Historiografija u Bosni i Hercegovini u službi politike PDF
Preview Historiografija u Bosni i Hercegovini u službi politike
Husnija Kamberović HISTORIOGRAFIJA U BOSNI I HERCEGOVINI U SLUŽBI POLITIKE HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 11 2277..99..22001122 88::2299::2200 Srednja Europa, d. o. o © Autorska prava: Autor i Srednja Europa, d. o. o. Zagreb, 2012. Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije reproducirati niti objavljivati bez prethodnog pismenog dopuštenja nositelja autorskih prava Za izdavača: Damir Agičić ISBN 978-953-6979-98-1 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 817788. HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 22 2277..99..22001122 88::2299::3399 Husnija Kamberović HISTORIOGRAFIJA U BOSNI I HERCEGOVINI U SLUŽBI POLITIKE Zagreb, 2012. HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 33 2277..99..22001122 88::2299::3399 Sadržaj Predgovor .........................................................................................7 I DIO HISTORIOGRAFIJA NA RASKRŠĆIMA Opasna šutnja .............................................................................11 Zvona zvone znanosti .................................................................15 Historiografi ja i nacionalni identitet Muslimana/Bošnjaka ....19 Između kritičke historiografi je i ideološkog revizionizma .....33 O konstruiranju identiteta ..........................................................45 Novije tendencije u historiografi ji u Bosni i Hercegovini ......57 II DIO POLITIKANTI U HISTORIOGRAFIJI – DVA UMIŠLJENA PRIMJERKA Ko politizira historiografi ju u Bosni i Hercegovini? .................73 Ipak se radi o pokondirenosti ...................................................87 Lekcija o konstruiranju povijesti. Kako Slobodan Šoja konstruira povijest i kako se sada varamo ...............................97 Historiografi ja u Bosni i Hercegovini u službi politike 5 HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 55 2277..99..22001122 88::2299::3399 Sadržaj III DIO IMA NADE - DVA ČASNA PRIMJERA Profesor dr. Nedim Šarac (1926. - 2008.) ...............................107 Odlazak dobrog profesora. O prof. dr. Ibrahimu Karabegoviću ............................................................................115 IV DIO NEĆEMO PRISTATI NA POLITIZACIJU HISTORIOGRAFIJE (INTERVJUI) Od 46 begovskih obitelji 1918. godine oduzeto dva i po miliona dunuma zemlje ............................................123 Upotreba historijskih mitova. Vrijeme je govora i o prešutkivanim pitanjima .....................................................137 Kasno je za stvaranje bosanske nacije ...................................141 Od Jasenovca je napravljen mit, jer je ta fabrika smrti korištena u političke svrhe .......................................................147 Mladom Bosnom se manipuliralo ..........................................155 Čović i Dodik kao Tuđman i Milošević ...................................159 Mi u Institutu nećemo pristati na politizaciju historiografi je ............................................................................165 Bosna i Hercegovina je starija i od ZAVNOBiH-a i od Daytona ..............................................................................177 6 Husnija Kamberović HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 66 2277..99..22001122 88::2299::3399 Predgovor HISTORIOGRAFIJA u Bosni i Hercegovini, kao, uostalom, i drugdje u svijetu, tokom svog sazrijevanja prolazila je kroz različite razvojne faze. Ako se ikada bude pisala njena histo- rija, vjerovatno će se moći puno jasnije, nego što je to moguće učiniti sada, uočiti te faze i objasniti glavne promjene. Neka- da davno, kao mladi historičar, često sam se pitao koliko poje- dinci, osim što svojim znanstvenim djelima doprinose razvoju te znanosti, svojim javnim angažmanom, koji je usmjeren ka znatno široj zajednici od zajednice historičara, doprinose ra- zumijevanu povijesti u javnom diskursu. Historiografska djela obično imaju manji utjecaj na društvo od napisa u dnevnim ili sedmičnim novinama, internet portalima i televizijskim inter- vjuima. Historičari koji su to na vrijeme shvatili često su nastu- pali u medijima promovirajući određenu sliku povijesti, koja je mogla biti znanstveno utemeljena, ali je jednako tako mogla biti u funkciji kreiranja slike povijesti koja odgovara određe- nom političkom konceptu. Prvi pristup, po mom mišljenju, ima dovoljno valjanih opravdanja, ali sam uvijek bio protiv onih koji su historiju upotrebljavali kao podršku određenim politič- kim projektima. U Bosni i Hercegovini je posljednjih nekoliko decenija na sceni posebno snažna struja intelektualaca koja Historiografi ja u Bosni i Hercegovini u službi politike 7 HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 77 2277..99..22001122 88::2299::3399 Predgovor javnom i agresivnom promocijom historije u političke svrhe nanosi najveću štetu historijskoj nauci. Oni historiju podređuju aktualnoj politici i time djeluju kao politikanti u nauci, a nauč- ni autoritet koriste u političkim krugovima. Toga sam se uvijek klonio, premda su neki (Mujkić) bez imalo stida izmišljali i širili drukčije priče. Svaki društveni lom nosio je sa sobom i promjenu perspek- tive pogleda na prošlost. Pri tome, valja istaknuti da promje- na perspektive gledanja na prošlost nije ništa loše. Naprotiv! No, loše je stavljanje historije u funkciju suvremenih političkih ideja. A toga je, posebno u posljednjih nekoliko decenija, bilo jako puno. Premda Bosna i Hercegovina nije u tome nikakav izuzetak u odnosu na zemlje u susjedstvu, ovdje se ograniča- vam samo na Bosnu i Hercegovinu jer najviše osjećam razorno djelovanje pojedinaca, koji i kroz historiografi ju promoviraju ideje koje razaraju i samo biće ove zemlje.1 Jasno je da histo- ričari ne mogu biti odvojeni od političkog okruženja u kojem žive, ali je primjer Bosne i Hercegovine pokazao koliko je loše kada historija postane politizirana akademska disciplina i kada se tako politizirana nameće kao jedini vjerodostojan pogled na prošlost. Osim toga, u Bosni i Hercegovini je poslije 1995. primjetno nešto što je i u Jugoslaviji bilo gotovo praksa poslije Drugog svjetskog rata – ulazak bivših vojnih ofi cira u histori- ografi ju, koji sebi odmah uzimaju pravo biti stručnjaci za sve. Srbijanski fi lmski reditelj Jovan Živanović je za te bivše ofi cire, nazivajući ih “istoričarima-vojnicima”, kazao da su sebi umi- slili da su istoričari, ali da u pravilu nisu nikada bili dobri ni za vojsku, pa se poslije rata nameću kao autoritativni historičari.2 1 Primjere zloupotreba historije u Srbiji vidjeti u knjizi Novosti iz prošlosti. Znanje, neznanje, upotreba i zloupotreba istorije. Priredio Vojin Dimitrijević, Beograd: Beogradski centar za ljudska prava, 2010. 2 Dr. Goran Miloradović, “Glas ‘likvidirane generacije’: autorizovani intervju 8 Husnija Kamberović HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 88 2277..99..22001122 88::2299::4400 Predgovor Takvih je u Bosni i Hercegovini poslije rata 1995. jako puno. Oni se ne zadovoljavaju samo štampanjem svojih sjećanja, nego žele biti autoritativni historičari, stječu doktorske titule i uvlače se u univerzitetsku akademsku zajednicu, te koristeći politički utjecaj i vrlo često konstruiranu ratnu karizmu, nasto- je usmjeravati pravce historiografskih istraživanja. Uvjeren sam da svi mi svojim djelima, ali i javnim istu- pima, sudjelujemo ne samo u razumijevanju naše povijesti u širim društvenim krugovima nego i doprinosimo razvoju naše nauke. Pri tome, taj doprinos može davati poticaje afi rmaciji nauke, ali i sputavati njen razvoj usmjeravajući je ka bavlje- nju marginalnim temama ili jednostavno politizacijom, što smatram najvećom opstrukcijom za kvalitativan razvoj nau- ke. Polazeći od Freudovog upozorenja da se svi moramo pitati koliki je naš vlastiti udio u neredu na koji se žalimo, odlučio sam objaviti ovu knjigu kako bi se moglo vidjeti kolika je moja dosadašnja odgovornost (ili doprinos) stanju historiografi je u Bosni i Hercegovini, pri čemu sam, naravno, uvjeren da su, ipak, samo naše znanstvene knjige ključni pokazatelji našeg doprinosa nauci. U ovoj knjizi, uz dio radova koje sam prezentirao na nekim skupovima i koje dosad nisam objavio, odabrao sam nekoliko ranije objavljenih tekstova u kojima sam se doticao pitanja od- nosa historiografi je i politike u Bosni i Hercegovini, uz napo- menu da ništa nisam mijenjao u odnosu na izvornik, a nužna objašnjenja sam dodavao u uglaste zagrade. Tu su i moja reagi- ranja na razorno politikantsko djelovanje, pod velom historio- grafi je, Dubravka Lovrenovića i Slobodana Šoje. O politikanti- ma u historiografskim krugovima u Republici Srpskoj - pisat ću nekom drugom prilikom. sa fi lmskim rediteljem Jovanom Jocom Živanovićem”, Godišnjak za društve- nu istoriju, br. 2, Beograd : Udruženje za društvenu istoriju, 2010, 107 Historiografi ja u Bosni i Hercegovini u službi politike 9 HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 99 2277..99..22001122 88::2299::4400 Predgovor Ovdje sam uvrstio i dva teksta koja sam kao In memoriam pisao o dva značajna bosanskohercegovačka historičara – Ne- dimu Šarcu i Ibrahimu Karabegoviću. U drugom dijelu knjige objavljujem i nekoliko intervjua koje sam davao raznim listovi- ma, uvjeren da i oni mogu pokazati u kakvoj se situaciji nalazi naša historiografi ja i kako je težak njen hod kroz političke pre- preke s kojima se suočavamo. 10 Husnija Kamberović HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 1100 2277..99..22001122 88::2299::4400 I DIO HISTORIOGRAFIJA NA RASKRŠĆIMA Opasna šutnja JEDAN od najvećih izazova pred kojim se danas nalazi naša historiografi ja jeste znanstveno valoriziranje povijesti Jugosla- vije nakon Drugog svjetskog rata. To nije samo izazov trenutka u kojem se ovo “doba jednoumlja”, kako se to danas često obi- čava reći, od suvremenih političara karakterizira najcrnjim bo- jama, a bivši nosioci i kreatori društvenog i političkog života, te njihovi historičari pred ovom navalom se povukli u mišju rupu zaboravljajući da nitko neće proučiti povijest pokoljenja što se neumorno trudi samo sebe uništiti, već prevashodno krupan znanstveni izazov koga se i historičari veoma plaše. Ovo poka- zuje i publikacija što su je nedavno, pod naslovom Istina o Bosni i Hercegovini – Činjenice iz istorije BiH, objavile “Altermedija” i Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, u ko- Historiografi ja u Bosni i Hercegovini u službi politike 11 HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 1111 2277..99..22001122 88::2299::4400
The list of books you might like
