ibrary u Manchesteru).
SvetiO ci nisu dvoumili daj e nazovu( DS 251).T ako Molitva je veomaz nakovita.P o odnosuk oji Marija
su je vjernici zazivali jo5 prije ovoga Koncila, u ima s Isusom (odnos Majke prema svome Sinu)
detvrtonra mo1da i u tredem stoljedu.N a jednom razumije se osobita djelotvomost njenog zagovoru.
Ovomu se duguje da su se vjernici, vei u prvim
papirusud o nas su do5ler ijedi najstarijer narijanske
stolje6ima,u tjecali Njoj s povjerenjemu svojim
molitvc koja se molila u Crkvi i koja sadrZin aslov
"Majka BoLja" primijenjen na Mariju: "Tvorre se potrebamai bijedama.
Ali dak prije nego usmjerimo paZnjun a vaZnost
milosrduu tjedemo,o Majko BoLjat; ne odbaci na5e
zagovorak oja potjedeo d togad aj e Marija Majka BoLja,
molitve u potrebarna,n ego nas oslobodi od pogibelji,
dolikovalo bi podcrtati prvorazrednut eoloiku vaZnost
koju ovaj naslov sadrLavaN. asuprot Nestoriju, sveti
Ciril Aleksandrijskii Efe5ki koncil razumjeli su da ono
Stob ija5eu igri jest temeljnak r56anskad ogma:d a je
Ako je prva Evct
Isus BoZanskaO soba;d a u Njemu nema negoj edan
uilaudijalogsdavlom, jedini krajnji subjekt odgovornostik oji je Osoba
Logosa.T o nam uistinu dopu5tar edi da je Bog (a ne
bila neposluina Bogu i donijela
samod ovjek)t rpio zanas,bio zanasr azapeti dak srnrt
svijetu smrt i propast, Marija, Nova podnio (DS 263). Zadivl}uje to da se za garantiranje
ove istineu tekloj ednom marijanskomn aslovu:P resveta
Eva, ulazi u dijalog s andelom,
Djevicaj e Majka BoZja.
sluia Boga i donosi svijetu Konadnod olikujen e zaboravitid aM arijino Materin-
stvo glede Sina BoZjega zdruluje njeno postojanle
Spasiteljai s l,'ljime
onofiren jenogaS ina.O na je "PresvetaB oLja Majka,
spasenje. koja je imala dio u Kristovim misterijima"( LG 66).
Onaj e Nova Eva zdrutenas Kristom, Novim Adamom,
preman aukuk oji sep odeor azvljatiu Crkvi podev5io d
drugogs tolje6aA. ko je prva Evau Slau dijalogs davlom,
NovaTribina,2 000.b r. 19 7
U PRVOM PLANU: Jubilei 2OOO.
lvun Pttvuo II. i o. Candido Pozo
brlan eposluinaB ogu i donrjelas vijetus mrt i propast, retku:" Kako 6et o biti,j er sej a ne sastajems muZem."
Marrla,N ovaE va,u laziu dijalogs andeloms, lu5aB oga Naprotiv, apologetid rugog stolje6am orali su se u
i donosi svrletu Spasiteljai s Njime spasenje". Da" svojev rrjemes uprotstavitoi ptuZbamak oje su potjecale
kojirn se Marrlap okoravav olji BoZjoj (Lk 1,38),n ije od poganai li od Zidova koji su, izoblidujuii smisao
bron ekip rolazni" da", negop odrZavanti jekornc ijelog kriianske dogme,p okuiavali vidjeti u nauku o za(e(u
njenogL ivota,a osobiton a Kalvariji uzkrlL svogaS ina. koje je Marija irnalap o djelu i rnilosti Duha Svetoga
preZivjeli poganskim it o djeci rodenoj tjelesnim
SvetiSteD uha Svetoga
opdenjemb ogova sa Zenama( usp. sveti Justin.D ia-
Joi jedanput,n aslov srnjeran a Marijinu puninu logusc umT ryiphonelu daeo,67, 2). Nasuproot pasnosti
rnilosti.O va puninan e zna(i sarnod aj e Onab ila puna od ovih krivih tumadenjas veti oci su inzistirali da
stvorenem ilosti, nego da je bila hram i povla5teno djevidanskoz adefen eman ikakve veze s poganskom
svetiStep risutnostDi uha Svetogak oji prebivau svim idejom teogamije( svetiJ ustin, Apologia I, 33). U ovom
pra-vednicima,anaosobnita dinu onojk ojaj e Presveta kontekstur azumijes e daj e bilo rezervi premat emama
nads viman jirna. koje bi mogle imati prizvuk Marijina zarudnidkog
Ne malo kr5canan aviknutoj e izraziti odnosM anje odnosa,p odesnogd a bude manipuliran od strane
prema Duhu Svetomu izrazont "Zarudnica Duha pogana.
Svetoga".R adi se o naslovuk oji se populariziraou Iz pojma Svetiite Duha Svetogab it (,ejednostavno
Crkvi tek od vremenas vetogF ranjeA siSkog( usp.A . promatratiM ariju kao Zenup oslu5nug lasu Duha, koji
AMATO,E spirituS anto:N DM 689).D anasn eb i imao u Njoj prebiva; Zenu koja se dopu5tav oditi Duhom
tcZinur izik onih koji su,t rjekomd ugov remenav e6o d Svetimt ijekom crjelogs vog Zivota( TMA 48). Osvi-
podetakak r56anstvab, ili rezerviranip rema ovom jetljeni njenim primjerom mi 6emo takodern astojatr
naslovu,k oji moZev eolna totno izraziti djelo Duha ostati otvoreni poticajima Duha Svetoga,n a5ega
Svetogau Kristovom djevidanskomz ade6u.N e nutarnjegU ditelja.
zaboravimod a u Lk 1,35,t vrdnja:" Duh Sveti si6i ie
I
na te" podcrtavad jevidanstvou Kristovom za(e(u i (TMA - Tertiumm illeniuma dveniente)
upravoje to odgovorM anjinoj poteiko6i u prethodnom Preveod: onL ovreS ola
8 Noro T'ibina, 2000. br. I9
U PRVOM PLANU: Jubilei 2000.
Jubilaronpi rost
Prikladan vodii za postizanjejubilarnog oprostaC rkva u ovojj ubilarnoj godini svoj
svojoj djeci na posebann aiin Zelip osvijestiti vrijednosto prostau kojem ona, kao posluiiteljica
otkupljenja,s vojom vlaicu dijeli i primjenjuje zaslugeK rista i svetaca.S toga na stranicaman aieg
lista donosimoh rvstskip rijevod Vodidaz a postizanjeju bilarnog oprostak oji je priredila
Apostolskap okorniiarna u Rimu i kojije prevedenn a sve glavne sujetskejezike.
(\prott je otpuitenje pred Bogom vremenitek azne uporabao prostau dinkovitos udjelujeu snaZnomp oketu
\-f za grijehe kojih je krivica ve6 izbrisana;t o oiiitenja, koji se traLiza Veliki jubilej 2000.
otpu5tenjev jernik, pravo raspoloZeni uz odredene Oprostj e sastavni dio Jubileja, Stovi5eJ ubilej je
uvjete, dobiva posredovanjemC rkve koja, kao svedanip otpuni oprost koji, uz stanoviteu vjete i
posluZiteljicao tkupljenja, svojom vla56u dijeli i ispunjenjen ekih djelak ojeje odredioV rhovni svecenik,
primjenjuje blago zaslugaK rista i svetaca( Katekizant osigurava,d obro pripravljenim vjernicima, potpunr
Katoliike Crkve, br. l47I). oprost vremenitih kazni za grijehe dija je krivica vei
Nauk o oprostub itno se ternelji na tri vjerskei stine: izbrisana,s nagomp renosivostiz aslugaz ajedniStva
- na dugu (mogucnostit rajanja i nakon sakramen- svetih.
talne ispovrledi vremenite kazne za grljeh, koju treba Sveti Otac u Buli najaveV elikogj ubileja kaZe:
ispa5tatoi vdje na zemlji ili u distiliStu); "Naslanjajudis e na te doktrinalne razlogei turnadedi
- na riznici (koju Crkva otvara,a sastojis e od Zrtve majdinskoo sjeianjeC rkve,o dredujemd a,s vi prikladno
i zaslugaK rista na5egaG ospodinam, olitavai dobrih pripravljeniv jernici,m oguk roz ditavov rijemej ubileja
djelaB laZeneD jevice Marije i svetaca); obilno koristiti daro prosta,p remanaznakamkao je pratc
- nap renosivosll (duhovnihd obarao piinstva svetih ovu bulu" (Otajstvo Utjelovljenja,b r. 10).
ili na vrhunaravnojs olidarnostiu mistidnom Kristovu N.B. Jubilarni oprost, kao i svaki potpuni oprost,
t4elu). moZe se stedi samo iednom na dan, za sebe ili za
Korist uporobe oprosta, svedanop rogla5enen a pokojne.
Tridentskoms aboru( Dekretomo oprostima,n a 25.
Stos et raii
sjednicio, d 4. prosinca1 563.)P, avaoV I. je potvrdio
Apostolskornk onstitucijomN auk o oprostima,o d l. A) "Potpuna priprava"
Oprosti se ne rnogu steii bez stanjam ilosti. Za
srjednja1 967.T aj nauk pomaZes pa5avanjud u5a,n e
sarnop ojedinih vjernika, nego je znatajanz a Livot jubilarni kao i za druge potpuneo prostet raZi se osim
togap otpuni raskid i s lakim grijehont.
cjelokupnec rkvenez ajedniceO. n,p rryes vegan, audava
daje grijeh zlo i daje za te5keg njehep odinjenen akon
kr5tcnjan, uZnop otrebnas akramentalnias povrjeda, ko B) Tri "uvjeta"
l. Sakramentalnais povijed (osobnai cjelovita).
seg reinik Zelis pasitiO. sim toga,p otiden a ljubav,k oja
2. Euharistijskap riiest (moZeb iti i izvan Mise).
se na izvanredann adin ostvarujek ad oprostep rikazu-
3. Molitva na nakaneS vetogO ca (primjerice,O de
.1emok ao pomo6 prerninuloj bra6i i sestramaO. prosti
naSi ZdravoM arijo, a moZes e izmoliti i nekad ruga
takoderb uden aduu potpunop omirenjes Bogom Ocem,
molitva).
pojadavajuh rjerarhijskoz ajedni5tvoi zmeduv jernika i
N.B. a) Kako bi sei spunili" uvjeti", korisnov rijeme
zakonitihp astiraC rkve, naposes KristovirnN amjes-
sep roteZen a dvadesetadka nap rije ili poslijei zvr5enja
nikom.O prostip ridonoseo ditovanjuC rkvek ao svetei
"djela" (ipak vjernik u stanjut e5kogag rijehat rebas e
bezl jage,d udesnos jedinjenes Kristom u vrhunaravnoj
vezil jubavi (l,trauok oprostima,b r. 9-10).T im nadinima, ispovje diti prrje zavr5etka" dj ela").
NovaTribina. 2000.b r. l9 9
U PRVOM PLANU: Jubilej 2OOO.
b) Unutar korisnog vrelrena, dovoljna je jedna A) Staviti se u BoZju prisutnost i zadrZati se u
ispovrjedz a viSeju bilarnih oprosta( akov jerniko stane poboinom razmatranju kroz stanovitov rijeme
u stanjum ilosti), dok se druga dva uvjeta (pridesti Neki izabranit ekstoviz a poboZnum editaciju:
niolitva)t raZes vakip ut i za svakijubilarnio prost. "Udite na uska vrata! Jer Sirokas u vrata i prostran
c) Ako nedostaje" potpuna priprava" ili nisu put koji vodi u propast i mnogo ih je koji njime idu"
zadovoljenat ri "uvjeta" (izuzev5i sludajevek oji su (Mt 7,13).
predvideniD ispozitivon ili kad ispovjednik odobri "Nede u kraljevstvo nebesko uii svaki koji mi
zarnlenup) ostignutio prost,p oito se izvrlilo jubilarno govori:" GospodineG, ospodine!",n egoo naj koji vrii
"djelo", ne moZeb iti potpunn egos amod jelomidan. volju Ocam ojega,k oji je na nebesima"( Mt 7,21).
"Ho6el itko zamnoln,n ekas eo dreknes amogas ebe,
C) "Djela" (prema izboru) neka danomiceu zima kriZ svoj i neka ide za mnom"
(Lk9,23).
l. Djela poboinosti:
N.B. Pobo?na razmatranjam ogu se ostvariti
- u jednoj jubilarnoj crkvi ili na drugornj ubilarnorn
ditanjemn ekep rikladnek njige ili nakon slu5anjajedne
lllestu:
propovijedi,i li ih usredotoditni a smisaod odanem olitve
- ili udiniti hododaS6ei zavriiti ga s jednom
itd.
liturgijskoms vedanoS6iuli poboZnomv jeZborn,
B) Molitve za recitiranje u vrijeme posjeta
- ili udiniti poboZanp osjet( usporeddi olje).
l. Oie nai
2. Djela ntilosrda: Oden aS,k oji jesi na nebesima(. ..)
- unutarp rikladnogv remenap osjetitib ra6uu nuZdi negoi zbavin aso d zla. Amen.
ili tc5ko6ama":u diniti to kao hododa56per emaK ristu
2. ApostolskoV je rovanje
prisutnomu njima";
- znatnim prilogorn podrZati djela vjerskog ili Vjerujem u Boga, Oca svemoguiega,S tvoritelja
nebai zemlje.I u IsusaK rista, Sina njegovaj edinoga,
druStvenogka raktera;
- ili dobard io svogas lobodnogv remenap osvetiti Gospodinan a5egak, ojije zaletpo Duhu Svetom,r oden
od Marije Djevice,m udenp od PoncijemP ilatom,r aspet,
aktivnostimau interesuz ajednicei li poduzetid ruge
umro i pokopan; saSaon ad pakao, treii dan uskrsnuo
sliine nadineo sobnogZ rtvovanja.
od rnrtvih;u zaSaon a nebesas, jedi o desnuB oga Oca
3. Diela pokore: svemoguiega;o donud 6e doii suditi Zive i mrtvc.
barcmu nutarj ednog dana: Vjerujem u Duha Svetoga,s vetu Crkvu katolidku,
- ili se uzdrlati od suvi5neh rane. opdinstvos vetih,o pro5tenjeg rijeha,u skrsnu6etr jela,i
- ili postiti, Zivotv jedni.A men.
- ili ne rnrsiti( ili od drugihj ela koje su oznadili N.B. Moie se izntoliti i Vierovanjei z sveteM ise, ili
biskup)i , namije nivSis iromasimas razmej rnus votu iin ujere iz Katekizma.
novaca..
3. Moline Blaienoj Djevici Mariji
N.B. a) Potrebnoj e jedno "djelo" koje nije
Primjerice:
propisanop: rirnjerice,z a"djela pokore"n ije dovoljno
ograniditis c na ono Stoj c vei zakonomp ropisanoz a - O Gospotlom oja, o Majko moja!
posti li neffrrs. - AndeoG ospodnjin avijestioM ariji.
b) Ne dobiva se jubilarni oprosta ko se ne izvr5e - Zdravo,K raljice,M ajko milosrda,Z ivote,s lastii
djela odredenaD ispozitivorn( izuzev5i sludajeve ufanje na5e,z dravo! Tebi vapijemo,p rognani sinovi
zakonitih zaprekap redvidenih istim Dispozitivom lli Evini. Tebiu zdi5emot,u guju6ii pladudiu ovoj
zamjenoms a stranei spovjednika). suznojd olini. Svrni dakle,O dvjetnicen a5a,m ilostive
c) Onaj,k oji je moZdas prrjedenb ole56uil i drugirn svojeo di na nas,t e nam,p oslijeo vogap rogona,
tc5kimr azlogomt e ne moZes udjelovatiu hododa5iu pokaZiI susa,b lagoslovljenpi lod utrobes voje.O
ili u nekoj poboZnojv jeLbt svoje zajednicel obitelji, blaga,o mila, o slatkaD jeviceM arijo!
Zupei td.) s obzirom na jubilarni oprost,m oZe se N.B. Molitve na nakaneS vetogaO ca ne tvore
duhovnos jediniti,p rinose6Bi ogu svojem olirvei svoja sastavndi io "djela" (poboZnogp ohoda),n egojejedan
trpljenja. od tri "uvjeta":p rikladnoje da seo nai zmoli zav rijemc
pohoda,a li se moZei zrnoliti i na drugomm jestu i u
PoboZnip 0h0dj ednoj jubilarnoj crkvi
drugo vnjerne.
- U patnjarhalnuB aziliku u Rimu: pohvalnoje , ali I
nijc nuZnou ci kroz Svetav rata. (DopuStenjemA postolskep okornidarne)
l0 Nova Tribirra. 2000.h r t9